07/02/2026
01 Fevriye 2026. Trou Chenille. Le lieu de la Résistance.
Enn landrwa sinbolik. Mistik. Anblematik. Apre enn lamars solanel, bann zanfan Rastafari desandan afrikin ek malgas ariv lor rebor Montagn Le Morne Brabant. Isi, ti ena boukou banane, bann esklav maron ti konstrir zot lakaz. Lwin avek sistem babylon. Lwin avek linzistis ek persekision.
Divan limansite montagn ki anvlop nou, tou bann frer ek ser prezan rasanble. Enn apre lot, bann lavwa leve pou onor Bongo José ek tou nou bann anset. Tou sa bann gran ki finn lite pou ki nou la zordi. Vivan an liberte.
Dan nou latet, bann parol Bongo José rezone:
“Avek letan, nou pe perdi nou zistwar dan Moris. Dan boukou landrwa, bann sime, bann plas kot bann esklav ti traverse, zot pe refas bann nom-la.
Alor nou atraver l’Association Socio-Culturelle Rastafari, nou mision se revaloriz listwar nou bann anset afrikin. parski lepep morisien finn andoktrine par babylonn ek larelizion. Zot finn refas Lafrik depi nou servo.
Zordi tou bann desandan afrikin, malgas seki nou apel bann kreol, bann metis, nou tou bann afrikin. Nou pei, lil Moris, so drapo figir parmi bann 54 drapo l’Union Africain.
Se pou sa ki li inportan pou ki nou kominote konpran ki nou bizin prepar nou bann zanfan. Dan sa nouvo milenium-la, Lafrik pou dibout lor so lipie. Ek nou Moris, nou pou form enn sel avek seki nou apel United States of Africa. Donk se a nou al rode, kot sa nou sorti pou ki nou kapav kone, kotsa nou pe ale.”
Enn bann parol ki montre nou sime. Enn bann mo ki nouri lesans nou lexistans. Zordi nou pena dout, enn pa apre lot, avek enn lafwa inkondisionel dan Jah, nou pou resi ariv, a enn vre rekonesans nou lidantite.
Rastafari