Književni petak

Književni petak Najdugovječnija zagrebačka književna tribina kontinuirano se odvija od 4. studenog 1955. Prva tribina Književnog petka održala se 4.

godine, kada je Vladan Desnica s publikom razgovarao na temu "Kako nastaje književno djelo", do danas... godine u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, s gostom Vladanom Desnicom, dok se od 1970 tribina održava u Gradskoj knjižnici, isprva na Rooseveltovom trgu 4 i danas na Starčevićevom trgu 6. Mnogi su hrvatski književnici, ali i druga ugledna imena iz kulture, umjetnos

ti i znanosti, nastupili na "Petku". Književni petak je u kroz sve ove godine zadržao ugled - zbog svoje otvorenosti koja je dozvoljavala polemike i rasprave, suglasja i nesuglasja. Jedna od prvih urednica Književnog petka, Vera Mudri-Škunca još je 1963. godine napisala kako je tribina osnovana radi popularizacije knjige, ali i da je osnivačima odmah bilo jasno kako nikakve stereotipne književne večeri ne mogu biti onaj oblik koji će izazvati trajan i intezivan interes publike. Zbog toga se već i tih prvih godina na "Petku" govorilo i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjentosti, baletu, radio-drami. Pored toga, Vera Mudri-Škunca je tada podsjetila na činjenicu kako se krajem pedesetih znalo dogoditi da izlazi jedan književni časopis i to neredovito, pa se često događalo da je Književni petak bio jedino redovito književno glasilo u Zagrebu. Zbog svega toga je na tribini uvijek bilo publike. A publika je na tribini mogla slušati i strane goste kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici…

Književni petak održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice i Književni petak seli u novi prostor - čitaonicu na 1. katu Starčevićevog doma, da bi se potom "popela" na treći kat u Galeriju Kupola, gdje se održava i danas.

Kad temperature porastu Knjižnice grada Zagreba pravo su mjesto za osvježenje😌
30/07/2026

Kad temperature porastu Knjižnice grada Zagreba pravo su mjesto za osvježenje😌

🖼 Za vrijeme nadolazećeg toplinskog vala rashladite se i u Knjižnicama grada Zagreba!

❄️ Zbog najavljenih visokih temperatura, Grad Zagreb od 31. srpnja do 2. kolovoza ponovno otvara vrata svojih kulturnih i sportskih objekata kako bi građanima omogućio boravak u klimatiziranim prostorima.

📚 Knjižnice grada Zagreba bit će otvorene na 42 lokacije, prema ljetnom radnom vremenu. Mnoge naše knjižnice imaju klimatizirane prostore koji pružaju ugodno mjesto za čitanje, učenje i odmor.

⏰Više informacija o ljetnom radnom vremenu pronađite na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba: https://www.kgz.hr/hr/informacije/radno-vrijeme-9186/9186 🖱
🖼 Osim knjižnica, građanima će tijekom vikenda biti dostupan i besplatan ulaz u brojne gradske muzeje i galerije, kao i na gradske bazene koji su u funkciji.
Bez naplate ulaznica bit će otvoreni klimatizirani prostori: MSU Zagreb, Galerija MUO - Muzej za umjetnost i obrt / Museum of Arts and Crafts, Arheološki muzej u Zagrebu - AMZ, Etnografski muzej, Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej / Croatian Natural History Museum kao i galerijski prostor „Školica za pet“ Hrvatski Školski Muzej u Hebrangovoj 5. Besplatan ulaz omogućen je i u Muzej grada Zagreba, čiji je prostor djelomično klimatiziran.

♿ Pristupačnost muzeja i knjižnica za osobe s invaliditetom provjerite na online servisu Pristupačni Zagreb https://pristupacni.zagreb.hr/ 🖱

📚💙 Dobro nam došli!

🔗 Službenu obavijest pronađite na mrežnoj stranci Grada Zagreba: https://zagreb.hr/grad-zagreb-i-ovaj-vikend-osigurava-gra%C4%91anima-besp/221891 🖱

🖤 Otišla je Andriana Škunca (1944. – 2026.) – pjesnikinja koja je ovjekovječila tišinu i svjetlo Paga. U 83. godini živo...
30/07/2026

🖤 Otišla je Andriana Škunca (1944. – 2026.) – pjesnikinja koja je ovjekovječila tišinu i svjetlo Paga. U 83. godini života preminula je Andriana Škunca, jedna od najznačajnijih hrvatskih pjesnikinja, umjetničkih fotografkinja i književnih kritičarki. Svojim je stihovima i fotografijama trajno obilježila hrvatsku književnost i kulturu, a osobito je svojim djelom sačuvala jedinstvenu atmosferu otoka Paga.

Imali smo čast ugostiti Andrianu Škuncu na književnoj tribini koju je uređivala Sanja Baković, na temu „Je li poezija zaista na margini?“, uz sudjelovanje Branka Čegeca i Vlade Marteka. 

Prisjetimo se tribine koju možete pogledati na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=qow5EjHzdJA

Autorica je brojnih zapaženih knjiga, među kojima se ističu Do neba bijelo, Pomaci tišine, Druga strana zrcala i Novaljski svjetlopis. Za svoj izniman doprinos hrvatskoj književnosti nagrađena je Goranovim vijencem za cjelokupan pjesnički opus te Nagradom „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Ostat će zapamćena po poeziji koja je slušala tišinu i fotografijama koje su čuvale svjetlo otoka.

📚 Vidimo se danas na tribini „Na granici kvarta” od 18 sati u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice!U kvart ulazimo čim...
29/05/2026

📚 Vidimo se danas na tribini „Na granici kvarta” od 18 sati u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice!

U kvart ulazimo čim se rodimo, a iz njega zapravo nikada ne izlazimo. Kao pandan seoske zajednice u modernom gradu, kvart nas istovremeno grli i guši; prati nas čak i kad pobjegnemo na kraj svijeta, a svojim osebujnim, pomalo prijetećim šarmom uvijek nas vuče natrag.

Nije zato čudno što kvart nalazimo u nostalgičnim baladama, znanstvenim radovima i ljudskim komedijama — a ovom prilikom i u književnosti dvojice autora različitih poetika i različitih kvartova, koje povezuje ista fascinacija gradskim mikrokozmosom.

Roman Stotina godina (OceanMore, 2025) Darijo Harjaček prikazuje Trešnjevku kao prostor u kojem Povijest zaigrano spaja, razdvaja, uzdiže i potapa nemoćne ljude — i jednog magarca. Zbirka priča Novi dio grada (Fraktura, 2022) autora Marko Škare donosi široku paletu novozagrebačkih stanovnika koji tvore veliku disfunkcionalnu obitelj. Ili ipak samo disfunkcionalnu?

S autorima ćemo razgovarati o kvartovskim likovima i redikulima, o povijesti gradskih četvrti i pamćenju kvartovske kulture koje ostaje zapisano u anegdotama i dotrajalim fasadama, ali i o ključnom pitanju: kaže li se Utrine ili Utrina?

Razgovor će se simbolično odvijati između dva kvarta — da bi na kraju svatko otišao na svoju stranu Save.

Urednik i voditelj:
Luka Ostojić

Gosti:
Dario Harjaček i Andrija Škare

📚 Ne zaboravite — sutra, 29. 5. od 18 sati u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice održava se tribina „Na granici kvart...
28/05/2026

📚 Ne zaboravite — sutra, 29. 5. od 18 sati u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice održava se tribina „Na granici kvarta”!

Tribinu uređuje i vodi Luka Ostojić, spisatelj, znanstvenik, novinar, urednik, kritičar i pedagog. Trenutačno očekuje obranu doktorata o utjecaju srednjoškolskog poučavanja književnosti na populaciju Hrvatske, a objavio je i dvije knjige beletristike. Gosti tribine su: Andrija Škare i Dario Harjaček.

Fotografija s macom je iz privatne arhive 🐱

Ako vas zanimaju Lukine knjige možete ih uvijek naći i posuditi u mreži Knjižnica grada Zagreba https://shorturl.at/VpPkQ

A mi se vidimo ovog petka na zanimljivom razgovoru o gradu, kulturi, društvu i kvartovima! 😃

📚 Andrija Škare je drugi gost zanimljive tribine o kvartovima koja nas čeka u petak, 29. 5. od 18 sati.Radio je kao novi...
27/05/2026

📚 Andrija Škare je drugi gost zanimljive tribine o kvartovima koja nas čeka u petak, 29. 5. od 18 sati.
Radio je kao novinar, scenarist, voditelj, urednik. S partnericom je pokrenuo program Slušaj me koji spaja muziku i (govorenu) književnost.
Trenutačno radi kao urednik za domaću književnost u nakladničkoj kući Mozaik knjiga te vodi Festival europske kratke priče. Objavljuje kratke priče, romane i zapise o muzici, kavanama i životu. Živi u Novom Zagrebu.

Ako vas zanima što je pisao o Novom Zagrebu, pročitajte članak: 
https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/u-novom-zagrebu-sam-odrastao-sve-dok-se-nisam-kao-svaki-tipicni-izdajnik-kvarta-preselio-blize-centru-15172917

A Andrijine knjige možete uvijek naći i posuditi u mreži Knjižnica grada Zagreba 📚
https://shorturl.at/j8EYJ

Autor fotografije: Marko Uzelac

📚 Ovaj petak nam u goste dolazi Dario Harjaček — romanopisac, kazališni i radijski redatelj, dramatičar i scenarist. Za ...
27/05/2026

📚 Ovaj petak nam u goste dolazi Dario Harjaček — romanopisac, kazališni i radijski redatelj, dramatičar i scenarist. Za kazalište je prilagodio velik broj filmova, romana, klasičnih dramskih tekstova i djela dječje književnosti.

Režirao je četrdesetak predstava u hrvatskim kazalištima. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a. 

Živi i stvara na Trešnjevci. ✨

Ako vas zanima zašto je napisao baš knjigu o Trešnjevci, pročitajte članak na poveznici ⬇️  

https://www.gloria.hr/gl/scena/novosti/zagrebacki-redatelj-otkriva-o-cemu-doma-voli-razgovarati-sa-suprugom-glumicom-jelenom-miholjevic-i-kako-je-biti-slobodan-umjetnik-15588063

A tu istu knjigu možete uvijek naći i posuditi u mreži Knjižnica grada Zagreba 📚 https://shorturl.at/3aRGu

Autor fotografije: Ranko Šuvar / Cropix

Petak je i napokon je tribina!Ne dajte da vas ova nepredvidiva kiša spriječi na putu do knjižnice gdje nas očekuje zanim...
15/05/2026

Petak je i napokon je tribina!
Ne dajte da vas ova nepredvidiva kiša spriječi na putu do knjižnice gdje nas očekuje zanimljiva rasprava o slobodi.

Vidimo se danas u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u 18 sati.

Urednik i voditelj: Bernard Špoljarić
Gosti: Jakov Erdeljac i Marko Vučetić

📚 Ako vas zanima što sve na temu slobode imamo u našim knjižnicama, ovdje je poveznica: https://shorturl.at/qTDes

Osobna sloboda nije samo pravo na rasterećenje od vanjske prinuđenosti, već sposobnost pojedinca za moralno rasuđivanje te odgovorno mišljenje i djelovanje. To su preduvjeti autentičnog života u kojem čovjek nije samo biološki stroj u institucionalnoj situiranosti, već biće koje u opći svijet kreativno unosi vlastiti svijet i smisao. Iako država u svojoj ideji predstavlja najviši izraz razuma i jamac je čovječnosti, suvremeni trenutak pred nas postavlja pitanje: jesmo li slobodu zamijenili prividom? U današnjem razgovoru istražit ćemo položaj čovjeka u svijetu koji zadaje gotove vrijednosti u okvirima društveno-kulturnog konteksta, a etiku podčinjava proceduralnom zakonodavstvu. Osvrnut ćemo se na društvo kao mjesto u kojem se čovječja priroda može razviti u skladu sa svojim najvećim potencijalom, što nas dovodi do ispitivanja granice između autentične osobnosti i društvene povodljivosti koja se suprotstavlja čovječjem razvoju. Cilj susreta je rasvijetliti uzajamnu odgovornost osobe i društva u pokušaju očuvanja slobode prema istinskim načelima uma, onkraj pasivnosti prilagodbe i prešutnog pristajanja.

Ovotjedni Književni petak vodi i uređuje Bernard Špoljarić u Zagrebu. Diplomirao je 2018. godine na Filozofskom fakultet...
14/05/2026

Ovotjedni Književni petak vodi i uređuje Bernard Špoljarić u Zagrebu. Diplomirao je 2018. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio diplomski rad iz filozofije (znanstveni smjer) pod naslovom Spinozino poimanje kauzalne konstrukcije svijeta. Na istom fakultetu 2025. godine obranio je doktorski rad Beskonačnost supstancije i bit čovjeka u Spinozinoj Etici.

Od rujna 2023. godine zaposlen je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu na mjestu višeg stručnog savjetnika za međunarodnu suradnju. Dobitnik je Rektorove nagrade u akademskoj godini 2016./2017. za rad Bubnjevi kulture: filozofsko-umjetnički projekt u kategoriji nagrade za timski znanstveni i stručni rad.

Špoljarić je urednik dvaju zbornika radova – Bioetika i religija (2019.) i Scenariji budućnosti (2018.). Objavio je više od 15 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima te sudjelovao na više od 25 znanstvenih konferencija. Aktivno sudjeluje u organizaciji ljetnih škola i brojnih javnih događanja kulturnog, umjetničkog i znanstvenog karaktera, s ciljem promicanja filozofije i filozofskog mišljenja u društvu.

Član je uredništva u izdavaštvu Hrvatskog filozofskog društva.

Fotografija iz privatne arhive.

Vidimo se sutra u 18 sati 🤗

Predstavljamo vam našeg drugog gosta tribine — Marko Vučetić, diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakulte...
13/05/2026

Predstavljamo vam našeg drugog gosta tribine — Marko Vučetić, diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru, a akademski put nastavio je na Filozofskom fakultetu Sveučilište u Zagrebu gdje je stekao titulu magistra znanosti i doktorirao filozofiju. Njegova doktorska disertacija bavila se metafizičkim egzistencijalizmom u filozofskoj koncepciji Cornelia Fabra.
Uz filozofiju završio je i teološko-katehetski studij te stekao licencijat teoloških znanosti na Katoličko-bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu.
Od 2006. godine djeluje na Sveučilište u Zadru kao izvanredni profesor na Odjelu za filozofiju, čiji je i pročelnik. Tijekom karijere bio je član Senata Sveučilišta u Zadru te predsjednik Etičkog povjerenstva.

Fotografija preuzeta sa stranice: https://www.jutarnji.hr/globus/politika/intervju-marko-vucetic-15626260

Vidimo se uskoro! 🤗

Address

Starčevićev Trg 6
Zagreb
10000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Književni petak posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Književni petak:

Shortcuts

Share