godine, kada je Vladan Desnica s publikom razgovarao na temu "Kako nastaje književno djelo", do danas... godine u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, s gostom Vladanom Desnicom, dok se od 1970 tribina održava u Gradskoj knjižnici, isprva na Rooseveltovom trgu 4 i danas na Starčevićevom trgu 6. Mnogi su hrvatski književnici, ali i druga ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti, nastupili na "Petku". Književni petak je u kroz sve ove godine zadržao ugled - zbog svoje otvorenosti koja je dozvoljavala polemike i rasprave, suglasja i nesuglasja. Jedna od prvih urednica Književnog petka, Vera Mudri-Škunca još je 1963. godine napisala kako je tribina osnovana radi popularizacije knjige, ali i da je osnivačima odmah bilo jasno kako nikakve stereotipne književne večeri ne mogu biti onaj oblik koji će izazvati trajan i intezivan interes publike. Zbog toga se već i tih prvih godina na "Petku" govorilo i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjentosti, baletu, radio-drami. Pored toga, Vera Mudri-Škunca je tada podsjetila na činjenicu kako se krajem pedesetih znalo dogoditi da izlazi jedan književni časopis i to neredovito, pa se često događalo da je Književni petak bio jedino redovito književno glasilo u Zagrebu. Zbog svega toga je na tribini uvijek bilo publike. A publika je na tribini mogla slušati i strane goste kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici…
Književni petak održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice i Književni petak seli u novi prostor - čitaonicu na 1. katu Starčevićevog doma, da bi se potom "popela" na treći kat u Galeriju Kupola, gdje se održava i danas.