09/08/2026
Banka hrane: Siromaštvo raste, država mora da preispita prioritete
Više od četvrtine djece u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva, dok je stopa rizika od siromaštva ukupnog stanovništva porasla sa 20,1 na 20,9 odsto, upozorila je povodom 9. avgusta, Međunarodnog dana siromašnih, predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.
Ona je, pozivajući se na najnovije podatke MONSTAT-a, ocijenila da postojeća socijalna politika nije dovoljna i pozvala Vladu da poveća socijalna davanja, uvede snažniju podršku ugroženim porodicama i donese dugoročnu strategiju za smanjenje siromaštva.
Medojević je navela da podaci prema kojima je 26,2 odsto djece u riziku od siromaštva, a 35 odsto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, više ne mogu biti posmatrani samo kao statistika, već kao upozorenje da su potrebne efikasnije mjere države.
Posebno zabrinjava, kako je istakla, položaj samohranih porodica, među kojima je 44,8 odsto u riziku od siromaštva.
„Iza svake statistike MONSTAT-a nalazi se čovjek. Iza 26,2 odsto djece u riziku od siromaštva nalazi se dijete koje možda nema adekvatnu ishranu, školsku opremu, mogućnost da ode na izlet ili učestvuje u aktivnostima sa vršnjacima“, poručila je Medojević.
Prema podacima koje je predstavila, linija rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi 851,83 eura, dok je godinu ranije bila oko 789 eura. Rast troškova života, smatra ona, ne prati odgovarajući rast primanja velikog broja građana.
Zbog toga iz Banke hrane pitaju kako sa primanjima na nivou ili ispod granice siromaštva žive četvoročlane porodice, penzioneri sa najnižim primanjima, nezaposleni, samohrani roditelji i višečlane porodice, kao i stanovnici sjevera i ruralnih područja.
Medojević smatra da država mora jasnije da definiše budžetske prioritete, navodeći da se novac izdvaja za službene automobile, reprezentaciju, događaje i različite projekte, dok se prilikom zahtjeva za povećanje socijalnih davanja i podršku siromašnim porodicama ukazuje na ograničene budžetske mogućnosti.
„Pitanje nije samo koliko država ima novca. Pitanje je za šta odlučuje da ga potroši. Ako država može da pronađe novac za različite privilegije i potrošnju institucija, mora moći da pronađe novac da dijete ne bude gladno“, istakla je Medojević.
Iz Banke hrane upozoravaju i da socijalna sigurnost ne smije zavisiti od političke pripadnosti ili poznanstava u institucijama, već isključivo od potreba građana. Socijalna prava, kako navode, nijesu nagrada za političku podobnost i država mora imati jednak odnos prema građanima bez obzira na mjesto stanovanja, godine, obrazovanje, političko opredjeljenje ili porodični status.
Poseban problem je siromaštvo djece, jer se, prema ocjeni Medojević, ne može istovremeno govoriti o demografskom oporavku i povećanju nataliteta, a dozvoljavati da više od četvrtine djece bude u riziku od siromaštva.
Banka hrane zbog toga traži od Vlade da hitno poveća socijalna davanja i uskladi ih sa stvarnim troškovima života, donese Nacionalni program za smanjenje dječjeg siromaštva i uvede snažnije ciljane mjere za samohrane roditelje i višečlane porodice.
Među zahtjevima su i besplatni ili subvencionisani obroci za djecu iz siromašnih porodica, sistemska podrška domaćinstvima koja ne mogu da obezbijede osnovne životne potrebe, dodatna podrška sjeveru i ruralnim područjima i uspostavljanje efikasnog sistema doniranja viškova hrane.
Traže i dugoročnu strategiju borbe protiv siromaštva koja bi sadržala konkretne ciljeve, rokove i jasno određene institucije odgovorne za njihovo sprovođenje.
Medojević naglašava da humanitarne organizacije mogu pružiti povremenu pomoć ugroženim građanima, ali ne mogu preuzeti ulogu institucija i izgraditi socijalnu politiku umjesto države.
„Mi možemo pomoći porodici i pojedincima povremeno, ali ne možemo izgraditi socijalnu politiku države. To je posao Vlade“, poručila je Medojević.
Banka hrane pozvala je Vladu da problem siromaštva ne posmatra samo kroz statističke pokazatelje, već da na njega odgovori budžetskim izdvajanjima, zakonskim rješenjima i konkretnim mjerama, uz ocjenu da zaštita najsiromašnijih građana mora postati jedan od državnih prioriteta.
9. avgust je Međunarodni dan siromašnih Podaci MONSTAT upozoravaju ali vlast i dalje ne reaguje dovoljno Najnoviji podaci MONSTAT-a su upozoravajući, više nijesu samo statistika, već ozbiljno upozorenje protiv neefikasne socijalne politike države Stopa rizika od siromaštva porasla je sa 20,1%...
