Organizacija KOD

Organizacija KOD (Re)akcija na stvarnost Comunity organisation

02/09/2026

U svaki sistem mogu ući pojedinci koji svoju poziciju pokušavaju da iskoriste za ličnu korist. Upravo zato bezbjednosne provjere imaju svoju svrhu - da takve rizike prepoznaju i spriječe.

Miodrag Laković govori o potrebi da se kroz provjere zaštite oni koji svoj posao obavljaju profesionalno i odgovorno, ali i integritet policijske službe u cjelini.

📍Cilj provjere ne bi trebalo da bude stvaranje nepovjerenja prema službenicima, već zaštita sistema od onih koji bi svoju poziciju mogli zloupotrijebiti.

Cijelu epizodu pogledajte na našem Youtube kanalu:
https://www.youtube.com/watch?v=k_BvUQbcY6Q&pp=ygUQb3JnYW5pemFjaWphIGtvZA%3D%3D

01/09/2026

Povjerenje među policijskim službenicima postaje posebno važno kada se govori o bezbjednosnim provjerama i načinu na koji se informacije unutar sistema koriste.

Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost, govori o atmosferi nepovjerenja u kojoj službenici, kako navodi, strahuju da bi informacije koje podijele sa kolegama mogle biti zloupotrijebljene, dok se istovremeno vrši pritisak da jedni druge prijavljuju i sačinjavaju zabilješke.

U takvom okruženju raste strah da bi svako mogao postati odgovoran za nešto što je rekao, uradio ili sa kim je razgovarao.

📺 Premijera:
Srijeda, 02. septembar u 10:30h na NOVA M

31/08/2026

Bezbjednosne provjere moraju postojati, ali oni koji kroz njih prolaze moraju znati po kojim se pravilima sprovode i šta se od njih očekuje.

Igor Rmandić, predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, govori o potrebi jasno utvrđenih kriterijuma koji policijskim službenicima daju sigurnost, ne samo u pogledu njihovog posla, već i egzistencije i sigurnosti njihovih porodica.

📌Jasna pravila nijesu važna samo za instituciju. Ona su važna i za ljude koji u toj instituciji rade.

📺 Premijera:
Srijeda, 02. septembar u 10:30h na NOVA M

27/08/2026

U procesu vetinga nije dovoljno nekoga označiti kao bezbjednosno problematičnog ili povezati sa kriminalom bez konkretnih dokaza.

🗣Veselin Radulović, advokat, ukazuje na važnu razliku između procjene i činjenice. Određene informacije ili mišljenja mogu biti osnov za provjeru, ali ne mogu sama po sebi biti dovoljan razlog da se nekome pripiše kriminalno ponašanje.

Kada takve kvalifikacije mogu imati posljedice po nečiji posao, ugled i karijeru, odluke moraju počivati na konkretnim dokazima, a ne na pretpostavkama i nedovoljno provjerenim zaključcima.

26/08/2026

Može li jedan susret ili evidentirani kontakt biti dovoljan razlog da neko ne može da zasnuje radni odnos u policiji? I šta ako pritom nije jasno kakva je priroda tog kontakta bila?

Miodrag Laković, nezavisni poslanik, ukazuje na slučaj mlade osobe kojoj je, prema njegovom primjeru, takav kontakt bio prepreka za zaposlenje u policiji. Međutim, bez jasnog utvrđivanja okolnosti i odnosa sa osobom koja je označena kao bezbjednosno interesantna, ostaje otvoreno pitanje šta je konkretno predstavljalo rizik.

Kada posljedice procjene mogu odlučiti o nečijem zaposlenju, kriterijumi ne mogu biti zasnovani na pretpostavkama. Moraju biti jasni, konkretni i provjerljivi. ⚠️

26/08/2026

Šta zapravo znači biti „u kontaktu“ sa bezbjednosno interesantnim licem? Gdje počinje, a gdje se završava taj kontakt?

📌U procesu vetinga upravo ovakva pitanja mogu biti od ključnog značaja. Ako kriterijumi nijesu dovoljno precizni, otvara se prostor za različita tumačenja. Od stvarnih veza i odnosa do svakodnevnih i slučajnih kontakata na koje pojedinac ne može uvijek ni da utiče.

💭 Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ukazuje na potrebu da kriterijumi budu jasno definisani. Jer ako neko može biti ocijenjen kao bezbjednosno sporan samo zato što je bio u kontaktu sa određenim licem, važno je precizno utvrditi o kakvom kontaktu je riječ - da li je riječ o bliskom odnosu, poslovnoj vezi ili tek slučajnom i svakodnevnom susretu?

🎬Pratite objavu nove epizode, uskoro na našem YouTube kanalu!

25/08/2026

Sistem bezbjednosti mora biti oslobođen kriminalnog uticaja. Ali kako to uraditi, a da se istovremeno zaštite prava i integritet pojedinca?

🎙️Miodrag Laković, nezavisni poslanik i bivši predsjednik Odbora za bezbjednost, ističe da je uklanjanje kriminalnih kadrova iz sistema neophodan korak. Međutim, upozorava da upravo u takvim procesima treba biti posebno oprezan.

📌 Kada se odlučuje o nečijem profesionalnom statusu i integritetu, nije dovoljno osloniti se na informacije čija vjerodostojnost nije provjerena. Paušalne tvrdnje i neprovjerene informacije mogu imati ozbiljne posljedice po službenike.

🎬 Uskoro premijera nove epizode!

Promjena sastava Komisije može izgledati kao institucionalni pomak.🎯 Ali ključno pitanje nije samo ko sjedi u Komisiji, ...
24/08/2026

Promjena sastava Komisije može izgledati kao institucionalni pomak.

🎯 Ali ključno pitanje nije samo ko sjedi u Komisiji, već po kojim pravilima Komisija odlučuje.

Ako postupak ne propisuje jasan dokazni standard, obavezu obrazlaganja odluke, pravo službenika da zna suštinu navoda koji mu se stavljaju na teret i mogućnost da ih ospori, promjena sastava ne rješava suštinski problem.

Jer veting nije reforma samo zato što odluku donosi novo tijelo.

📍Reforma postoji tek onda kada se odluke donose na osnovu provjerenih činjenica, jasnih kriterijuma i postupka koji može izdržati kontrolu.

U suprotnom, mijenja se forma, ali ostaje isti rizik: da se o nečijoj profesionalnoj budućnosti odlučuje bez dovoljno jasnih i provjerljivih pravila.

Analizu "Veting u policiji Crne Gore – između legitimnog bezbjednosnog cilja i arbitrarnog ograničavanja prava" pronađite na linku:

https://kod.org.me/wp-content/uploads/2026/08/Analiza_veting_u_policiji.pdf

Kada se u postupcima bezbjednosnih provjera govori o „operativnim informacijama“, važno je razumjeti jednu ključnu razli...
24/08/2026

Kada se u postupcima bezbjednosnih provjera govori o „operativnim informacijama“, važno je razumjeti jednu ključnu razliku: informacija može biti povod za provjeru, ali ne i dokaz sama po sebi.

To znači da početno saznanje može otvoriti postupak i ukazati da nešto treba dodatno ispitati. Ali ako se na osnovu takve informacije odlučuje o nečijem zvanju, ovlašćenjima ili radnom mjestu, onda mora postojati mnogo više od same sumnje.

📍Mora biti jasno šta je provjereno, koje su činjenice utvrđene i na osnovu čega je odluka donijeta.

❗️Upravo tu nastaje problem: kada se početna informacija pretvori u konačan zaključak, bez dovoljno jasne provjere i bez stvarne mogućnosti da osoba ospori navode koji joj štete.

Zato je važno praviti razliku između informacije, sumnje, dokaza i utvrđene činjenice.

📍Bez te razlike, bezbjednosna provjera može izgubiti granicu između legitimne zaštite sistema i proizvoljnog odlučivanja.

Nije sporno da država provjerava policijske službenike. Ali da li je dovoljno jasno po kojim pravilima to radi?Policija ...
21/08/2026

Nije sporno da država provjerava policijske službenike. Ali da li je dovoljno jasno po kojim pravilima to radi?

Policija ima ovlašćenja, pristup osjetljivim informacijama i direktan uticaj na prava građana. Zato sistem mora imati mehanizme da prepozna bezbjednosne rizike i zaštiti institucije od kriminalnog uticaja.

❗️Međutim, takve provjere ne mogu biti prostor bez jasnih pravila.

Ako njihova posljedica može biti gubitak zvanja, ovlašćenja ili posla, onda se mora znati na osnovu čega se donosi odluka, koje činjenice se uzimaju kao relevantne, koja prava ima osoba koja se provjerava i ko kontroliše rad Komisije.

Upravo tu počinje pitanje vladavine prava.

📍Provjere nijesu problem same po sebi. Problem nastaje kada nije jasno kako se sprovode.

Address

Stara Varoš B-T, Bratstva I Jedinstva
Podgorica

Telephone

+38220336214

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Organizacija KOD posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Organizacija KOD:

Shortcuts

Share

Category