05/14/2021
Uike Famili ko hono 5 ‘a e Siasi Kalofiama Community Church ‘Oatu ‘a e talamonu ki he ngaahi famili kotoa pe ‘o e siasi mo kinautolu na’e afemai ‘i he Paenga ni ‘o tau kau fakataha ai ‘i he’ene folofola Fakaafe’i atu ketau kau fakataha mu’a ‘i he felotu ‘aki koe’uhi ko e ngaahi faingata’a’ia kotoa pe . ‘Ofa mo e lotu mei he Faifekau ‘o e Potungaue Rev Hayward ‘Ofa ; Miloni Tu’itupou Faifekau ‘Evangelioo mo e Setuata Maikeli Mataele .
Veesi malanga: Sione 17:11 “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”
Kaveinga: “Lau pe ‘ae ua koe taha”
Koe efiafi faka’osi ‘eni ‘o Sisu mo ‘ene kauako pea mo mamani foki Na’e ‘ikai ko ha lotu ‘eni ki hifo ha melino pe ke tau ha fakamaau totonu ka na’a ne lotu ke tau mo’ui faitotonu pea mo “taha” foki. Koe lotu fakataula’eiki ‘a Sisu ki he Tamai ke ne “malu’i/tauhi” ‘ene kauako pea koe founga hono tauhi kinautolu koe ngaue’aki hono huafa.
‘Oku hanga ‘e he lotu ni ‘o ako’i kitautolu ‘o fekau’aki mo ‘ene ngaue ‘oku fai ma’a kitautolu. ‘Oku ha mei he’ene lotu ‘oku ‘ikai ko e teu atu ‘ene mamahi moe pekia na’e tefito ai ‘ene lotu ; ka na’e tefito pe ia he malu ‘o ‘ene kauako. Na’a ne toki fai ‘e ia ‘i Ketisemani ‘ae lotu ma’ana moe teu atu ke fehangahangai moe mamahi moe mate.
Ka ‘i he loki ‘i ‘olunga he ‘aho ni na’e tefito pe ‘ene lotu ia ‘a’ana ki ha kakai te nau ongo’i manavahe’ia mo ‘ikai ongo’i malu he teu hoko mai ‘ae ngaahi faingata’a ni kiate ia . Koe malie’anga ‘oe lotu ni he ‘oku ‘ikai ke ne lotu ke ta’ofi ‘a hono ‘ahi’ahi’i kitautolu pe ko hono to’o faka’aufuli ‘ae angahala meiate kitautolu “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he Fili. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmani.
Koe faingata’a’anga foki ‘oe feinga ko ‘eni ‘a Sisu he ‘oku lolotonga ta’emahino pe ki he kauako ‘a Sisu. Kainga pea ‘e anga fefe leva ai ke mahino ‘ae felave’i ‘a Sisu moe Tamai ‘i he funga ‘oe ‘ikai fu’u mahino ki he kauako ia ‘enau felave’i mo’oni mo Sisu? Koe taha ‘eni hotau vaivai’anga ko ‘etau feinga’i ‘ae kakai ke nau maheni mo ‘ilo ‘ae founga ‘etau felave’i ai moe ‘Eiki, lolotonga ia ‘oku ‘ikai ke tau maheni mo ‘ilo mo’oni kia Sisu.
‘Oku mahu’inga foki ‘a hono toutou ofongi mai ‘e Sisu ‘ae ki’i kupu’i lea koe “ke nau taha”. ‘Oku ne fakamamafa’i mai ‘ae to’onga mo’ui ‘oku hoifua ki ai ‘ae ‘Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako “ke nau taha...” ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ‘omi pe ‘e Sisu ‘ae sipinga ‘oe “taha” ‘oku ne feima’u.... “ ‘o hangea ‘oku ke ‘iate au, ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua” . ‘A ia leva ko e fakahinohino ki he “taha” ‘a e kakai tui hono fai ‘e Sisu ‘oku pau ke fakakainga ia mei he taha ‘a Sisu mo e Tamai. ‘Oku malava feefee ke hoko ‘ae fa’ahinga taha ko ia?
‘Oku fakamahino ‘e Sisu, ‘o hange “ ko koe ‘iate au mo au ‘iate koe ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua.” Ka ‘oku fakahaa’i feefee ‘e Sisu ‘ene ‘i he Tamai mo e Tamai ‘iate ia? Na’e fakahaa’i ia ‘e Sisu ‘aki ‘ene fakamahino e huafa ‘o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ‘e he Tamai ‘i mamani.
x‘Oku ha mei he hiki tohi ‘a Sione ‘ae fakamahino ‘e Sisu ko hono “loto” ke ma’u kotoa ‘e he’ene kauako ‘ae totonu ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Ko e ha e founga te nau ma’u ai ‘a Hevani? ‘Oku fakamahino ‘e Sisu he’ene lotu ni ‘ae ngaahi me’a na’e lava’aki ‘e he’ene kauako ke a’usia ‘ae mo’ui ta’engata “...pea “kuo nau tauhi ho’o folofola” . Kuo nau ‘ilo ‘eni ‘oku meiate koe ‘ae ngaahi me’a kotoa pe na’a ke foaki mai he koe ngaahi lea na’a ke tuku mai kiate au, kuo u tuku kiate kinautolu pea “kuo nau tali ia”, pea “kuo nau ‘ilo mo’oni” na’a ku ha’u mei he ‘afiona, pea “kuo nau tui” na’e fekau mai ai ‘e he ‘Afiona”
Ta koe taha ‘ia Kalaisi mo hono Huafa koe “tali ia” mo “’ilo ia” pea mo “tui ki ai.” Kuo ‘ilo ‘Otua ‘ae kau ako ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku ha mei he lotu fakataula’eiki ko eni ‘a Sisu ‘a e mahu’inga ‘o e ‘ilo ki he huafa ‘o e ‘Otua ‘a ee na’a ne ha’u ke fakahaa he Kolosi. Ko e ngaue ke fakahaa e Huafa ‘o e ‘Otua; ‘a ‘ene Kelesi (fakamolemole) mo ‘ene Mo’oni (‘ikai te ne tuku ta’e tautea e halaia). Ka 00kuo pau ke ta tomu’a ‘ilo ‘e kitaua ‘a e Huafa ka tau toki oo ‘o malanga’aki. Pea ko e me’a ‘oku tau uki ki ai e kakai ke nau tali e fakamolemole ‘a e ‘Otua he kuo ne tautea kitautolu halaia ‘i he pekia ‘a hono ‘Alo. Ko ha kakai pehee ‘i he famili, Siasi moe fonua ‘oku nau ‘ataa ke ma’u ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua ‘ae feitu’u kuo ne ‘osi teu ke nonofo fakataha ai mo si’ono famili.
Kainga koe mape folau ‘ena ke tau foua he halanga tauhi ‘ae ‘Otua kuo manava’aki mai ‘e he Same 1 “MONUʻIAA, ka ko e tangata ko ē Kuo ʻikai fou ʻi he fakakaukau ʻa e fakaʻotuamate, Pe tuʻu ʻi he hala ʻo e kau faikovi, Pe nofo ʻi he nofoʻanga ʻo haʻa manuki: 2 Ka ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ‘Io ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po. 3 Te ne hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻi vai, ʻA ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, Ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; Pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe. 4 ʻOku ʻikai ke pehe ʻa e fakaʻotuamate, ʻoku ʻikai; Ka ʻoku nau hange ko e kafukafu ʻoku vūingia ʻi he matangi. 5 Ko hono oo ia ʻe ʻikai tuʻu ʻa e fakaʻotuamate ʻi he fakamāu, Pe ko e kau faikovi ʻi he fakataha ʻo e fai totonu: 6 He ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ‘a e hala ʻo siʻi fai totonu na, Ka ko e hala ʻo e kau faikovi ʻe ʻauha.
Si’i ngaahi Tamai ‘oku uki ‘e he Kosipeli ‘ae laumalie ‘oe fakamo’oni’i ‘ae taha ‘o fakaangatatau ki he taha ‘ae Tamai mo Sisu. Koe taha foki ko ia ‘oku fakasipinga he ‘aho ‘oe fefuakava’aki ‘oe mali pea koe taha ai pe ko ia ‘oku uki ki ai ‘a ‘etau fakama’opo’opo hotau ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi ‘io kuopau ke tau kai ‘ae ma mei he pupuha hotau mata. Koe malohinga ‘oe fekau ko ia he’ikai toe fakamo’oni’i ia ‘i ha’ata ngaue ka koe pau ke tau Tui falala ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi pea ke tau ma’u ‘ae mo’ui pea tau hoko koe kau Fakamo’oni tokolahi ma’a Kalaisi ki hotau kaunga tamai he pilikimi ‘oku tau fai ni.
Kainga nofo ma’u he huafa na’e papitaiso’aki kitautolu he ko ia ‘oku ne ha’i kitautolu ke taha ‘ia Kalaisi. ‘Oua na’a ke mata’i valea kae lapasi koe ‘e ha huafa kehe he ‘oku ‘ikai hano mafai ke ta’ofi koe mei Heli. ‘Oku ‘unu mai ha taimi he’ikai te tau kei ‘i mamani ai he kuopau ke hamusi kitautolu mei mamani ki Langi ‘i ha fonua fo’ou kuo ‘osi teuteu pe ‘e he ‘Otua ma’a kinautolu pe ‘oku taha moe ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Pea koe toki “haohaoa” ia ‘ae “taha” ‘oka hoko mai ia… Pea ko ‘ene kole ‘eni ki he Tamai “‘E Tamai toutapu ke ke tauhi ‘a kinautolu ni ‘i ho huafa, ‘ae huafa ne ke tuku kiate au, koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua”… “Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio …’Io ka tonu ‘eta fakafeangai ni pea “kuo taha ai ‘ae ua”....’I he huafa ‘oe Tamai moe ‘Alo moe Laumalie Ma’oni’oni…’Emeni .