Centar za građansko obrazovanje - CGO

Call Directions Website

Centar za građansko obrazovanje - CGO Zvanična Facebook stranica Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Official page of the Centre for Civic Education (CCE) godine.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nevladina i neprofitna organizacija, osnovana 2002. Vizija CGO-a je Crna Gora kao demokratsko društvo odgovornih građana i građanki. Misija CGO-a je da doprinese razvoju građanskog društva i učešću građana i građanki u oblikovanju politika i donošenju odluka kroz obrazovanje različitih aktera u oblasti demokratije, ljudskih prava i evropskih integracija. Ciljevi CGO-a su:

- unaprijeđenje stepena obrazovanja građana i građanki u oblasti demokratije, ljudskih prava i evropskih integracija u Crnoj Gori;
- podsticanje građana i građanki za aktivno učešće u procesima donošenja odluka i izgradnji otvorenog društva zasnovanog na vladavini prava i jednakim šansama za sve;
- povećanje transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti rada institucija;
- monitoring i afirmacija antikorupcijskih politika;
- istraživanje, analiza i zastupanje rješenja koja i javnih politika koje vode demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore;
- dokumentovanje i zagovaranje utvrđivanja činjenica o kršenju ljudskih prava, a posebno onih koje su od značaja za proces suočavanja sa prošlošću;
- unaprijeđenje položaja manjina i marginalizovanih grupa (LGBTIQ osobe, žene, osobe sa invaliditetom, nacionalne manjine, vjerske manjine, Romi, maloljetni delikventi, politički neistomišljenici, itd.), zalaganje za rodnu ravnopravnost i borbu protiv diskriminacije;
- jačanje demokratskih procesa kao oblika prevencije protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u društvu;
- zaštita prava i interesa potrošača;
- informisanje i osnaživanje mladih za lični razvoj i društveni aktivizam;
- ohrabrivanje građanskih inicijativa. Naše vrijednosti su: stalno učenje, timski rad, kvalitet, tolerancija i društvena promjena.

--- --- --- --- ---

Centre for Civic Education (CCE) is a non-governmental and nonprofit organisation, established in 2002. Vision of the CCE is Montenegro as a democratic society of responsible citizens. Mission of the CCE is to contribute to the development of civil society and participation of citizens in policy shaping and decision-making through the education of various actors in the field of democracy, human rights and European integration. Objectives of the CCE are:

- Enhancement of citizens’ education in the field of democracy, human rights and European integration of Montenegro;
- Encouragement of citizens to actively participate in decision-making processes and building an open society based on the rule of law and equal opportunities for all;
- Increase of transparency, accountability and efficiency of institutions’ work;
- Monitoring and promotion of anti-corruption policies;
- Research, analysis and representation of solutions and policies that are leading to further democratization and Europeanisation of Montenegro;
- Documenting of and advocating for fact-finding on human rights violation, especially those which are relevant to the process of dealing with the past;
Affirmation of freedom of expression and media freedoms;
- Improvement of the status of minorities and marginalised groups (LGBTIQ, women, people with disabilities, national minorities, religious minorities, Roma, juvenile delinquents, political opponents, etc.), advocacy for gender equality and fight against discrimination;
- Strengthening of democratic processes as preventive mechanism against radicalisation and extreme violence in the society;
- Protection of consumers’ rights and interests;
- Informing and empowering young people for their personal development and social activism;
- Encouragement of citizens’ initiatives. The CCE values are: continuous education, teamwork, quality, tolerance and social change.

🕊️ KADA PROŠLOST POSTANE POLITIČKO ORUŽJE, POMIRENJE OSTAJE NEDOSTIŽNOTri decenije nakon ratova na prostoru bivše Jugosl...
25/10/2026

🕊️ KADA PROŠLOST POSTANE POLITIČKO ORUŽJE, POMIRENJE OSTAJE NEDOSTIŽNO

Tri decenije nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, negiranje zločina, revizionizam i veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dalje opterećuju društva Zapadnog Balkana. Istovremeno, sporovi oko istorijskog nasljeđa u Poljskoj i Ukrajini pokazuju da borba za tumačenje prošlosti može ozbiljno ugroziti i savremene međudržavne odnose.

✍️ U autorskom tekstu „Suočavanje s bolnom prošlošću: sjećanje, sukobi i pomirenje na Balkanu i u Centralnoj i Istočnoj Evropi“, Sydney Gdanski, međunarodna stažistkinja , kroz primjere odnosa prema Ratku Mladiću, istorijskog nasljeđa Volinije i akcije Visla, analizira kako selektivno pamćenje i politička instrumentalizacija istorije produbljuju podjele među društvima.

🔎 Polazeći i od sopstvenog poljsko-ukrajinskog porodičnog nasljeđa, autorka ukazuje na važnost priznavanja stradanja svih žrtava, bez relativizacije zločina i bez pretvaranja istorijskih trauma u sredstvo za ostvarivanje savremenih političkih interesa.

„Pitanje je može li sjećanje poslužiti kao temelj za suočavanje s prošlošću i izgradnju pomirenja ili će postati političko oružje kojim se podstiču nacionalistička osjećanja i raspiruje mržnja.“

📌 Istorija ne smije biti ničije političko vlasništvo, a žrtve ne smiju postati sredstvo za prikupljanje političkih poena. Bez istine, odgovornosti i dijaloga nema ni održivog pomirenja.

🔗 Pročitajte tekst: https://cgo-cce.org/2026/10/25/suocavanje-s-bolnom-prosloscu-sjecanje-sukobi-i-pomirenje-na-balkanu-i-u-centralnoj-i-istocnoj-evropi/

🗣️ Petar Đukanović, programski direktor  , za Vijesti ukazuje da izbori u Srbiji imaju značajne posljedice i po Crnu Gor...
25/10/2026

🗣️ Petar Đukanović, programski direktor , za Vijesti ukazuje da izbori u Srbiji imaju značajne posljedice i po Crnu Goru, imajući u vidu političke, medijske, crkvene, ekonomske i finansijske kanale uticaja Beograda.

📌 Prema njegovoj ocjeni, nastavak Vučićeve vlasti mogao bi donijeti intenziviranje pritisaka, posebno uoči izbora u Crnoj Gori, uz rizik od usporavanja evropskih integracija. S druge strane, promjena vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti prostor za stabilnije međudržavne odnose, ali suštinski zaokret zahtijeva otklon od koncepta „Srpskog sveta“, poštovanje suvereniteta Crne Gore i izgradnju nezavisnih institucija u Srbiji.

⚠️ Đukanović upozorava i da bi produžena postizborna kriza u Srbiji mogla podstaći novo zaoštravanje regionalnih odnosa, političke i medijske pritiske i produbljivanje identitetskih podjela u Crnoj Gori.

🔎 Kada je riječ o mogućem Vučićevom odlasku, ocjenjuje da bi se Andrija Mandić vjerovatno pokušao prilagoditi novim političkim okolnostima u Beogradu, dok bi Milan Knežević mogao osjetiti ozbiljnije posljedice zbog neposrednije političke vezanosti za Vučića.

🔗 Više na: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/833131/vucicev-pad-vida-rane-rezultati-izbora-u-srbiji-mogli-bi-biti-ljekoviti-za-crnu-goru-i-region

🎓 Suočeni sa lošim plasmanom  , rukovodeći ljudi često tvrde da međunarodne rang-liste nijesu toliko važne, što ukazuje ...
25/10/2026

🎓 Suočeni sa lošim plasmanom , rukovodeći ljudi često tvrde da međunarodne rang-liste nijesu toliko važne, što ukazuje na nedosljednost i neodgovornost, kaže za Pobjeda Ivan Kašćelan iz , ukazujući na izostanak očekivanih rezultata Strategije internacionalizacije UCG-a za period 2021–2026.

📊 Kašćelan ističe da je UCG izostavljen iz posljednjeg javno dostupnog izdanja liste, dok je nazadovao na regionalnim QS rang-listama i SCImago listi, što negativno utiče na njegov međunarodni ugled i konkurentnost.

💬 "Unapređenje pozicija na rang-listama ne bi trebalo da bude cilj samo po sebi, već rezultat stvarnog poboljšanja kvaliteta rada. Za to je neophodno uspostaviti sistem redovnog praćenja naučnoistraživačkih rezultata i drugih pokazatelja međunarodne konkurentnosti, uz jasno definisane ciljeve i odgovornost za njihovo ostvarivanje", pojašnjava Kašćelan.

Ističe i da UCG treba da prestane da međunarodna rangiranja posmatra prvenstveno kao pitanje javne percepcije i počne da ih koristi za prepoznavanje sopstvenih slabosti.

💬 „Umjesto traženja opravdanja za loše plasmane, potrebno je utvrditi njihove uzroke i preduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Pritom, odgovornost ne može ostati apstraktna i kolektivna. Oni koji upravljaju UCG-om moraju odgovarati za rezultate politika koje kreiraju i sprovode“, zaključuje Kašćelan.

Opširnije: https://www.pobjeda.me/clanak/drzavni-univerzitet-gubi-medunarodnu-prepoznatljivost

24/10/2026

🎥 Isječak iz nove epizode Proudcasta u kojoj govorimo o tome koliko vještačka inteligencija mijenja odnos prema informacijama, povjerenju i istini, od prepoznavanja lažnih sadržaja i zaštite podataka do uloge škole.

| Tamara Pavlović i Filip Jovanovski

▶️ Emisija je dostupna na: https://youtu.be/xcAcKEPt6Zw?si=zEQqnywE76mHpwMS

Ovaj PROUDCAST zajednički su realizovali CGO i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

🤖 Vještačka inteligencija briše granicu između stvarnog i lažnog, dok alati za kreiranje uvjerljivih lažnih sadržaja pos...
24/10/2026

🤖 Vještačka inteligencija briše granicu između stvarnog i lažnog, dok alati za kreiranje uvjerljivih lažnih sadržaja postaju dostupni svima. Čak ni stručnjaci ne mogu uvijek sa sigurnošću utvrditi da li je neki sadržaj stvorio čovjek ili mašina, a odgovornost za zaštitu od manipulacija ne smije ostati samo na pojedincima, poručuju sagovornici nove epizode PROUDCAST-a i Friedrich-Ebert-Stiftung Beograd.

O tome kako vještačka inteligencija mijenja naš odnos prema informacijama, povjerenju i istini, koliko su naši lični podaci zaštićeni i zašto medijska pismenost mora postati dio obrazovnog sistema, sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima u , razgovarali su:

🎙️ Tamara Pavlović, stručnjakinja za vještačku inteligenciju
🎙️ Filip Jovanovski, doktorand komunikologije

💬 „Ne treba unositi lične podatke, brojeve i bilo kakve markere, jer postoji realna prijetnja od hakerskih napada koji mogu presjeći saobraćaj i prikupiti sve te informacije. Pitanje je i koliko želimo da unosimo fotografije, posebno naše djece, i šta se dogodi ako taj sadržaj dospije u ruke nekoga ko alate koristi neetički“, upozorava Pavlović.

💬 „Ne možemo očekivati da svako od nas bude forenzičar vještačke inteligencije za svaku pojedinačnu fotografiju koju vidi. Kako reagujemo kada vidimo sadržaj koji u nama budi snažne emocije? Hoćemo li odmah reagovati ili ćemo zastati?“, pita se Jovanovski.

Ovaj PROUDCAST zajednički su realizovali CGO i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.

Cijelu emisiju pogledajte na: https://youtu.be/xcAcKEPt6Zw?si=on5Ddj4qNXElIHns
Sažetak emisije: https://cgo-cce.org/2026/10/24/vjestacka-inteligencija-brise-granicu-izmedju-stvarnog-i-laznog-a-zastita-mora-postati-odgovornost-sistema/

📚 O Pljevljima volimo da govorimo kao o simbolu multikulturalizma, suživota i bogate istorije. Istovremeno, nerijetko ih...
24/10/2026

📚 O Pljevljima volimo da govorimo kao o simbolu multikulturalizma, suživota i bogate istorije. Istovremeno, nerijetko ih posmatramo kao daleku periferiju, predmet viceva i predrasuda. A koliko zapravo znamo o Pljevljima danas i koliko smo spremni da se suočimo sa onim što radije prećutkujemo?

✍️ U kolumni „Tugovati imam zašto“, Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u , polazi od promocije knjige o srednjovjekovnim Pljevljima, na kojoj se govorilo o slavnoj prošlosti, ali ne i o savremenoj stvarnosti tog grada.

Između idealizovane slike „suživota“ i omalovažavanja Pljevalja ostaju prećutane istorijske traume, nerazriješeni ratni zločini, nacionalizam, odlazak ljudi, ali i oni koji uprkos svemu nastoje da očuvaju drugačije vrijednosti.

📌 „Pljevlja nijesu Atlantida, no grad koji postoji na manje od tri sata vožnje od Podgorice, sa svojom impresivnom džamijom i predivnim manastirom o kojima svi pričaju, a niko da tamo zaista ode. Pljevlja su i grad sa čituljama ratnom zločincu u lokalnim novinama, sa nikad riješenim ratnim zločinima iz 90-ih, kao i s ljudima koji pokušavaju da poprave što mogu. “

Ovo je kolumna o selektivnom pamćenju, odgovornosti intelektualaca, predrasudama i ljudima koje ne smijemo ostaviti same.

🔗 Pročitajte kolumnu „Tugovati imam zašto“: https://cgo-cce.org/2026/10/24/tugovati-imam-zasto/

23/10/2026

📺 Najaktuelnije teme i naslove iz štampe u emisiji na NOVA M komentarisao je Petar Đukanović, programski direktor .

U fokusu su bili evropski put Crne Gore i mogućnost članstva do 2028. godine, otvorena pitanja sa Hrvatskom, bilateralni uslovi za članstvo u EU, ustavne izmjene koje se odnose na provjeru integriteta, reakcije na veličanje ratnog zločinca, kao i kampanja političkih partija u susret izbornoj godini.

https://youtu.be/q8mhCFiHalk?si=0NsOLP0WBBexNHKG

🚨   zahtijeva hitnu i transparentnu reakciju nadležnih povodom snimka ispred podgoričke „Limenke“, na kojem se vidi kako...
23/10/2026

🚨 zahtijeva hitnu i transparentnu reakciju nadležnih povodom snimka ispred podgoričke „Limenke“, na kojem se vidi kako policijski službenik fizički nasrće na osobu koja čeka ispred MUP-a. Posebno uznemirava što žena koja interveniše upozorava policajca da je riječ o njenom sinu koji ima autizam, što je moralo biti dodatni razlog za uzdržanost i pažljivo postupanje. Policijska uniforma nije dozvola za nasilje, a ovlašćenja za primjenu sile nijesu instrument za disciplinovanje građana koji pokušavaju da ostvare svoja prava.

⚖️ Uprava policije Crne Gore i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije moraju utvrditi sve okolnosti događaja, eventualno prekoračenje ovlašćenja i odgovornost službenika i nadređenih, dok Osnovno državno tužilaštvo treba da ispita postojanje elemenata krivičnog djela. Javnost ima pravo da zna koje su mjere preduzete, a eventualne sankcije moraju biti djelotvorne i srazmjerne. Neophodno je ispitati i da li su poštovana prava i dostojanstvo osoba s invaliditetom.

📌 Istovremeno, rukovodstvo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore mora preuzeti odgovornost za nefunkcionalnu organizaciju prijema stranih državljana, koji su prinuđeni da dolaze usred noći i satima čekaju u redovima, bez izvjesnosti da će uspjeti da predaju dokumentaciju. Potrebno je hitno uspostaviti transparentan sistem zakazivanja i organizacije prijema, uz pristupačnost osobama kojima je potrebna dodatna podrška. Institucionalna neorganizovanost ne smije se nadomještati policijskom silom, a građani i strani državljani nijesu problem koji treba kontrolisati, već ljudi čija prava institucije moraju štititi.

Detaljnije na: https://cgo-cce.org/2026/10/23/policijska-sila-nije-odgovor-na-institucionalni-haos/

🏛️ PARTIJSKI VRH U CRNOJ GORI - KO OSTAJE, KO SE MIJENJA, A KO JE DIO EVROPSKIH POLITIČKIH PORODICA?📊 25 godina – Milo Đ...
22/10/2026

🏛️ PARTIJSKI VRH U CRNOJ GORI - KO OSTAJE, KO SE MIJENJA, A KO JE DIO EVROPSKIH POLITIČKIH PORODICA?

📊 25 godina – Milo Đukanović bio je na čelu DPS-a od 1998. do 2023. godine, što predstavlja najduži pojedinačni predsjednički mandat u ovom pregledu.

🔄 4 predsjednika – SNP je imao najviše različitih lidera među analiziranim partijama: Momira Bulatovića, Predraga Bulatovića, Srđana Milića i Vladimira Jokovića.

⏳ 17 godina – Andrija Mandić je na čelu NSD-a od 2009. godine i ima najduži neprekinuti mandat među aktuelnim predsjednicima obuhvaćenim pregledom. Ako se računa i prethodno vođenje SNS-a, njegov kontinuitet na čelu srodnih političkih organizacija traje približno 23 godine.

🔒 Osam parlamentarnih subjekata nije mijenjalo predsjednika od osnivanja: NSD, Demokrate, DNP, URA, CIVIS, PES, Albanski forum i UCG.

🌍 A gdje su crnogorske partije u evropskim političkim porodicama?
DPS je povezan sa Partijom evropskih socijalista i Socijalističkom internacionalom, BS i PES su pridružene članice Evropske narodne partije (EPP), dok je URA punopravna članica Evropske partije zelenih. Demokrate su pokrenule proces približavanja EPP-u 2019. godine, ali nemaju potvrđen status formalne članice.

❓ Koliko su partije u Crnoj Gori evropske i u sopstvenim redovima?
Povezivanje sa evropskim političkim porodicama važan je dio međunarodnog pozicioniranja partija, ali se evropska orijentacija ne potvrđuje samo članstvom, partnerstvima i javnim porukama. Podaci o kontinuitetu lidera i promjenama na partijskom vrhu otvaraju pitanja unutrašnje konkurencije, demokratskih procedura, uloge članstva i stvarne mogućnosti smjene rukovodstva. Dug kontinuitet, sam po sebi, ne znači odsustvo demokratije, kao što ni promjena lidera ne garantuje demokratičnije funkcionisanje.

Važno je sagledati koliko se demokratski principi koje partije javno zagovaraju i promovišu kroz međunarodnu saradnju primjenjuju i u njihovoj unutrašnjoj organizaciji i odlučivanju. Jer, demokratski kredibilitet ne gradi se samo prema spolja - on se potvrđuje i iznutra.

21/10/2026

🎥 Video priča / „Provjeriti, razumjeti, vjerovati“, konferencija o medijskoj pismenosti

🤝 Konferencija je dio projekta , koji sprovodi u partnerstvu sa Helsinški odbor, Macedonian Helsinki Committee, Tirana Center for Journalistic Excellence i Atlantska inicijativa, uz podršku Evropske unije Evropska kuća i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

Address

Ulica Svetlane Kane Radević 1
Podgorica
81000

Opening Hours

Monday 08:00 - 17:00
Tuesday 08:00 - 17:00
Wednesday 08:00 - 17:00
Thursday 08:00 - 17:00
Friday 08:00 - 17:00

Telephone

+38220228479

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za građansko obrazovanje - CGO posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share