Vijeće srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije

17/06/2026

Naš gost je doktor matematike, do prošle godine docent na Prirodno matematičkom fakultetu u Sarajevu. Ujedno, on je i jedan od osnivača portala Prometej, koji njeguje antinacionalističke stavove i kritičko mišljenje. Zbog kritike bošnjačkog nacionalizma, on i njegova obitelj u Sarajevu su od strane bošnjačkih nacionalista izloženi javnom šikaniranju i prijetnjama. Franju Šarčevića nazivali su "stočarem", "ustašom" i zagovornikom udruženog zločinačkog poduhvata, što je kvalifikacija uz koju su u Haagu osuđeni glavni akteri Tuđmanove Herceg-bosne. Naš sugovornik nije želio da mu djeca odrastaju u takvim okolnostima pa je odselio u Rijeku, gdje danas predaje matematiku na Građevinskom fakultetu. Preseljenjem na Kvarner njegov društveni angažman nije zamro. Franje Šarčević i dalje je na humanističkim i antinacionalističkim pozicijama, bez obzira o čijem nacionalizmu se radilo, hrvatskom, srpskom ili bošnjačkom.

Link na emisiju u komentarima 👇👇

16/06/2026

https://youtu.be/wgwqv7fi1oo?si=zfKWn0wk57fiHps1

Kako očuvati identitet daleko od matične zemlje? Odgovore su u Trst...

14/06/2026

Knjiga obiluje faktografskim pogreškama, nemali broj tekstova pisan je na razini nedarovitog pučkoškolskog djeteta, razdoblje NDH uglavnom je prešućeno, a Srbi,

08/06/2026

U sklopu programa rada VSNM PGŽ organizira posjete srpskim zajednicama i institucijama na području R. Hrvatske, EU i Regiona.
Ovoga p**a organiziran je odlazak u Trst gdje živi i radi značajna srpska zajednica, ali i povijest Srba u Trstu je veoma zanimljiva i snažna. Tako smo saznali:
Kada je 1719. godine austrijski car Karlo VI proglasio Trst slobodnom lukom, što je podrazumijevalo znatne poreske olakšice i oslobađanje robe od carina, u Trst su sa Balkana uputili; Grci, Jevreji, Jermeni, Cincari i Srbi. U potrazi za trgovačkom srećom i boljim životom uspjeli su izgraditi između ostalog značajnu pomorsku flotilu koja je brojila blizu 50 brodova koji su činili preko 10 posto svih brodova registriranih u Trstu.

Među brojnim palačama, koje su u 18. i 19. vijeku u Trstu izgradili Srbi, jesu i palače porodice Riznić, Todorović, Vučetić, Kvekić, Vidaković , Goplević, Vukasović itd. Ima ih ukupno 60 i sve su podignute u centru Trsta.
Crkvu Sveti Spiridon izgradili su 1869, i bila je jedna od dvije najveće pravoslavne crkve u svijetu u tom vremenu. Crkvenu ikonografiju tada su radili slavni talijanski ikonografi
Srbi su uspjeli sagraditi svoj hram zahvaljujući tzv. patentu o toleranciji, koji je izdala Marija Terezija, kojim im dozvoljava da sagrade svoj hram i osnuju srpsku crkvenu općinu u Trstu.
Osim crkve, Srbi su u Trstu sagradili i školu još 1782. godine, koja i danas radi.
U 18. i 19. vijeku Trst je bio jedno od četiri kulturna i duhovna središta Srba u Europi, u kome su često boravili, radili i stvarali: Dositej Obradović, Vuk Stefanović Karadžić, Njegoš, Lukijan Mušicki, Aleksa Šantić, Ivo Andrić i otac srpskog pozorišta Joakim Vujić. Srbi u Trstu imaju i svoje groblje koje je zaštićeno kao kulturno-istorijski spomenik Italije.

08/06/2026

U predivnoj Villi Ružić, svoju zanimljivu priču o toponimima u Rijeci važnim za srpsku zajednicu, predstavio je Theodor de Canziani, profesor, vrsni poznavalac riječke povijesti.

Pored dobro poznatih mjesta u Rijeci i na Sušaku- crkve sv. Nikole i sv. Đorđa, saznali smo o lokacijama pravoslavnog groblja, spomenicima kralju Petru I. ujedintelju i Kralju Aleksandru, vezama banovske obitelji Ružić s Karađorđevićima i o drugim manje poznatim mjestima iz riječke povijesti, a koja imaju veliki značaj za našu zajednicu.

08/06/2026

08/06/2026

Na sjednici VSNM PGŽ održanoj 14.05.2026. usvojeni su financijski i izvještaj o radu za 2025. godinu i za prvi kvartal 2026. Također su donijete odluke o predstojećim aktivnostima VSNM pgž

16/05/2026

Petrova Gora - putuje se i ove godine

25/04/2026

Mora li se o Crnjanskom i Srbima u Rijeci? Ne mora. I tako odsijecamo dio po dio sebe i svoga kulturnog naslijeđa, ličnog i narodnog, ne više zbog zabrane, nego uime „lakoće“, ironično one iste nepodnošljive lakoće postojanja