07/10/2026
🌱🪱🌾🌼 𝗢𝘁𝗽𝗼𝗿𝗻𝗼𝘀𝘁 𝗽𝗼𝗹𝗷𝗼𝗽𝗿𝗶𝘃𝗿𝗲𝗱𝗲 𝗻𝗮 𝗸𝗹𝗶𝗺𝗮𝘁𝘀𝗸𝗲 𝗽𝗿𝗼𝗺𝗷𝗲𝗻𝗲: 𝘇𝗮š𝘁𝗼 𝗷𝗲 𝘇𝗱𝗿𝗮𝘃𝗹𝗷𝗲 𝘁𝗹𝗮 𝘃𝗮ž𝗻𝗶𝗷𝗲 𝗻𝗲𝗴𝗼 𝗶𝗸𝗮𝗱 🌱🪱🌾🌼
Suše, toplinski valovi, požari i sve izraženije vremenske krajnosti tijekom ljeta 2026. godine ponovno su pokazali koliko su europska poljoprivreda i proizvodnja hrane izložene posljedicama klimatskih promjena. Pitanje više nije samo kako reagirati kada nastupi suša ili drugi ekstremni vremenski događaj, već kako izgraditi poljoprivredne sustave koji će takve uvjete moći bolje podnijeti.
Upravo je otpornost poljoprivrednih i prehrambenih sustava jedna od središnjih tema rujanskog izdanja newslettera IFOAM Organics Europe, europske krovne organizacije za ekološku poljoprivredu, čiji je član i ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera.
IFOAM Organics Europe upozorava da se suše i ekstremni vremenski uvjeti više ne mogu promatrati samo kao povremene krizne situacije. Za europske poljoprivrednike oni sve više predstavljaju strukturni rizik koji utječe na proizvodnju, gospodarsku održivost poljoprivrednih gospodarstava i stabilnost cijelog prehrambenog lanca.
𝙊𝙙 𝙧𝙚𝙖𝙠𝙘𝙞𝙟𝙚 𝙣𝙖 𝙠𝙧𝙞𝙯𝙪 𝙥𝙧𝙚𝙢𝙖 𝙤𝙩𝙥𝙤𝙧𝙣𝙤𝙨𝙩𝙞
Na europskoj razini tijekom 2026. godine sve je više pozornosti usmjereno na klimatsku otpornost i upravljanje rizicima u poljoprivredi. Najavljeni europski okvir za klimatsku otpornost, Europski plan za toplinske valove i Europska inicijativa za vodu pokazuju da se prilagodba klimatskim promjenama sve snažnije ugrađuje u europske politike.
Međutim, dugoročna otpornost poljoprivrede ne može se graditi isključivo reagiranjem nakon pojave suše, poplave ili toplinskog vala. Potrebno je djelovati na same temelje proizvodnje hrane: 𝙯𝙙𝙧𝙖𝙫𝙡𝙟𝙚 𝙞 𝙥𝙡𝙤𝙙𝙣𝙤𝙨𝙩 𝙩𝙡𝙖, 𝙨𝙥𝙤𝙨𝙤𝙗𝙣𝙤𝙨𝙩 𝙩𝙡𝙖 𝙙𝙖 𝙯𝙖𝙙𝙧ž𝙖𝙫𝙖 𝙫𝙤𝙙𝙪, 𝙗𝙞𝙤𝙧𝙖𝙯𝙣𝙤𝙡𝙞𝙠𝙤𝙨𝙩, 𝙠𝙧𝙪ž𝙚𝙣𝙟𝙚 𝙝𝙧𝙖𝙣𝙟𝙞𝙫𝙞𝙝 𝙩𝙫𝙖𝙧𝙞 𝙩𝙚 𝙥𝙧𝙞𝙡𝙖𝙜𝙤𝙙𝙗𝙪 𝙥𝙧𝙤𝙞𝙯𝙫𝙤𝙙𝙣𝙟𝙚 𝙡𝙤𝙠𝙖𝙡𝙣𝙞𝙢 𝙥𝙧𝙞𝙧𝙤𝙙𝙣𝙞𝙢 𝙪𝙫𝙟𝙚𝙩𝙞𝙢𝙖.
Upravo se na tim načelima susreću suvremeni ciljevi održive poljoprivrede i pristupi koji se već desetljećima razvijaju u ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi.
𝘽𝙞𝙤𝙙𝙞𝙣𝙖𝙢𝙞č𝙠𝙞 𝙥𝙧𝙞𝙨𝙩𝙪𝙥 𝙥𝙤č𝙞𝙣𝙟𝙚 𝙤𝙙 𝙩𝙡𝙖
U biodinamičkoj poljoprivredi gospodarstvo se promatra kao cjelovit i povezan sustav, a posebno mjesto zauzima briga o živom i plodnom tlu.
Primjena komposta i biodinamičkih pripravaka, povećavanje sadržaja organske tvari, raznolikost biljnih vrsta, plodored te izbjegavanje sintetskih pesticida, herbicida i umjetnih mineralnih gnojiva dio su pristupa kojim se dugoročno nastoji očuvati prirodna plodnost tla i ravnoteža agroekosustava.
Takvo tlo nije samo podloga u kojoj biljka raste. Ono predstavlja složen živi sustav čija struktura, mikroorganizmi i organska tvar imaju važnu ulogu u kruženju hranjivih tvari i gospodarenju vodom.
U vremenu sve češćih sušnih razdoblja upravo sposobnost tla da primi i zadrži vodu postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti poljoprivrede.
𝙆𝙡𝙞𝙢𝙖𝙩𝙨𝙠𝙖 𝙤𝙩𝙥𝙤𝙧𝙣𝙤𝙨𝙩 𝙥𝙤č𝙞𝙣𝙟𝙚 𝙥𝙧𝙞𝙟𝙚 𝙨𝙡𝙟𝙚𝙙𝙚ć𝙚 𝙨𝙪š𝙚
Poruka aktualnih europskih rasprava stoga je vrlo jasna: 𝙥𝙤𝙡𝙟𝙤𝙥𝙧𝙞𝙫𝙧𝙚𝙙𝙖 𝙗𝙪𝙙𝙪ć𝙣𝙤𝙨𝙩𝙞 𝙢𝙤𝙧𝙖 𝙗𝙞𝙩𝙞 𝙨𝙥𝙤𝙨𝙤𝙗𝙣𝙖 𝙣𝙚 𝙨𝙖𝙢𝙤 𝙥𝙧𝙤𝙞𝙯𝙫𝙤𝙙𝙞𝙩𝙞 𝙝𝙧𝙖𝙣𝙪, 𝙣𝙚𝙜𝙤 𝙞𝙨𝙩𝙤𝙙𝙤𝙗𝙣𝙤 𝙤č𝙪𝙫𝙖𝙩𝙞 𝙧𝙚𝙨𝙪𝙧𝙨𝙚 𝙤 𝙠𝙤𝙟𝙞𝙢𝙖 𝙩𝙖 𝙥𝙧𝙤𝙞𝙯𝙫𝙤𝙙𝙣𝙟𝙖 𝙤𝙫𝙞𝙨𝙞.
Ekološka i biodinamička poljoprivreda u tom kontekstu n**e iskustva i prakse koje mogu pridonijeti razvoju otpornijih poljoprivrednih sustava, od očuvanja tla i bioraznolikosti do odgovornijeg upravljanja prirodnim resursima.
Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kroz svoje edukacije, radionice i stručne aktivnosti kontinuirano promiče biodinamičku poljoprivredu i pristup u kojem zdravlje tla, biljaka, životinja i čovjeka nisu odvojena pitanja, nego dijelovi iste cjeline.
U trenutku kada klimatske promjene pred europsku poljoprivredu postavljaju sve veće izazove, upravo takav cjelovit pogled dobiva novu važnost.
𝘖𝘵𝘱𝘰𝘳𝘯𝘰𝘴𝘵 𝘴𝘦 𝘯𝘦 𝘨𝘳𝘢𝘥𝘪 𝘵𝘦𝘬 𝘬𝘢𝘥𝘢 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘶𝘱𝘪 𝘴𝘭𝘫𝘦𝘥𝘦ć𝘢 𝘬𝘳𝘪𝘻𝘢. 𝘖𝘯𝘢 𝘱𝘰č𝘪𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘵𝘭𝘶 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘢𝘯𝘢𝘴 𝘯𝘫𝘦𝘨𝘶𝘫𝘦𝘮𝘰.
Izvor: IFOAM