Akcija za ljudska prava - Human Rights Action

22/10/2026

Markolović: Građansko obrazovanje mora ponovo biti obavezan predmet u školama

Martina Markolović iz Akcije za ljudska prava , govorila je u emisiji „Budilnik“ na TV E o inicijativi HRA, Centar za građansko obrazovanje - CGO i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor, kojom se traži vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama.

Podsjetila je da je građansko obrazovanje izgubilo status obaveznog predmeta 2017. godine, a da su ove tri organizacije još 2023. pokrenule inicijativu za njegovo vraćanje. Iako je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović načelno podržala predlog, konkretnih rezultata još nema.

Markolović je upozorila da vršnjačko nasilje ne jenjava i naglasila značaj građanskog obrazovanja za razvijanje empatije, tolerancije, poštovanja različitosti i nenasilnog rješavanja sukoba.

Podsjetila je i na prošlogodišnje fokus grupe koje su organizovale HRA, CGO i ANIMA, a koje su pokazale podršku vraćanju građanskog obrazovanja među obavezne predmete.

Tokom gostovanja emitovan je i isječak iz dokumentarnog filma „Za građansku budućnost“, koji je HRA realizovala u saradnji sa novinarom Nemanjom Življevićem.

Pogledajte kompletno gostovanje Martine Markolović na Televiziji E:

22/10/2026

GOVOR MRŽNJE: OD PREPOZNAVANJA DO ODGOVORNOG POSTUPANJA

Kako prepoznati govor mržnje, gdje su granice slobode izražavanja i kako pravilno postupiti u konkretnim situacijama – neka su od pitanja kojima su se bavili polaznici XIX generacije Policijska akademija Danilovgrad , tokom radionica organizovanih 20. i 21. oktobra 2026. godine, uz podršku NVO Akcija za ljudska prava, .

Kroz razgovor o zakonskom okviru, primjere iz prakse i analizu konkretnih scenarija, polaznici su imali priliku da dodatno prodube svoja znanja i sagledaju izazove sa kojima se policijski službenici mogu susresti u svakodnevnom radu – od incidenata na sportskim događajima do govora mržnje u digitalnom prostoru, na društvenim mrežama i internet portalima.

Posebno je naglašen značaj utvrđivanja svih relevantnih činjenica, preduzimanja odgovarajućih mjera i radnji i pravilnog dokumentovanja događaja, kao važnih koraka u stvaranju uslova za efikasno postupanje nadležnih organa i odgovarajuću pravnu kvalifikaciju djela.

O zakonskom okviru i postupanju tužilaštva govorio je Armin Selmanović, državni tužilac Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, približavajući polaznicima značaj pravilnog prikupljanja činjenica i saradnje policije i tužilaštva u rasvjetljavanju konkretnih događaja.

Tea Gorjanc Prelevic, izvršna direktorica HRA, kroz primjere iz prakse ukazala je na konkretne slučajeve govora mržnje, njihovo procesuiranje i ishode postupaka, dok je Amra Bajrović, pravna savjetnica, predstavila elektronski mehanizam („Click-to-Report“), koji je HRA osmislila za jednostavno prijavljivanje govora mržnje.

Razumijevanje govora mržnje zahtijeva poznavanje zakonskih odredbi, sposobnost sagledavanja konteksta, pažljivu procjenu činjenica i profesionalno postupanje u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva svakog pojedinca.

Radionice su organizovane u okviru projekta „Glasovi mira nove generacije: Mladi protiv govora mržnje” koji NVO Akcija za ljudska prava sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, posredstvom Instituta za međunarodne odnose – ifa, kroz program finansiranja zivik.

21/10/2026

Gorjanc Prelević: Izviđaj u predmetu „Lora 3“ traje 19 godina bez rezultata, Hrvatska i Crna Gora da naprave zajednički istražni tim

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelevic , govorila je u emisiji „Budilnik“ na TV E o zajedničkoj inicijativi i Documenta Zagreb, kojom od Županijskog državnog odvjetništva u Splitu traže hitno saslušanje dvije svjedokinje koje imaju saznanja o zatočenju i mučenju crnogorskih rezervista u vojnom zatvoru Lora 1992. godine, kao i o smrti jednog od njih.

Svjedokinje su ispričale i da su na razmjene zatvorenika u Bosni i Hercegovini iz Lore prevezene zajedno sa sandukom u kojem se nalazilo tijelo jednog od preminulih zatočenika. To je, kako je istakla Gorjanc Prelević, posebno važno jer su posmrtni ostaci većine crnogorskih zarobljenika iz Lore pronađeni na teritoriji BiH, a bilo je negiranja da su se u Lori uopšte nalazili.

Podsjetila je da je Veselin Bojović još u februaru 2025. dao iskaz o zatočenju crnogorskih rezervista u Lori, da je od tada vjerovatno saslušan još jedan svjedok koji se javio HRA, ali da nema informacija da je u predmetu „Lora 3“ otvorena istraga protiv bilo koje konkretne osobe, niti da je podignuta optužnica. To je, prema njenim riječima, zabrinjavajuće jer izviđaj traje već 19 godina.

Bojović je, kako je navela, ukazao i na osobe koje su, prema njegovom svjedočenju, učestvovale u mučenju zarobljenika, a koje ranije nijesu bile procesuirane.

Gorjanc Prelević je istovremeno istakla dobru saradnju sa Županijskim državnim odvjetništvom u Splitu, koje je, na inicijativu HRA i Documente, saslušalo Veselina Bojovića, a zatražilo i saslušanje još jednog takođe na inicijativu NVO. Sada očekuju da i dvije preživjele svjedokinje budu saslušane u najkraćem roku, putem međunarodne pravne pomoći.

Gorjanc-Prelević je istakla da crnogorsko i hrvatsko tužilaštvo treba da formiraju zajednički istražni tim, što se u slučaju „Štrpci“ pokazalo kao efikasan model medjunarodne saradnje.

Naglasila je i da su rasvjetljavanju zločina u Lori, pored HRA i Documente, značajno doprinijeli splitski aktivista Tonči Majić, koji je još prije dvije decenije prikupio i dostavio informacije hrvatskom državnom odvjetništvu, kao i "Slobodna Dalmacija" , koja je o svjedočenjima o mučenju zatvorenika pisala još devedesetih godina.

Razgovor izvršne direktorice HRA sa novinarkom Mašom Mitrović pogledajte ovdje:

20/10/2026

Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava, govorila je za Vijesti o inicijativi i Documenta Zagreb, kojom se od Županijskog državnog odvjetništva u Splitu traži hitno saslušanje dvije svjedokinje koje imaju saznanja o zlostavljanju crnogorskih zarobljenika i rezervista u vojnom zatvoru u Splitu 1992. godine.

Mrnjačević je objasnila da su obje svjedokinje govorile o smrti jednog zatvorenika kojeg su stražari prethodno tukli do ponoći. Narednog jutra čule su stražare kako govore da je „ovaj Crnogorac“ umro tokom noći. Nakon toga bile su primorane da čiste krvavu ćeliju u kojoj se nalazilo njegovo tijelo.

Svjedokinje su predstavnicama HRA i Documenta Zagreb ispričale i da su, dva dana kasnije, prilikom odvođenja iz Lore radi razmjene u Bosni i Hercegovini, u vozilu vidjele ljudsko tijelo.

Mrnjačević je podsjetila da postoji pretpostavka da su posmrtni ostaci crnogorskih zarobljenika iz Lore završili u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga je, kako je istakla, neophodno da Županijsko državno odvjetništvo u Splitu hitno sasluša svjedokinje, kako bi se rasvijetlila sudbina crnogorskih zarobljenika i utvrdila odgovornost za zločine počinjene u Lori.

Pogledajte video-prilog TV Vijesti:

20/10/2026

Documenta i HRA traže hitno saslušanje dvije preživjele zatočenice iz Lore koje imaju saznanja o zlostavljanju i smrti crnogorskih vojnika

Documenta Zagreb i Akcija za ljudska prava iz Podgorice zatražile su od Županijskog državnog odvjetništva u Splitu da u predmetu „Lora 3“ hitno sasluša dvije svjedokinje koje imaju saznanja o zlostavljanju i smrti crnogorskih vojnika i rezervista 1992. godine.

Obje žene bile su zatočene u vojnom zatvoru u Splitu tokom aprila i maja 1992. godine. Sa njima je razgovarala izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelevic, a njihova svjedočenja mogu biti važna za rasvjetljavanje zločina nad crnogorskim zatočenicima.

Jedna od svjedokinja opisala je prebijanje grupe od oko 18 muškaraca, kojem su zatočenice bile primorane da prisustvuju. Svjedokinje su govorile i o smrti jednog zatvorenika kojeg su stražari nazivali „ovaj Crnogorac“, kao i o tome da su bile prisiljene da čiste krv iz ćelije.

U februaru 2025. godine saslušan je preživjeli crnogorski zatočenik Veselin Bojović, nakon što su HRA i Documenta Zagreb nadležnom tužilaštvu dostavile njegovo svjedočenje.

Zbog poodmaklih godina i narušenog zdravlja svjedokinja, njihovo saslušanje je hitno.

Documenta Zagreb i HRA pozivaju nadležne institucije da kroz međunarodnu pravnu saradnju doprinesu utvrđivanju istine i odgovornosti za zločine počinjene u Lori.

Vrijeme ne smije biti prepreka pravdi za žrtve.

Cijelo saopštenje na sajtu:
https://www.hraction.org/2026/10/20/hra-i-documenta-traze-hitno-saslusanje-dvije-prezivjele-zatocenice-iz-lore-koje-imaju-saznanja-o-zlostavljanju-i-smrti-crnogorskih-vojnika/

19/10/2026

📢 STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE U HRA!

Akcija za ljudska prava , prijavila se za učešće u Vladinom programu stručnog osposobljavanja za 2026/2027. godinu.

U okviru programa prijavili smo četiri pozicije:

⚖️ 2 pravnika/ce
📰 1 novinar/ka
🖥️ 1 grafički dizajner/ka

Pozivamo zainteresovane visokoškolce da iskoriste priliku za sticanje praktičnog iskustva i upoznavanje sa radom organizacije koja se bavi zaštitom i unapređenjem ljudskih prava.

Prijave su otvorene do 16. novembra 2026. godine, do 12 časova.

Prijavljivanje se vrši u okviru Vladinog programa stručnog osposobljavanja, uz elektronsku ličnu kartu ili odgovarajući elektronski sertifikat.

🔗 Detaljne informacije o uslovima i postupku prijavljivanja na sajtu Vlada Crne Gore:

https://www.gov.me/amp/clanak/sjutra-pocinje-prijavljivanje-korisnika-na-program-strucnog-osposobljavanja

19/10/2026

RASIZAM SUZBITI VRAĆANJEM GRAĐANSKOG OBRAZOVANJA U ŠKOLE!

Akcija za ljudska prava osuđuje rasističko uznemiravanje turistkinje azijatskog porijekla u autobusu na relaciji Kotor–Perast, u kojem su učestvovala djeca uzrasta od 14 do 16 godina.

HRA pohvaljuje reagovanje turistkinje, građana koji su incident prijavili policiji, kao i efikasnu reakciju Uprava policije Crne Gore, koja je u roku od 24 časa identifikovala i procesuirala učesnike.

Posebno zabrinjava što niko od starijih sugrađana u neposrednoj blizini nije pokušao da spriječi takvo ponašanje.

Turistkinja Megan je navela da slično neprijatno iskustvo nije imala u 46 država kroz koje je proputovala. Njenu objavu na društvenim mrežama pogledalo je više od 320.000 ljudi, dok je preko 8.000 podržalo komentar osobe koja je poručila da, nakon viđenog, nikada neće posjetiti Crnu Goru.

Očigledno je da bi djecu trebalo vaspitavati tako da mogu da budu građani svijeta, a ne samo svoje ulice.

HRA zato ponovo poziva Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore da pokrene uvođenje obaveznog građanskog obrazovanja u osnovne i srednje škole.

Podsjećamo da su HRA, Centar za građansko obrazovanje - CGO i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor još u novembru 2023. zahtijevali vraćanje ovog predmeta, koji je status obaveznog izgubio 2017. godine.

Istraživanje Forum MNE iz 2025. godine pokazalo je da je gotovo četvrtina ispitanih učenika iskazala socijalnu distancu prema osobama druge vjere i nacionalnosti.

Ovaj incident ne smije biti povod za kolektivno etiketiranje djece i građana Crne Gore, ali se ne smije ni odbaciti kao izolovan slučaj.

Osuda nakon incidenta je potrebna, ali obrazovanje koje bi pomoglo da se nasilje spriječi više ne smije da čeka!

Cijelo saopštenje na sajtu:

https://www.hraction.org/2026/10/19/rasizam-suzbiti-vracanjem-gradanskog-obrazovanja-u-skole/

18/10/2026

Tea Gorjanc Prelević: Veličanje ratnih zločinaca podstiče mržnju, vlast neiskreno prihvata presude

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava , Tea Gorjanc Prelevic , govorila je za novi serijal Vijesti „Suočavanje – Ratni zločini: Ko kreira zaborav zločina devedesetih?“ o veličanju osuđenih ratnih zločinaca, postupanju tužilaštva i odgovornosti za ratne zločine počinjene tokom devedesetih.

Ona smatra da je tužilaštvo moralo ranije da procesuira slučajeve javnog veličanja ratnih zločinaca. Problem vidi i u tome što, kako ocjenjuje, tužioci jednim okom gledaju šta od njih očekuje vlast, koja ćuti na slavljenje ratnih zločinaca.

„Nemamo dilemu da, kada slavite osobu koja je počinila genocid, to predstavlja krivično djelo izazivanja mržnje, jer podstičete mržnju“, poručila je Gorjanc Prelević.

Upozorava da takve pojave predstavljaju kontinuitet politike koja je bila aktuelna devedesetih godina, sa čijim se posljedicama crnogorsko društvo još nije u potpunosti suočilo.

Govoreći o ratnom zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, Gorjanc Prelević je ocijenila da su tužilaštvo i sud u tom predmetu bili pod političkim uticajem.

Podsjetila je da je postojala podrška javnosti da žrtve ostvare pravdu, što je doprinijelo postizanju poravnanja. Međutim, umjesto da to bude podsticaj za djelotvorno krivično gonjenje, prema njenim riječima, u postupku je dominirala teza da Crna Gora nije bila strana u ratu u Bosni i Hercegovini, kako bi se pojedinci i tadašnji politički vrh zaštitili od odgovornosti.

Ukazala je i na dokumentaciju koja, kako navodi, potvrđuje da je i Crna Gora pomagala Vojsku Republike Srpske.

Gorjanc Prelević upozorava da do danas nijesu istraženi i kažnjeni svi ratni zločini koji su morali biti procesuirani, dok nove generacije odrastaju uz prećutkivanje istine o zločinima i javno iskazivanje poštovanja prema osuđenim ratnim zločincima.

Osvrnula se i na odnos Skupštine Crne Gore prema presudama za ratne zločine. Iako su usvajanjem rezolucija napravljeni određeni pomaci u suočavanju s prošlošću, smatra da su oni obesmišljeni pokušajima vladajuće većine da izbjegne odgovornost predsjednika Skupštine zbog izražavanja saučešća povodom smrti Ratka Mladića.

Prema njenoj ocjeni, takvo postupanje pokazuje da vladajuća većina neiskreno prihvata sudske presude, dok je zbog političkih interesa spremna da podrži i one koji opravdavaju genocid, što smatra poražavajućim.

Pogledajte i video-izjavu izvršne direktorice HRA, Tee Gorjanc Prelević, za emisiju urednice Milene Perović:

17/10/2026

📢 Podsjećamo na radionicu za studentkinje i studente „Šta znamo o ratovima devedesetih i kako provjeravamo činjenice?“

📢 POZIV ZA STUDENTE I STUDENTKINJE

Šta znamo o ratovima devedesetih i kako provjeravamo činjenice?

Akcija za ljudska prava poziva studente i studentkinje osnovnih i master studija prava, političkih nauka, novinarstva i istorije da se prijave za radionicu posvećenu ratovima devedesetih, ratnim zločinima i tranzicionoj pravdi.

Kako prepoznati propagandu i govor mržnje? Kako razlikovati činjenice od dezinformacija? Gdje pronaći pouzdane izvore o događajima iz prošlosti?

📚 Kroz razgovore, praktične vježbe i istraživački rad, 20 odabranih osoba imaće priliku da razvija vještine provjere činjenica i istraživanja istorijskih događaja.

Prethodno znanje nije potrebno.

🎓 Za troje najuspješnijih obezbijeđena je tromjesečna plaćena praksa u HRA.

📍 Hotel Kalamper, Dobra Voda, Bar
26. i 27. oktobar 2026. – prvi dio radionice
Sredina novembra – završni susret

✅ Smještaj, obroci i putni troškovi su obezbijeđeni.

⏰ Rok za prijavu: 18. oktobar do 16 časova.

📩 Prijave slati na [email protected], sa naslovom „Prijava za radionicu – ratovi devedesetih“. U prijavi je potrebno navesti osnovne podatke o studijama i motivaciju za učešće.

🔗 Detaljnije informacije o radionici dostupne su na sajtu HRA.

https://www.hraction.org/2026/10/08/sta-znamo-o-ratovima-devedesetih-i-kako-provjeravamo-cinjenice-javni-poziv-za-studente-i-studentkinje-prava-politickih-nauka-novinarstva-i-istorije/

17/10/2026

⚖️ JE LI PRAVDA PRIVILEGIJA MINISTRA ILI PRAVO SVAKOG GRAĐANINA?

Akcija za ljudska prava , uputila je pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, zahtijevajući da obavijesti advokata Veselina Radulovića i javnost o postupanju po njegovim krivičnim prijavama protiv Aleksa Becic - Demokrate - Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera.

📌 Radulović je podnio 19 krivičnih prijava zbog sumnji na korupciju i druge zloupotrebe. Na informacije o najranijim prijavama čeka više od godinu dana, dok je po prijavi ministra odbrane Dragana Krapovića pozvan na saslušanje svega deset dana nakon njenog podnošenja.

HRA upozorava da ovakva razlika u postupanju obeshrabruje građane da prijavljuju moguće zloupotrebe.

Zahtijevamo da SDT saopšti koje je radnje preduzeo i zbog čega kasni postupanje po prijavama.

⚖️ Borba protiv korupcije mora podrazumijevati blagovremeno i nepristrasno postupanje, bez obzira na to ko podnosi prijavu i protiv koga je ona podnijeta.

🔗 Cjelokupno saopštenje na sajtu HRA.

https://www.hraction.org/2026/10/17/pismo-glavnom-specijalnom-tuziocu-je-li-pravda-samo-privilegija-ministra-ili-pravo-svakog-gradanina/