The Tongan Wesleyan Church of Fremont Ca

The Tongan Wesleyan Church of Fremont Ca To be an embracing congregation known for our commitment to supporting one another and striving to reach all people by teaching God's word.

To guide our community and God's family to grow in their relationship with God.

06/26/2021

Malanga 'aukai Siasi Kalofiama Community Church

06/21/2021

Malanga Faifekau Hayward Ofa Sune 20 ; 2021 Siasi Kalofiama Community Church

06/07/2021

Malanga 'Aukai Siasi Kalofiama Community Church

Potu Folofola Efeso 5:15 "Ko ia , mou tokanga ki ho'omou laka fakatu'utu'u ni, pe 'oku fefe hono anga, 'o 'oua te mou ngali ta'e poto ai, kae ngali poto: mo mou lamalama ke ngaue'aki 'ae faingamalie koe'uhii 'oku kovi 'ae ngaahi 'aho." "Be very careful, then, how you live-not as unwise but as wise, making the most of every opportunity, because the days are evil.

Kaveinga: "Koe mo'ui faka'ehi'ehi koe lalaka moe 'Eiki"

Talateu

Kia Paula koe fatongia totonu ko ia 'oe kakai tui ke nau fononga mo 'a'eva 'i he maama 'oe 'Otua ; pea mei he maama ko ia ke nau sese'e ki tu'a 'ae po'uli mei honau ngaahi 'alunga taki taha, neongo koe koto po'uli/ kui kinautolu 'i mu'a.

Ka 'i ono poo ni kia Paula ke nau laka 'o taau moe fanau 'ae Maama. Pea koe'uhii koe kovi 'ae ngaahi kuonga ; kuopau ai ke nau matu'aki tokanga ki he'enau ngaahi mo'ui fakalotu telia na'a lapasi kinautolu 'e he kovi 'oe ngaahi kuonga.

Koe malohinga 'oe mo'ui tokanga ko ia koe pau ke totonu mo mo'oni 'enau fakafeaangai moe 'Otua he taimi kotoa pe kae 'ikai fakataimi (5:10).

Kuopau ke nau hiki ki 'olunga 'ae ngaahi maama kuo nau ma'=]\12 mei he mo'oni 'oe fakafeaangai moe 'Eiki ke maamangia ai kinautolu 'oku kei nofo 'i he po'uli ; ke nau mata maama ai meia Kalaisi koe Maama lahi 'o mamani.

"Ko ia , mou tokanga ki ho'omou laka fakatu'utu'u ni, pe 'oku fefe hono anga, 'o 'oua te mou ngali ta'e poto ai, kae ngali poto: mo mou lamalama ke ngaue'aki 'ae faingamalie koe'uhii 'oku kovi 'ae ngaahi 'aho... pea ko ia foki 'etau veesi malanga.

Tefite’i Fakakaukau ‘e ua ‘oku ou fielave ki ai he efiafi ni

‘Oua te tau ngali ta’e poto he angahala .

Tau ngali poto he Laumalie Ma’oni’oni .

'Oua te tau ngali ta'e poto he angahala

'Oku talanoa 'a Paula he vahe ni 'o kau ki hono vaeua (dichotomy) 11'e he mo'ui angahala'ia 'a ia 'oku ui 'e Paula heni koe "ta'e poto/ vale" pea moe tataki 'e he laumalie ma'oni'oni pe "poto" 'ae mo'ui 'oe kainga lotu...

"Be very careful, then, how you live-not as unwise but as wise, making the most of every opportunity, because the days are evil." Koe maama moe poto 'oku tau 'ataa kotoa ki ai 'aki ha'atau kole meiate ia 'oku 'a'ana 'ae poto moe maama ko ia pea koe poto 'oku 'uhinga ki ai 'ae 'Apositolo ni 'ae poto 'oku 'apasia 'Otua.

'Oku hanga 'e he 'Apositolo ni heni 'o fakataukei'i 'ae kakai tui ke nau tokanga he'enau ngaahi "laka"/fakatu'utu'u ni ke nau ngali poto ai ; pea ke fakahoko 'enau ngaahi tataki moe faitu'utu'u ni 'aki hano tomu'a fakafonu'aki kinautolu 'ae ivi 'oe laumalie.



Kia Paula koe 'uhinga 'oe laka fakatu'utu'u ni koe mo'ui talangofua ki he fakahinohino moe lao 'ae 'Otua. koe 'uhinga 'oe pau ke tau matu'aki tokanga ki he laka fakatu'utu'uni he 'oku kovi 'ae ngaahi 'aho.

Pea koe'uhii koe kovi 'oe ngaahi 'aho pea kuopau ke tau 'a'eva faka'ehi'ehi mo tokanga foki na'a kuo tau mata'ivalea 'o tau pa'usi'i 'ae tu'utu'u ni 'ae 'Otua pea tau ha ngali ta'e poto ai mo vale ki he fofonga 'oe 'Otua. Pea koe'uhii leva koe kovi 'oe ngaahi 'aho pe ko hotau ngafa fatongia ia kainga ko 'etau lamalama 'ae faingamalie ke liliu 'ae 'alunga hala/ ta'e poto 'oku tau lolotonga fononga ai ke qmuimui'i 'ae tataki 'ae laumalie ma'oni'oni.

Koe lea 'oku tau maheni mo ia koe "Fononga moe 'Eiki/ lalaka moe 'Eiki" pea 'oku 'uhinga 'ae lea ni he 'oku haa mei ho'o to'onga mo'ui 'ae mo'oni moe lahi 'a ho'o tui.

Pea 'oku tupu 'ene mo'oni mo 'ene lahi ho'o tui koe'uhii pe ko ho'o lalaka pe fononga fakataha mo Kalaisi. Ko 'etau veesi malanga 'oku ne pehe mai... mou tokanga ki ho'omou laka fakatu'utu'u ni, pe 'oku fefe hono anga...." / "Be very careful.how you live,". 'Oku mohu fili faufaua hotau ngaahi 'alunga faka'aho pea mo hotau 'atakai he taimi kotoa pe...

Pea ko hono pangoo ko 'etau tu'u malele ngofua ma'u ai pe ki he angahala koe'uhii ko hotau natula'i angahala. Koe'uhii koe malohi mo mo'oni 'o 'etau matavaivai ko ia 'oku fai ai 'e he 'Apositolo ni ha fakatokanga mamafa kiate kitautolu ; 'oku tau lau 'ene tohi ni ke 'oua na'a tau hanga noa ka tau sivisivi'i ma'u pe 'etau mo'ui faka'aho telia pe 'ae kovi 'oe ngaahi 'aho...na'a lapasi kitautolu 'e ha fili.

'Oku fakamanatu mai 'e Paula heni 'ae taimi 'e taha 'i he'etau fononga 'oku tau fa'a fakakaukau ai ki he natula angahala 'oe tangata pea mo hono uesia 'e he angahala ko ia 'ae mo'ui faka'aho 'ae tangata moe fefine taki taha. Ki hotau natula'i angahala 'oku tau fa'a fakahoko 'ae fifili ni "Koehaa nai 'ae lahi 'o 'eku fekuki moe angahala ni peau toki foki mai ki he 'Eiki? Kapau te u ki'i konaa si'isi'i pe 'o 'ikai mole ai ha tau'ataina 'a ha taha mahalo 'e lelei pe ia? Kapau te u fakakaukau kovi ki he uaifi hoku kaungaa'api pe koe tou'aa pea 'ikai keu fakahoko 'eku fakakaukau mahalo 'e sai pe nai ia? Kapau ko ha toko taha manumanu au (kaiha'a/ drug dealer etc) ka 'oku ou foaki pe 'e au 'eku pa'anga ki he siasi mahalo pe 'oku sai pe mo ia? Kapau 'oku 'ikai ha'aku ki'i taimi ia 'o 'oku moe 'Otua keu fa'a fakakaukau loto ki he'ene 'ofa kau toki ha'u pe au ki he lotu 'i he ngaahi me'a lalahi (Ha'ele mai 'ae tu'i/ Kuini/ hou'eiki/ etc) mahalo pe nai 'e sai pe mo ia? Kainga kia Paula...pea ki he 'Otua ko 'ena tali ki he'etau ngaahi fifili ni mei he takele hona laumalie "'IKAI!"

Kainga fanongo koe "Angahala" 'oku 'ikai pe ha taimi ia 'e lelei ai ha'ane si'isi'i pe fu'u lahi...ma'ama'a pe mamafa...'oku kei angahala ai pe 'ae angahala ia.

Koe angahala kainga 'oku 'ikai ko ha uaine ia ma'ae Laumalie ke fu'u lahi pea kovi ; pea si'isi'i pea lelei ki he laumalie. Koe angahala kainga koe "me'a fakakona ia 'oe laumalie" he 'oku ne fakakonahi 'etau tui he me'a kotoa pe 'e kau lelei ki he laumalie.

Koe angahala 'oku 'ikai ko ha kaveinga ka koe kaveinga mamafa ia he koe angahala ki he 'Otua koe heleta 'oku ne tu'usi ai 'ae mo'ui ta'engata ma'ae tangata.

Na'e 'ikai tala fakaoleole 'e he 'Otua ki he 'uluaki ongo matu'a 'i 'Iteni ke na fakamama'o mei he angahala. Pea koe'uhii koe 'ikai ke na fakaongo ki he 'Otua ko ia ai na'a na fakaafe'i mai 'ae mate ta'engata moe angahala kiate kinaua pea afuhia mo kitautolu foki he 'aho ni.

Kainga 'oku tau mo'ua faka'aho hono toutou fakamanatu 'oe angahala ka 'i he taimi tatau 'oku tau toe ngaohi 'ae angahala ke haa matamata lotu mo ngali taau pea koe Kaveinga ia 'a Setane mo 'ene fa'ahi...

'io 'oku ne potopoto he poo kakai...pea ngaue mo hotau fatu ke kai...Koeha hono 'uhinga he 'oku 'ikai ke tau ngaue fakaalala mo faka'ehi'ehi....he koe popoto moe manufekai...pea 'ikai ke tau "lalaka moe 'Eiki"....

Kainga tau 'aa he 'oku kovi 'ae ngaahi 'aho....faka'utumauku hifo hono fai 'oe lotu pea huhuu ke 'ilo mo'oni 'a hono fakataulama kitautolu 'e he Folofola 'ae 'Eiki.

Ko Hono Ua Tau ngali poto he laumalie Ma'oni'oni

Ko 'etau fakavaivai ke fanongo ki he Folofola 'ae 'Eiki ko 'etau 'oange ia ha matapaa ma'ae tevolo ke hu mai 'o fakafonu'aki angahala 'etau mo'ui.

Ko ia 'ae 'uhinga 'ae pehe 'e Paula ko hotau loto 'oku 'ikai ko ha toafa mamate mo kau po'uli ke fa'iteliha ki ai 'ae angahala ; pea tau ngali ta'e poto ai ka koe me'a ke fakafonu'aki 'ae folofola koe maama 'ae 'Otua.

Ko ha laumalie 'oku kanoloto'aki pea fakafonua'aki 'ae maama 'ae 'Otua 'oku 'ikai 'aupito ha feitu'u ma'ae tevolo ai. Koe ohi, fakamolemole, kelesi, tui moe 'ofa kuo tau 'inasi ai meia Kalaisi koe ngaahi me'atokoni ia 'oku ne fakafonua hotau ngaahi laumalie pea ke ne fakafemo'uekina'i kitautolu ke muimui he fakahinohino 'ae Laumalie Ma'oni'oni.

'Oku faka'osi'aki 'e Paula 'ene tohi ni 'aki 'ae ngaahi founga 'e tolu 'o 'etau lalaka moe 'Eiki. "...Ka ke fakafonu'aki kimoutolu'aki 'ae laumalie 'o mou felelea'aki 'ae ngaahi same, moe himi, moe hiva fakalaumalie, mo mou hiva mo taa 'i homou loto 'ae 'Eiki, mo mou fakafeta'i ma'u pe 'i he me'a kotoa pe ki he 'Otua koe Tamai 'i he huafa hotau 'Eiki ko Sisu Kalaisi.." (vv. 19-20)

'Oku tau anga maheni'aki foki 'a 'etau fai 'ae hiva 'oe same, ngaahi himi moe ngaahi hiva fakalaumalie ko 'etau fakalangilangi ia ki he 'Otua, ka Kia Paula 'oku ne toe tanaki mai ke 'oua na'a ngata pe mu'a ai ka ke tau fai pehee foki ki hotau kaungaa fononga'anga.

'Oku tau fai 'ae hiva ko ia ki he 'Eiki koe'uhii ko 'ene Kelesi 'oku tau mo'ui ai pea 'i he taimi tatau 'oku tau fakalotolahi'i mo ako'aki ia ki hotau kaungaa pilikimi 'i he tui ki he founga 'oe "lalaka moe 'Eiki".

Ko e mata'ikoloa ia 'a hono fai 'oe ngaahi hiva ni he 'oku 'ikai ngata pe 'i he'etau ongo'i hotau vaa mo hotau 'Otua ka ke tau fakahaa'i mo'oni foki 'etau hounga'ia he ngaue mai ma'a kitautolu 'ae 'Otua koe Tamai 'a hotau 'Eiki ko Sisu Kalaisi.

Fakaakonaki

Ki he 'Apositolo ni koe'uhii koe fatongia totonu ko ia 'oe kakai tui ke nau fononga mo 'a'eva 'i he maama 'oe 'Otua (5:8) ko honau fatongia ia ke sese'e ki tu'a 'ae po'uli mei honau ngaahi 'alunga taki taha neongo koe koto po'uli/ kui kinautolu 'i mu'a.

Ka 'i ono poo ni kia Paula ke nau laka 'o taau moe fanau 'ae Maama. Pea koe'uhii koe kovi 'ae ngaahi kuonga kuopau ai ke nau matu'aki tokanga ki he'enau ngaahi mo'ui telia na'a lapasi kinautolu 'e he Fili.

Koe malohinga 'oe mo'ui tokanga ko ia kia Paula koepau ke totonu mo mo'oni 'etau fakafeaangai moe 'Otua he taimi kotoa pe (5:10). Kuopau ke tau hiki ki 'olunga 'ae ngaahi maama kuo nau ma'u mei he mo'oni 'oe fakafeaangai moe 'Eiki ke maamangia ai kinautolu 'oku kei nofo 'i he po'uli ke nau ma'u maama ai meia Kalaisi koe Maama lahi 'o mamani.

Fakama'opo'opo

Kainga koe mo'ui faka'ehi'ehi koe lalaka moe 'Eiki. Kainga tuku ki he Laumalie Ma'oni'oni ke ne fakafonu hotau ngaahi loto pea faka'ata'ataa foki mo hotau ngaahi loto ke fakafonu'aki 'ae maama 'oe Laumalie Ma'oni'oni.

Tukuange ke tataki kitautolu 'e he Laumalie ke tau hanga kakato kia Sisu ke tau ma'u kakato meiate ia 'ae fakamolemole. Tukuange ki he Laumalie ke ne fakafonu ho loto'aki 'ae nonga 'aee te ne ikuna'i'aki 'ae mamahi 'oe mo'ui ni 'ae nonga koee 'oku mama'o he tatae 'oe 'atamai kotoa.

Tukuange ki he Laumalie ke ne fakafonu hotau loto 'aki 'ae meesi moe kelesi 'io 'ae 'ofa moe melino na'e tatafe mei he ngaahi mata kafo 'oe 'Eiki. 'Io pea ke tau 'inasi faka'aho ai pe 'i he tepile mohu 'oku ne teuteu ma'a kitautolu 'oku lalaka moe 'Eiki 'o hu'u ki he mo'ui ta'engata...'Emeni!

05/14/2021

Uike Famili ko hono 5 ‘a e Siasi Kalofiama Community Church ‘Oatu ‘a e talamonu ki he ngaahi famili kotoa pe ‘o e siasi mo kinautolu na’e afemai ‘i he Paenga ni ‘o tau kau fakataha ai ‘i he’ene folofola Fakaafe’i atu ketau kau fakataha mu’a ‘i he felotu ‘aki koe’uhi ko e ngaahi faingata’a’ia kotoa pe . ‘Ofa mo e lotu mei he Faifekau ‘o e Potungaue Rev Hayward ‘Ofa ; Miloni Tu’itupou Faifekau ‘Evangelioo mo e Setuata Maikeli Mataele .

Veesi malanga: Sione 17:11 “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”

Kaveinga: “Lau pe ‘ae ua koe taha”

Koe efiafi faka’osi ‘eni ‘o Sisu mo ‘ene kauako pea mo mamani foki Na’e ‘ikai ko ha lotu ‘eni ki hifo ha melino pe ke tau ha fakamaau totonu ka na’a ne lotu ke tau mo’ui faitotonu pea mo “taha” foki. Koe lotu fakataula’eiki ‘a Sisu ki he Tamai ke ne “malu’i/tauhi” ‘ene kauako pea koe founga hono tauhi kinautolu koe ngaue’aki hono huafa.

‘Oku hanga ‘e he lotu ni ‘o ako’i kitautolu ‘o fekau’aki mo ‘ene ngaue ‘oku fai ma’a kitautolu. ‘Oku ha mei he’ene lotu ‘oku ‘ikai ko e teu atu ‘ene mamahi moe pekia na’e tefito ai ‘ene lotu ; ka na’e tefito pe ia he malu ‘o ‘ene kauako. Na’a ne toki fai ‘e ia ‘i Ketisemani ‘ae lotu ma’ana moe teu atu ke fehangahangai moe mamahi moe mate.

Ka ‘i he loki ‘i ‘olunga he ‘aho ni na’e tefito pe ‘ene lotu ia ‘a’ana ki ha kakai te nau ongo’i manavahe’ia mo ‘ikai ongo’i malu he teu hoko mai ‘ae ngaahi faingata’a ni kiate ia . Koe malie’anga ‘oe lotu ni he ‘oku ‘ikai ke ne lotu ke ta’ofi ‘a hono ‘ahi’ahi’i kitautolu pe ko hono to’o faka’aufuli ‘ae angahala meiate kitautolu “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he Fili. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmani.

Koe faingata’a’anga foki ‘oe feinga ko ‘eni ‘a Sisu he ‘oku lolotonga ta’emahino pe ki he kauako ‘a Sisu. Kainga pea ‘e anga fefe leva ai ke mahino ‘ae felave’i ‘a Sisu moe Tamai ‘i he funga ‘oe ‘ikai fu’u mahino ki he kauako ia ‘enau felave’i mo’oni mo Sisu? Koe taha ‘eni hotau vaivai’anga ko ‘etau feinga’i ‘ae kakai ke nau maheni mo ‘ilo ‘ae founga ‘etau felave’i ai moe ‘Eiki, lolotonga ia ‘oku ‘ikai ke tau maheni mo ‘ilo mo’oni kia Sisu.

‘Oku mahu’inga foki ‘a hono toutou ofongi mai ‘e Sisu ‘ae ki’i kupu’i lea koe “ke nau taha”. ‘Oku ne fakamamafa’i mai ‘ae to’onga mo’ui ‘oku hoifua ki ai ‘ae ‘Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako “ke nau taha...” ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ‘omi pe ‘e Sisu ‘ae sipinga ‘oe “taha” ‘oku ne feima’u.... “ ‘o hangea ‘oku ke ‘iate au, ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua” . ‘A ia leva ko e fakahinohino ki he “taha” ‘a e kakai tui hono fai ‘e Sisu ‘oku pau ke fakakainga ia mei he taha ‘a Sisu mo e Tamai. ‘Oku malava feefee ke hoko ‘ae fa’ahinga taha ko ia?

‘Oku fakamahino ‘e Sisu, ‘o hange “ ko koe ‘iate au mo au ‘iate koe ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua.” Ka ‘oku fakahaa’i feefee ‘e Sisu ‘ene ‘i he Tamai mo e Tamai ‘iate ia? Na’e fakahaa’i ia ‘e Sisu ‘aki ‘ene fakamahino e huafa ‘o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ‘e he Tamai ‘i mamani.

x‘Oku ha mei he hiki tohi ‘a Sione ‘ae fakamahino ‘e Sisu ko hono “loto” ke ma’u kotoa ‘e he’ene kauako ‘ae totonu ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Ko e ha e founga te nau ma’u ai ‘a Hevani? ‘Oku fakamahino ‘e Sisu he’ene lotu ni ‘ae ngaahi me’a na’e lava’aki ‘e he’ene kauako ke a’usia ‘ae mo’ui ta’engata “...pea “kuo nau tauhi ho’o folofola” . Kuo nau ‘ilo ‘eni ‘oku meiate koe ‘ae ngaahi me’a kotoa pe na’a ke foaki mai he koe ngaahi lea na’a ke tuku mai kiate au, kuo u tuku kiate kinautolu pea “kuo nau tali ia”, pea “kuo nau ‘ilo mo’oni” na’a ku ha’u mei he ‘afiona, pea “kuo nau tui” na’e fekau mai ai ‘e he ‘Afiona”

Ta koe taha ‘ia Kalaisi mo hono Huafa koe “tali ia” mo “’ilo ia” pea mo “tui ki ai.” Kuo ‘ilo ‘Otua ‘ae kau ako ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku ha mei he lotu fakataula’eiki ko eni ‘a Sisu ‘a e mahu’inga ‘o e ‘ilo ki he huafa ‘o e ‘Otua ‘a ee na’a ne ha’u ke fakahaa he Kolosi. Ko e ngaue ke fakahaa e Huafa ‘o e ‘Otua; ‘a ‘ene Kelesi (fakamolemole) mo ‘ene Mo’oni (‘ikai te ne tuku ta’e tautea e halaia). Ka 00kuo pau ke ta tomu’a ‘ilo ‘e kitaua ‘a e Huafa ka tau toki oo ‘o malanga’aki. Pea ko e me’a ‘oku tau uki ki ai e kakai ke nau tali e fakamolemole ‘a e ‘Otua he kuo ne tautea kitautolu halaia ‘i he pekia ‘a hono ‘Alo. Ko ha kakai pehee ‘i he famili, Siasi moe fonua ‘oku nau ‘ataa ke ma’u ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua ‘ae feitu’u kuo ne ‘osi teu ke nonofo fakataha ai mo si’ono famili.

Kainga koe mape folau ‘ena ke tau foua he halanga tauhi ‘ae ‘Otua kuo manava’aki mai ‘e he Same 1 “MONUʻIAA, ka ko e tangata ko ē Kuo ʻikai fou ʻi he fakakaukau ʻa e fakaʻotuamate, Pe tuʻu ʻi he hala ʻo e kau faikovi, Pe nofo ʻi he nofoʻanga ʻo haʻa manuki: 2 Ka ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ‘Io ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po. 3 Te ne hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻi vai, ʻA ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, Ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; Pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe. 4 ʻOku ʻikai ke pehe ʻa e fakaʻotuamate, ʻoku ʻikai; Ka ʻoku nau hange ko e kafukafu ʻoku vūingia ʻi he matangi. 5 Ko hono oo ia ʻe ʻikai tuʻu ʻa e fakaʻotuamate ʻi he fakamāu, Pe ko e kau faikovi ʻi he fakataha ʻo e fai totonu: 6 He ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ‘a e hala ʻo siʻi fai totonu na, Ka ko e hala ʻo e kau faikovi ʻe ʻauha.

Si’i ngaahi Tamai ‘oku uki ‘e he Kosipeli ‘ae laumalie ‘oe fakamo’oni’i ‘ae taha ‘o fakaangatatau ki he taha ‘ae Tamai mo Sisu. Koe taha foki ko ia ‘oku fakasipinga he ‘aho ‘oe fefuakava’aki ‘oe mali pea koe taha ai pe ko ia ‘oku uki ki ai ‘a ‘etau fakama’opo’opo hotau ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi ‘io kuopau ke tau kai ‘ae ma mei he pupuha hotau mata. Koe malohinga ‘oe fekau ko ia he’ikai toe fakamo’oni’i ia ‘i ha’ata ngaue ka koe pau ke tau Tui falala ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi pea ke tau ma’u ‘ae mo’ui pea tau hoko koe kau Fakamo’oni tokolahi ma’a Kalaisi ki hotau kaunga tamai he pilikimi ‘oku tau fai ni.

Kainga nofo ma’u he huafa na’e papitaiso’aki kitautolu he ko ia ‘oku ne ha’i kitautolu ke taha ‘ia Kalaisi. ‘Oua na’a ke mata’i valea kae lapasi koe ‘e ha huafa kehe he ‘oku ‘ikai hano mafai ke ta’ofi koe mei Heli. ‘Oku ‘unu mai ha taimi he’ikai te tau kei ‘i mamani ai he kuopau ke hamusi kitautolu mei mamani ki Langi ‘i ha fonua fo’ou kuo ‘osi teuteu pe ‘e he ‘Otua ma’a kinautolu pe ‘oku taha moe ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Pea koe toki “haohaoa” ia ‘ae “taha” ‘oka hoko mai ia… Pea ko ‘ene kole ‘eni ki he Tamai “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”… “Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio …’Io ka tonu ‘eta fakafeangai ni pea “kuo taha ai ‘ae ua”....’I he huafa ‘oe Tamai moe ‘Alo moe Laumalie Ma’oni’oni…’Emeni .

05/13/2021

“Ha’ele hake”! Uike Famili Hono 4 Siasi Kalofiama Community Church

Potu Folofola: Ngaue 1:8 “Ka te mou ma’u pe ha malohi ‘oka hifo ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kiate kimoutolu; pea te mou hoko ko ‘eku kau fakamo’oni, ‘o ‘ikai ‘i Selusalema pe ka ‘i Siutea katoa, mo Samelia, ‘io ‘o a’u ki he ngata’anga ‘o mamani.”

Kaveinga: “Koe ivi ngaue ‘oe Siasi koe feohi tu’u ma’u moe Laumalie Ma’oni’oni”

‘Oku tau kei fononga’ia pe ‘ae fa’ahita’u fakalotu ‘oe “Toetu’u” pea koe tumutumu foki ‘eni ‘oe ngaahi fa’ahi ta’u fakakalisitiane. Ko hono ‘uhinga he ‘oku ne fakahaa ‘ae ikuna kafakafa ‘ae ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi ‘i he ivi kafakafa ‘oe mate ‘ae fili fakamui ‘oe tangata. Ka ko e ‘aho ni ‘oku malanga’i ‘i he ngaahi fale lotu fakakalisitiane ‘a e mahu’inga ‘o e ‘aho Ha’ele Hake

‘Oku tala taimi ‘ae fekau ni pea tuhu ia ki he’enau matu’aki nofo taha he ‘aho ‘e hongofulu ka hoko pea toki hifo ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe tefito’i ma’u’anga ivi pau mo tu’u mau pe ia ‘oe lotu Fakakalisitiane. Neongo ‘oku ‘ikai tuhu’i pau mai ha taimi ke hoko ai ‘ae palomesi ni ma’a ‘ene kauako ni ka kuo nau ‘osi ma’u pe ‘ae nonga moe loto lahi fe’unga ki he mavae moe sino ‘o Sisu pea moe ivi ke fai’aki ‘enau tatali ki he taimi kuo ‘osi kotofa ki ai ‘ehe ‘Otua.

Koe lea “malohi heni ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘ae ngaahi tokoni kotoa pe ‘e fai ma’a kinautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ‘o tatau pe ‘i he fakamo’ui mahaki, mafai moe malohi ke lea’aki ‘ene folofola, ke ikuna’aki ‘ae ngaahi fakatanga moe ngaahi pole faingata’a ‘o ‘enau malanga’i ‘ene Kosipeli .

Pea te mou hoko ko ‘eku kau fakamo’oni.... Koe tefito’i lea ‘oku ne fakama’u ‘ae malohinga ‘oe Tohi Ngaue koe lea “Fakamo’oni”‘I he fakamaau’anga ‘oku ‘ikai fiema’u ‘e he fakamaau ia koe ha ‘ae anga ho’o fakakaukau ka ‘oku ne fiema’uange ‘e ia kapau na’a ke sio mo fanongo tonu ki he me’a na’e hoko.

Ko hono fakalea’i ‘oe tu’unga ‘oe fekau ni koe tu’utu’uni’i atu ke nau hoko koe kau fakamo’oni. Pea koe fakamo’oni ko ia koe ngaahi me’a kotoa pe ia na’a nau sio mo fanongo tonu ia ‘ia Sisu pea na’a nau mamata ki he’ene pekia moe toetu’u pea kuo nau toe mamata tonu ‘eni ki he’ene ha’ele hake ki he Tamai pea taa kuo nau taau mo fe’unga mo’oni ke fakamo’oni ma’ana.

Koe ngaahi me’a kotoa pe te nau fou ai ‘i he tokamalie moe toka tamaki, masiva moe tu’umalie, he mamahi moe mate pea ki he kakai kuo nau ma’u ‘ae taau moe fe’unga ki he fakamo’oni ‘oku nau ngaohi leva ‘ae potu ‘oe faingata’a koe feitu’u ‘oku fakaholosio’anga ki he mo’ui ‘ae Kalisitiane.

‘Io Kainga kapau leva koe fononga’anga ia ‘oku malava ke fakaa’u ai ‘ae Kosipeli pea koe fakamo’oni ia ‘oku talanoa mai ki ai ‘ae Tohi Ngaue ni. Ki he kauako ni ‘oku ‘ikai mo ha toe ma’u’anga ivi taau taha ki he ngaue fakamo’oni ma’ae ‘Eiki ka koe fakaongoongo kakato ki he tataki ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Kainga ka mo’oni pehee fau leva ‘ae fakamo’oni pea ‘oku tapui ai ‘ae veiveiua moe fai teteki ‘ene ngaue.

Koe mo’oni ko ia ‘oe fakamo’oni ki he me’a kuo tau mamata faka’aho ai ki he ngaue mai ‘ae ‘Otua ki he’etau mo’ui pea ‘oku ne taki leleaki’i kitautolu ke tau faite ‘o mo’ui feilaulau ma’ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Koe mo’oni ki he’ene toetu’u

‘Oku fakamatala ‘ae veesi malanga ‘o kamata’aki koe mafai moe ivi ‘oe Siasi ‘oku ha’u kotoa ia mei he Laumalie Ma’oni’oni kae ‘ikai mei ha tangata . Koe ongo’i moe a’usia totonu ‘o ha Kalaisitiane ‘ae lave mai ‘ae ivi ngaue ki he ‘Eiki mei he Laumalie Ma’oni’oni.

Koe Laumalie Ma’oni’oni ko ia na’e faka’inasi’aki ia ‘ae kakai na’a nau tui he ‘aho ‘oe Penitekosi . ‘I he taimi ‘e hoko mai ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea te mou ma’u leva ha malohi ke ha? Ke tala’aki ‘ene ongoongo lelei. Ka koe ongoongo lelei ‘o hai? ‘O Sisu Kalaisi .

Kainga taimi ‘e taha ‘oku tau ngaue hala’aki ‘ae mafai ni ke tau oo ‘o fakahaa’i kita! Hoto poto! Hoto Tu’unga ‘i he Siasi! Tu’uaki mo taki taha mamahi’i ‘ae siasi ‘oku te kau ki ai!...Taimi ‘e taha ‘oku tau femo’uekina he tauhamu he fu’u kili’i pulu kae li’aki ‘ae kakano’i pulu. ‘Oku ho’ata foki mei he fakakaukau ‘oe Tohi Ngaue ‘ae mafola ‘oe Kosipeli ‘o kamata pe mei Selusalema ki Siutea mo Samelia , pea mei ai ki he Senitaile pea ki he ngata’anga kotoa ‘oe mamani .

Kainga ‘oku tatau ai pe ha feitu’u kapau ‘oku tau hoko koe fakamo’oni kuopau ai pe ke tau tomu’a kamata pe ‘ia kitautolu pea mo hotau loto fale pea ki he toenga kotoa ‘o mamani...."The light that shines the farthest will shine the brightest at home."

Koe ha’ele hake ko ia ‘ae ‘Eiki ki he Langi koe konga mahu’inga ia ‘o ‘ene ngaue na’e fai ‘i mamani. He kapau ‘e ‘ikai ha ha’ele hake ki he Tamai pea ta he’ikai hoko mai ‘ae me’a’ofa koe Laumalie Ma’oni’oni

‘Oku fakamatala ‘ae Tohi Ngaue koe lolotonga ‘enau mamata ki he’ene ha’ele hake ‘i hono kololia na’e fokifa kuo ofongi kinautolu ‘e ha ongo ‘Angelo ‘e toko ua. ‘Oku mahu’inga ‘aupito foki ‘ae tu’unga ‘oku ha ai ‘ae ongo ‘Angelo ni he talanoa ‘oe ha’ele hake he koe me’a tatau na’a na tala ki he kauako koe me’a tatau ai pe ia ‘oku na tala mai kiate kitautolu he ‘aho ni... “Ae tu’unga matu’a Kaleli koeha ‘oku mou tutu’u ai ‘o sio pehee ki he Langi? Koe Sisu ko ia ‘a ia kuo ‘ohake meiate kimoutolu ki he Langi te ne toe ha’u pea hangee tofu pe hono anga pea mo ‘ene ha’ele ki he Langi kuo mou mamata ki ai” .

Kainga koe ivi ngaue ‘oe Siasi koe feohi tu’u ma’u moe Laumalie Ma’oni’oni. Koe Laumalie ‘eni tene fakanonga, tataki, fakahinohino, fakamanatu ‘ae ngaahi mo’oni kotoa pe kuo ‘osi folofola’aki ‘e Sisu lolotonga ‘ene kei ‘i mamani ma’a mamani. ‘I he ngaahi ‘aho ko ‘eni ‘e 40 na’a ne ha pe mo puli mei he’ene kauako pea na’e fu’u faingata’a fau ki he kauako moe si’i kakai ne nau muimui kiate kinautolu pe koe fe’ia ‘ae taimi ‘e toe ha mai ai kiate kinautolu. ‘Oku fakamahu’inga’i ‘e he fakakaukau ko ia ‘ae pau ke matu’aki teuteu lelei mo’oni ‘ae Siasi pea mo kitautolu kotoa ‘oku tuii koe’uhii neongo ‘oku pulia hono sino meiate kitautolu he taimi ni ka kuopau ke ne toe ha’ele mai ‘o toe haa mai ‘i he ‘ulungaanga tatau moe fotunga tatau na’a ne puli’aki mei he lotolotonga ‘o ‘ene kau ako.

Koe Laumalie Ma’oni’oni ‘ae tefito’i talanoa ‘a Luke moe Tohi Ngaue he koe hokonga fakalaumalie foki ai ‘ae ngaue na’e fai ‘e Sisu moe hoko atu ‘e he Siasi ‘ae ngaue tatau ko ia. Tau tukuange mu’a koeha ‘etau kehekehe ‘o tatau pe ‘i he faikehekehe he hingoa ‘oe siasi, founga lotu ‘ae siasi moe tokateline ka ke tau mateuteu mu’a ki he me’a pau ko ‘eni ‘ae pau ke toe ha’ele mai ‘a Sisu ke ma’u atu kitautolu ma’ana ko ha matu’aki fakalotolahi mo’oni ia ki he’etau langa ‘oku fai mei Taimi ki ‘Itaniti (Luke 12:34-48)...’Emeni!

Lotu : E ‘Otua Ko ‘emau pole ia he ‘aho ni ke mau hoko ko e kau fakamo’oni ‘i ha feitu’u pe temau ‘iai Tuku kemau ikuna ‘a e ngaahi fakatanga he na’a ke ikuna ka te mau lava ‘i ho’o tuku mai ‘a e ivi ‘o e Laumalie Ma’oni’oni ke ne fakaivia kimautolu . ‘Emeni .

05/12/2021

Fakalotolahi hono tolu ‘o e Uike Famili Siasi Kalofiama Community Church

Potu folofola : Ngaue 1:24

Pea nau hū ‘o pehē, ‘Eiki, ko koe ia ‘oku tokaima‘ananga ki ai ‘a e loto ‘o e kakai fuli pē; ke ke fakahā pe ko e fē ha taha ‘i he ongo me‘a ni kuo ke fili .

Tau kei fakafeta’ia ma’u ai pe ‘a e ‘ofa mo e tauhi ‘oku fai ‘e he ‘Otua pea tau toe ‘ausia ai ‘a e ‘aho hono tolu ‘o ‘etau uike Famili ‘i he mahina fakakoloa ko ‘eni . Neongo ‘oku tau fakakakato pe ‘a e Polokalama ni ‘i hotau ngaahi ‘api ‘aki ‘etau taki taha lotu fakafamili pe ka ‘oku to e ma’u faingamalie foki ai ‘a e Tamai ke ne to e fai ha’a ne fakaloto lahi mo ha talatalaifale ki hono famili . Pea ‘oku ‘omi ai ‘a e potu folofola ‘o e efiafi ni ke ne fakaloto lahi’i kitautolu ki he pole ‘oku tau fai pea mo hono fili kitautolu ke tau kau fakataha ‘i hono talaki atu ‘a ‘ene kosipeli ki mamani .

Ko e taha ‘a e manatu melie ‘a e motu’a ni ki he fili mo e ui na’e fai ki he’eku tangata’eiki ki ha ngaue na’a ne fili ki ai , pea ‘i he teuteu ke ne fakakakato ‘a ‘ene fiema’u na’e kole ange ‘ene tangata’eiki kiate ia ke ‘alu mu’a ‘o fai hono loto , pea ka ‘iai ha ‘aho ‘e malolo ai pea toki ‘alu ‘o fai hono loto ; Kaikehe ko hono fakanounou ‘a e manatu malie ko ‘eni na’e tuku ‘e he’eku tangata’eiki hono loto kae ‘alu ‘o fai ‘a e loto ‘o ‘ene Tamai ko e ‘alu ‘o hu ki Nafualu ‘aia ko Sia’atoutai ia he ‘aho ni . Ko e fili mo e talotalo kuo fai ‘e he kakai fakataha mo e kauako ke ‘iai ha taha tene fetongi ‘a e tu’unga ‘o Siutasi . Na'e aofanga tuku ‘aki ‘a ‘enau hu ki he ‘Eiki ‘o pehe ; ‘Eiki , ko Koe ia ‘oku ke tokaima’anaga ‘a e loto ‘o e kakai . Keke fakaha pe koe fe ha taha ‘i he ongo me’a ni kuo ke fili .

Ko e ui mo e fekau ‘a e Laumalie ki ha taha kuo ne fili ke hoko ko ha taha ‘o ‘ene kau ako pea ko hotau fatongia pe ketau tali he ko ia pe ‘oku ne tokaima’ananga ‘a e loto ‘o e tangata . ‘Oku ‘iai pe kau pole he ‘aho ni ki he ngaue fakafaifekau , ka ‘i he ngaahi sio faka

‘E tangata pe . Ko e ‘aho ni ‘oku ma’olunga ange ‘a e hu ki he ngaahi ‘api ako , ki he sio fakatauhi sipi ka ‘oku mole ‘a e fatongia fakatauhisipi ‘i he taimi ‘oku fili ai kinautolu ke nau fakakakato ‘a e tu’unga ko ia . Ko e fili ke te hoko ko hono fetongi ‘o Siutasi ko ‘ete fakaongo ki he tu’utu’uni ‘a e Laumalie .

Ko e talaloto ki he potufolofola ko ‘eni ‘i he taimi na’e fili ai kita ke te hoko ko ha Mataiasi ke fetongi ‘a Siutasi , Na’e fili kita mei he kau ta’eako ‘ikai ‘iloa ha me’a ke te hoko ko e kau fakamo’oni ma’a kalaisi pea neongo ko e ta’u ‘eni ‘e 14 ‘eku ngaue fakatauhisipi ma’ae Konifelenisi ‘o e Siasi Uesiliana Tau’ataina kakai Tonga New Zealand fakakaungatamaki ‘i hono tauhi ‘a e ki’i kainga lotu Kalofiama Community Church ‘o Newark Ca pea neongo pe ‘oku tokoua nga’ahoa pe ka ko e pole mo e tali hoku ui mo fakaongo ki he angi ‘a e Laumalie ‘aia ko e tali ‘a e angi fulipe

Lotu : Sisu he ‘Eiki ‘o ‘emau mo’ui ‘afio mai ka mau fai tukupa temau taukave ho’o tu’utu’uni Mau mateaki pe ki ho huafa ‘Eiki Sihova mohu kelesi ‘omi ha ivi ke tokoni mai ke mau lava ‘o hoko ko ho’o kau ako ke ‘ave ho’o kosipeli ki mamani .

‘Emeni .

05/12/2021

Fakaloto lahi Uike Famili Siasi Kalofiama Community Church Potu Folofola Same 1:1&2

Monu’iaa , ka ko e tangata ko e kuo ‘ikai fou ‘i he fakakaukau ‘a e faka’otuamate, pe tu’u ‘i he hala ‘o e kau faikovi , pe nofo ‘i he nofo’anga ‘o ha’a manuki 2 Ka ko e Lao ‘a Sihova ‘a ‘ene manako, ‘Io, ‘i he lao ‘o‘ona ‘oku ne fakalaulauloto ‘aho mo e pō.

Ko e saame ‘o e taukei ‘oku ne takimamata mo fakataulama ‘a e sola mo e vulangi ki he uho ‘oe tangata ‘oku fononga mo ‘ene folofola talamai ‘oku monu’ia ‘a e tangata ‘oku ‘ikai fou ‘i he fakakaukau ‘a e faka’otuamate , pe tu’u ‘i he hala ‘o e kau faikovi pe nofo ‘i he nofo’anga ‘o ha’a manuki . Ka ko e Lao ‘a Sihova ‘a ‘ene manako ‘oku ne fakalaulau loto ‘aho mo e po .

Ko ‘etau fononga ‘oku fai ‘oku ‘iai pe me’a ‘oku tau manako ki ai ; pea ‘oku lata ‘a e tangata ‘oku faka’otuamate he me’a ‘oku ‘ofa ai , ko e tangata ‘oku koloa’ia he me’a ‘oku ne ma’u ; ‘a e tangata poto ‘i hono poto . Ko hono ‘uhinga pe he kuo ofe’i honau loto ke nofo’i ki ai ‘oku ‘ikai ko e ofe’i ia ‘e natula , ka ko e ofe’i ‘e he ‘ilo pea ‘oku ngalo leva ‘a e ‘Otua ‘i he mo’ui .

Ka ko kitaua ‘oku fononga ‘i he’ene lao ‘oku fakalaulau loto ‘a e tokotaha ko ia , pea mo ‘ene manako ‘oku ne fakalaulauloto pea fai mei ai ‘a e fafanga ‘a hono Laumalie . Ko e lea ia ‘oku fai ‘e he punake , ‘Eiki teu hiva pe ho ‘ofa he ‘aho mo e po kotoa ‘o fai ho fakahikihiki ‘i taimi mo ‘Itaniti .

’Oku ‘ikai fai ha taimi , pea tuku atu ha taimi , ka ‘i he ‘aho mo e po . Ko e uho ia na’e talatalaifale ki ai ‘a Siosiua . ‘E ‘ikai mahu’i mei ho ngutu ‘a e tohi lao ko ia , ka teke fakalaulauloto ki ai ‘aho mo e po , koe’uhi keke tokanga ke fai ‘o hange ko e me’a kotoa kuo tohi ai , he teke toki monu’ia ‘i he me’a ‘oku ke fou ai , pea teke fai fakapotopoto ai (Siosiua 1:8)

Kainga fakaloto lahi’i kitautolu ‘e he fa’u saame ko ‘eni , he ‘oku ne ‘omi mo talamai ‘a e kovi ‘a e fou ‘i he fakakaukau ‘o e faka’otuamate ; ko e kakai ‘oku fou ai , ‘oku nau ma’ama’a , ko e ‘ikai hanau mahu’inga , he kuo ‘au’au ‘e he ‘atakai mo e fa’ahinga ne nau fili ke nonofo mo ia ‘enau lelei .

Ko e faka’otuamate ko ha kakai ‘oku hamumu mo angamaveu ‘o hange ko ia ‘oku ha he tohi Fakamaau 9:4 Ko ha tokotaha kuo fepalekina mo malele holo ‘a ‘ene mo’ui ‘i he ngaahi ta’au ‘o e mo’ui , ‘oku pehe hono pule’i ‘e he ta’au ‘o e kovi ‘a e kau faka’otuamate. Ko e matangi , ‘oku fakatatau ia ki he vaitafe ‘o mate . Ka ‘iai ha’anau hiki mei taimi ‘e faingofua ke ngalo pe ta’omia , he te nau mole atu ‘o hange ko e kafukafu ‘oku vilingia ‘i he matangi .

Ko e lea fakaloto lahi ‘oku fakamanatu ‘e he fa’u saame ‘oku talamai ‘oku tokanga’i ‘e Sihova ‘a e hala ‘o si’i faitotonu na. Ko e hala ‘o e faitotonu ‘oku hangaifofonga ki ai ‘a Sihova pea ‘ikai ala hiki mei ai ‘a ‘ene ‘alo’ofa ; Ko e hala he’ikai honge ‘i he faingata’a

Ko e fakatokanga kiate kitaua he fononga’anga ‘oku tau fai ‘oku talamai ko e hala’o e kau faikovi ‘e ‘auha . ‘Oku ‘ikai ko ha tautea ‘eni pe mala’ia , ka ko e nunu’a pe ‘eni mo e iku’anga ‘o e me’akuo nau fili ki ai . Kuo hulu ‘anoa e fakatokanga , ka kuo ‘ikai ha ‘utu-’e-hakea . ‘Io Kainga ko e Lao ‘a Sihova , ko e afi sivi’anga ‘o e kau ma’oni’oni , ka ko e afi ‘o e fakamaau mo e ‘auha’anga Fie faka'osi 'aki 'etau fakalotolahi 'o e 'aho ni 'aki 'a e Himi 502 V4 : Ko ia 'a e fakamanatu 'oku ne fakaloto lahi'i ai kitautolu ke tau Tokanga'i 'ae hala 'oku tau fou ai . Kau fai ta'e'ilo mu'a , 'O faafaa hoku hala . Ko e tui 'oku faingofua 'i he 'alu 'o mamata ; Ko e oo po'uli mo e 'Otua 'i he maama kae tokotaha . 'Oku 'ilo 'eku Tamai ; Te u tuku pe ki ai , 'O u fiemalie ke 'ilo pe Tu'unga ofi mai , 'Oku 'ilo 'eku Tamai . 'Emeni

Address

Newark, CA
94560

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when The Tongan Wesleyan Church of Fremont Ca posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share