Bosansko akademsko društvo v Sloveniji

19/04/2026

PREPORUKA

Poštovani,

želimo vas obavijestiti da je u emisiji NaGlas!, emitovanoj 20. marta na RTV Slovenija, objavljen prilog o bosanskom jeziku u slovenskim osnovnim školama.

U prilogu je predstavljena važnost učenja maternjeg jezika, kao i dosadašnji napori i rezultati uvođenja bosanskog jezika u obrazovni sistem Republike Slovenije.

Preporučujemo da pogledate cijelu emisiju, koja na kvalitetan i sadržajan način obrađuje teme značajne za širu društvenu zajednicu u Sloveniji.

S poštovanjem,
Bosansko akademsko društvo u Sloveniji (BADS)

Z ravnateljem ljubljanske osnovne šole Livada, Goranom Popovićem, smo se pogovarjali o učenju jezikov narodov nekdanje Jugoslavije in o začasni ukinitvi učenja bosanskega jezika v osnovnih šolah. Medtem ko sodobna medicina zdravi predvsem s tabletami, redni profesor na Fakulteti za šport, med...

19/04/2026

OBAVIJEST ZA JAVNOST

Poštovani građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Sloveniji, kao i svi koji prate rad Bosanskog akademskog društva u Sloveniji (BADS),

BADS od svog osnivanja djeluje s jasnim ciljem – očuvanje i razvoj kulturnih i akademskih vrijednosti naše zajednice. Jedan od naših najznačajnijih i najvrijednijih projekata, realiziran u saradnji s Ministarstvom za obrazovanje Republike Slovenije, bilo je uvođenje bosanskog jezika kao dodatnog predmeta u niz osnovnih škola u Sloveniji.

U vrijeme kada smo kao društvo bili tek u začetku, uspjeli smo okupiti nastavni kadar – profesore bosanskog jezika koji žive u Sloveniji – te organizirati nastavu i uključiti djecu, čime je bosanski jezik po prvi put institucionalno uveden u slovenski obrazovni sistem. Taj projekat smatramo jednim od temeljnih doprinosa očuvanju identiteta naše zajednice.

Nažalost, ove godine bili smo primorani donijeti odluku o privremenoj pauzi u realizaciji projekta. Razlog tome je hronični nedostatak finansijskih sredstava, koji nam nije omogućio da nastavnicima osiguramo ni minimalne naknade, uključujući osnovne putne troškove. Ovu pauzu koristimo kako bismo pronašli dugoročno i sistemsko rješenje koje će omogućiti stabilan nastavak i razvoj projekta.

Želimo naglasiti da je jezik temelj kulture jednog naroda. Djeca koja svoj maternji, bosanski jezik usvajaju književno i pravilno, lakše i kvalitetnije savladavaju i slovenski, kao i druge strane jezike. Upravo zato smatramo da je od izuzetne važnosti da se bosanski jezik izučava u okviru školskog sistema, a ne isključivo kao neformalna ili dodatna aktivnost.

Za nas je bosanski jezik jezik svih Bosanaca i Hercegovaca – bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, ili njen izostanak.

Važno je istaći da u realizaciji ovog projekta, osim Ministarstva za obrazovanje Republike Slovenije, nismo imali institucionalnu niti finansijsku podršku drugih aktera – uključujući Ambasada Bosne i Hercegovine u Sloveniji niti bilo koju instituciju Bosne i Hercegovine. Možda je razlog tome i činjenica da djelujemo izvan uobičajenih podjela – ne dijelimo ljude po narodima i religijama, već stojimo iza ideje da smo svi Bosanci i Hercegovci. Ako je takav pristup nekima stran, onda prihvatamo i to da smo u tom smislu – gotovo poput „vanzemaljaca“.

Nedavno je o ovoj temi emitovan i prilog na RTV Slovenija, u kojem je naša potpredsjednica, Adriana Kuči, jasno i argumentirano predstavila trenutnu situaciju i izazove s kojima se suočavamo. Upravo zbog toga dodatno nas zbunjuju i zabrinjavaju nedavne pojave u javnom prostoru, gdje se, u pojedinim krugovima bosanskohercegovačke zajednice u Sloveniji, pojavljuju pokušaji prisvajanja zasluga za ovaj projekat – svojevrsno „kićenje tuđim perjem“.

BADS ostaje posvećen transparentnom radu, istini i zajedničkom dobru naše zajednice. Vjerujemo da ćemo uz podršku institucija i šire zajednice uspjeti osigurati održiv nastavak ovog važnog projekta.

S poštovanjem,
prof. dr. Edvin Dervišević, predsjednik
Bosansko akademsko društvo u Sloveniji (BADS)

17/04/2026

Tragovima poznatih ljudi na FTV o našem potpredsjedniku Ismaru Mujezinoviću, koji danas slavi i 84. rođendan, a mi mu od srca želimo svako dobro.

Javni servis Federacije Bosne i Hercegovine čiji je zadatak tačno, pravovremeno i objektivno informiranje javnosti.

15/10/2025

Na današnji dan 2001. u Sarajevu, u kojem se je i rodio u januaru 1955. godine, preminuo je bosanskohercegovački pisac kratke priče Dario Džamonja.
Umjesto da mi pričamo o njemu, donosimo vam jednu od njegovih priča.

Ako ti jave da sam pao

Ako ti jave da sam pao na razoranim, sleđenim poljima Flandrije, da me je pokosio šrapnel - ti nemoj da budeš tužna i nemoj plakati pred svijetom, jer vrlo dobro znaš da iz mojih grudi ne mogu da niknu suncokreti niti se moje kapi krvi mogu pretvoriti u makove...

To je sve jedna obična literarna konstrukcija, a da ne pričamo o tome što ja nikad nisam ni vidio Flandriju niti je ona vidjela mene.

Ako ti kažu da sam se u svojim posljednjim časovima junački držao, da sam neustrašivo gledao smrti u oči, da sam je čak i začikavao, da sam svog sudiju prezrivo pljunuo, a da sam dželatu dao kesu dukata uz riječi: "Dobro obavite svoj posao!", a da sam, potom, sam izmaknuo stolicu ispod vješala, ti bi morala znati da je to jedna obična izmišljotina, izmišljotina onih koji ne znaju šta je to život a šta smrt znači.

Ti me dobro znaš: znaš kako ja često umirem svakog bogovjetnog dana, kako se trzam na svaki šum, kako mi se čelo često orosi znojem (reklo bi se bez razloga), znaš da se bojim proviriti kroz špijunku na vratima bojeći se ne znam ni sam čega, bojeći se nekoga ko će mi s nadmoćnim osmijehom na licu izrecitirati stihove Marine Cvetajeve:

PREDAJ SE!

JOŠ NIKO NIJE NAŠAO SPASA OD ONOGA KOJI UZIMA

BEZ RUKU!

Sjećaš se kako sam se bojao kad si trebala da me predstaviš svojim roditeljima, koliko ti je trebalo vremena da me ubijediš da nisam baš toliki kreten koliki izgledam, da se ponekad sa mnom može proći ruku pod ruku kroz prometnu ulicu...

Ja pamtim ono veče kad smo otišli kod jedne tvoje prijateljice koja je slavila rođendan, sjećam se svakog vica koji sam ispričao i sjećam se pogleda društva koje je u meni gledalo neku egzotičnu životinju, sjećam se kako su se gurkali laktovima kad smo ulazili, kad sam skidao svoje cipele sa pačijim kljunom (a u modi su bile brukserice), kako sam ispod stola krio onu rupu na ne baš čistim čarapama...

Pamtim kako sam to veče, ponesen strahom, popio tri flaše "Fruškogorskog bisera", litar i po domaće rakije (više je nije bilo) i završio sa "Mandarmetom", nekim likerom od mandarina...

Od svega toga bi se napilo jedno omanje krdo slonova, ali ja sam bio najtrezniji, bojao sam se da tebi ne napravim neko sranje i to me je držalo.

Onda smo izašli na Vilsonovo šetalište i ti si se propela na prste i poljubila me, evo, baš ovdje, pored uha, a ja sam morao da sjednem na klupu i da počnem plakati... Prolazila su neka djeca i čuo sam ih kako kažu: "Vidi pedera!!!"

Kao i uvijek, ti si me pitala šta mi je najednom, a ja nisam mogao da ti objasnim da to uopšte nije najednom, da je to stalno, da je to neka vrsta mog zaštitnog znaka, nešto po čemu bih sebe poznao među hiljadama meni sličnih, nešto što se i ne trudim da sakrijem, jedan zloćudni tumor s kojim sam se rodio, tumor na mozgu i duši koji se ne da ukloniti nikakvim operativnim putem ni zračenjem, ni činjenicom da te volim i da ti voliš mene...

Ako ti jave da večeras hodam po kafanama i olajavam tebe i našu ljubav, da se prodajem za loše vino, da skupljam opuške tuđih simpatija, ljubim ruke nečistih konobarica, ispadam budala u svačijim očima - to ti je živa istina.

12/10/2025

Gostovanje bosanskog pisca i profesora Nenada Veličkovića u Sloveniji

Od 14. do 17. oktobra 2025. bosanski književnik i univerzitetski profesor dr. Nenad Veličković boraviće na književnoj turneji po Sloveniji, u organizaciji Založbe *cf. i Đurđe Strsoglavec, uz podršku brojnih partnerskih institucija.

Autor romana Sahib, Otac moje kćeri, 100 zmajeva i Koncerti za obou, Veličković je jedan od najangažiranijih savremenih pisaca u Bosni i Hercegovini. Njegov književni i akademski rad povezuje teme književnosti, obrazovanja, ideologije i etičke kritike, a njegovi nastupi uvijek otvaraju prostor za dijalog o društvu, obrazovanju i ulozi umjetnosti.

Program turneje

Ljubljana
Utorak, 14. oktobar 2025. u 19:00
Vodnikova domačija Šiška, Vodnikova cesta 65, Ljubljana
Pogovor o romanu Koncerti za oboo
Sudjeluju: Nenad Veličković, Đurđa Strsoglavec i Aleksandra Gačić
Odlomke iz romana čita glumac Jakob Podjavoršek
Nakon događaja posluženje i muzika
Soorganizatori: Vodnikova domačija i Ljubljana – Unescovo mesto literature

Maribor
Srijeda, 15. oktobar 2025. u 11:00
Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru, Oddelek za slovanske jezike in književnosti, Koroška 160, predavalnica FF01
Predavanje: Literatura i rat
Uvod: Varja Balžalorski Antić
Soorganizator: Oddelek za slovanske jezike in književnosti, FF UM

Srijeda, 15. oktobar 2025. u 18:00
Sodni stolp, Pristan 8, Maribor
Nenad Veličković u slovenskim prevodima
U razgovoru s Darkom Zvonar Predanom
Soorganizator: Knjižnica Maribor

Ljubljana
Četvrtak, 16. oktobar 2025. od 13:00 do 14:30
Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Aškerčeva 2, predavalnica 116
Predavanje: Čarolije obnova: književnost i kurikulum
Uvod: Đurđa Strsoglavec
Soorganizator: Oddelek za slavistiko, FF UL

Novo mesto
Četvrtak, 16. oktobar 2025. u 19:00
Knjigarna Goga, Glavni trg 6, Novo mesto
Razgovor: Šta piše i šta čita Nenad Veličković
Sagovornik: Igor Vidmar
Soorganizator: Knjigarna Goga Novo mesto

Koper
Petak, 17. oktobar 2025. u 18:00
Fakulteta za humanistične študije, Univerza na Primorskem, Titov trg 5 (Armerija), Koper
Predavanje: Indoktrinacija u nastavi književnosti
Zatim razgovor: Nenad Veličković i njegovo cjelokupno stvaralaštvo
Uvod i voditeljica: Irena Urbič
Soorganizator: Oddelek za slovanske študije in uporabno jezikoslovje, FHŠ UP

Svi događaji su besplatni i odvijaće se na slovenskom i bosanskom jeziku, uz mogućnost prevoda.

Dobrodošli na susret s jednim od najvažnijih savremenih bosanskih pisaca, angažiranim intelektualcem i izuzetnim govornikom – dr. Nenadom Veličkovićem.

09/10/2025

Na današnji dan rođen je Ivo Andrić

Na današnji dan, 9. oktobra (neki izvori navode i 10. oktobar) 1892. godine, u Travniku je rođen Ivo Andrić, pisac čije je djelo ušlo u svjetsku književnost kao svjedočanstvo o ljudskoj sudbini, istoriji i tišini između riječi.
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961), Andrić je novčani dio nagrade darovao bibliotekama u Bosni i Hercegovini — zemlji iz koje je potekao i kojoj je uvijek i pripadao. Ostavio je iza sebe mostove koji spajaju ljude, vremena i duše — stvarne i simbolične.
Njegove rečenice i danas podsjećaju da svaka ljudska priča ima svoj most, svoje obale i svoju rijeku.
„Od svega što čovjek u životu instinktivno gradi i podiže, ništa u mojoj svijesti nije ravno mostu.“

25/09/2025

U Novom mestu održan je inspirativan razgovor o romanu Vojna in dež (založba Goga) (Rat i kiša) Velibora Čolića, bosanskog pisca koji od 1992. godine živi u Francuskoj i piše na francuskom jeziku. Djelo je već u prvoj godini nakon objavljivanja nagrađeno s pet velikih književnih priznanja, a prevedeno je i na slovenski te hrvatski jezik.

Razgovor je vodila Adriana Kuči, otvarajući s autorom pitanja o jeziku, sjećanju i književnosti koja ostavlja trag. Večer je okupila mnoge pažljive slušatelje, a književni dijalog nastavlja se u utorak, 30. septembra, u Vodnikovi domačiji u Ljubljani.

22/09/2025

Bh. autor Velibor Čolić koji od 1992. godine živi u Francuskoj i stvara na francuskom jeziku, gdje je stekao status jednog od najčitanijih i najnagrađivanijih autora svoje generacije, ponovo stiže u Sloveniju. Ovaj put prije svega predstaviti svoj najnoviji roman preveden na slovenski jezik - Vojna in dež (Rat i kiša, prev.a).
Sa njim će u srijedu 24.8. od 20 do 21 sat u Novom Mestu i u utorak, 30.9. u Vodnikova domačija u Ljubljani razgovarati Adriana Kuci, književnica i potpredsjednica BADS-a. Uvjereni da vas čeka zanimljiv književni događaj pozivamo vas da nam se pridružite.

Vojna in dež je boleče aktualen roman, ki je že v prvem letu po izidu prejel pet pomembnih nagrad, med njimi Prix Rossel, najuglednejše literarno

29/08/2025

📜Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine, napisana je Povelja Kulina bana– najstariji sačuvani državni dokument Bosne i Hercegovine, ali i jedan od najvažnijih spomenika srednjovjekovne pismenosti u cijeloj jugoistočnoj Evropi.

Povelja je ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Dubrovnika, napisana bosanskim pismom – bosančicom. Njene riječi slobode i prijateljstva: “od sada i dovijeka” postale su trajni simbol bosanske državnosti, kulturnog i historijskog identiteta.

Bosansko akademsko društvo u Sloveniji podsjeća na ovu veliku obljetnicu s ponosom i uvjerenjem da nas vrijednosti slobode, povjerenja i dobrosusjedskih odnosa i danas obavezuju.

30/07/2025

Bosansko akademsko društvo u Sloveniji s dubokom tugom je primilo vijest o smrti Ervina Rustemagića (1952–2025), istaknutog bosanskohercegovačkog izdavača, kulturnog radnika i jednog od najvažnijih promotora stripa s prostora bivše Jugoslavije.

Njegov odlazak predstavlja ogroman gubitak za bosanskohercegovačku kulturu, za svjetsku strip scenu i za sve koji su ga poznavali kao vizionara, posvećenog stvaraoce i most između različitih umjetničkih i kulturnih prostora.

Ovom prilikom, akademski slikar Ismar Mujezinović, potpredsjednik BADS-a, izjavio je:

„Ervina Rustemagića upoznao sam zahvaljujući našem zajedničkom interesu za strip. Moj interes datira još od mog oca Ismeta, koji je nacrtao prvi strip u Bosni i Hercegovini. I sam sam u gimnaziji crtao stripove za Zadrugar, a Ervina sam tada već prepoznao kao oca Strip Arta – jednog od najzaslužnijih ljudi za međunarodnu promociju jugoslavenskih strip autora.

Autori koji su do tada bili poznati u okviru bivše Jugoslavije, zahvaljujući njegovom radu postaju čitani i gledani i u inostranstvu.

Zanimljivo je da su dvojica ljudi vezanih za BiH postali međunarodno priznati u svijetu stripa: Enki Bilal (Enes Bilalović), čiji otac potječe iz Ljubuškog, kao autor stripova u Francuskoj, i Ervin kao izdavač i promotor – prvo u Evropi, a potom i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Najviše je objavljivao stripove tada poznatom autoru Juliju Raduloviću, a kasnije je pomogao i Mirku Iliću da se profesionalno ostvari u SAD-u.

Kao zaslužnog promotora strip autora, predložio sam ga za članstvo u ULUPUBiH-u, gdje je i primljen. Za potrebe izdanja Strip Arta, tekstove u oblačićima na bosanski jezik su prevodili autori bliski Zvonu, a dugo mu je u tome pomagala i Vera Glumac, koja je kasnije odselila u Švedsku.

Tokom rata, Ervin je došao u Celje, u Sloveniju, gdje smo neko vrijeme blisko sarađivali – sve dok nije osnovao Platinum Studio u SAD-u, kada su nam se putevi razišli.

Bio je istinski zaslužan za afirmaciju i promociju jugoslavenskog stripa, i neka mu je slava.“

Bosansko akademsko društvo u Sloveniji izražava najdublje saučešće njegovoj porodici, prijateljima i saradnicima. Njegovo djelo i predanost kulturi ostat će trajno upisani u kolektivno pamćenje.

Počivao u miru.