IDEMO Institut za demokraciju

27/01/2026

Nikad da se ne zaboravi. Never forget.

06/12/2025

Slika ukrajinskih Kozaka koji bučno prkose neprijateljskoj stranoj sili u 17. vijeku dobila je novi značaj usred ruske invazije na Ukrajinu, što je pokrenulo trend repliciranja ove kultne scene od ukrajinskih vojnika.

Vojnici su počeli pozirati kako bi oponašali Odgovor Zaporiških Kozaka 2014. godine, kada su izbile borbe između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga u Donbasu. Od tada je nekoliko ukrajinskih vojnih formacija rekreiralo ovu burnu scenu…

25/11/2025

Dio povijesti koji je u mnogim zemljama "preskočen"... nešto što ni mnogi Hrvati ne znaju - Holodomor ili Gladomor. Mnogi od nas su čuli za ovu tragediju ukrajinskog naroda tek nakon što se više počelo pričati o Ukrajini po početku velike ruske invazije.

Jučer, u ponedjeljak 24. studenog u Auli knjižnice svečano je otvorena izložba u povodu Dana sjećanja na žrtve gladomora (holodomora).
Gladomor je umjetno izazvana masovna glad u Ukrajini od 1932. do 1933. godine, orkestrirana Staljinovom politikom konfiskacije žita. Procjenjuje se da je ova okrutna kampanja izgladnjivanja dovela do smrti nekoliko milijuna Ukrajinaca. Više od 20 država, uključujući Hrvatsku, priznaje Gladomor kao genocid nad ukrajinskim narodom.
Na otvorenju su sudjelovali dekan Domagoj Tončinić, prodekan Slađan Turković predstavnici Veleposlanstva Ukrajine u RH, predstavnici ukrajinske zajednice u RH, članovi Katedre za ukrajinski jezik i književnost te studenti ukrajinistike.
Pozivamo vas da posjetite ovu izložbu kako biste saznali više i odali počast nevinim žrtvama te velike tragedije - izložba traje do četvrtka.

20/11/2025

Kako žive deca u Ukrajini?

Svako peto dete u Ukrajini je izgubilo rođaka ili prijatelja tokom prve tri godine rata, podaci su Ujedinjenih nacija od februara 2025.
Oko 1.600 obrazovnih ustanova i skoro 790 zdravstvenih ustanova je oštećeno ili uništeno u protekle tri godine.
Deca u područjima Ukrajine koje je okupirala Ruska Federacija su posebno ranjiva.
Istražna komisija UN za Ukrajinu saopštila je da postoje dokazi o ilegalnom preseljenju stotina ukrajinske dece u Rusiju.
Rusija sprovodi politike poput davanja ruskog državljanstva i smeštaja dece u hraniteljske porodice kako bi „stvorila okvir u kojem bi neka deca mogla trajno da ostanu" u Rusiji, piše u izveštaju UN.
Oko 3,7 miliona ljudi je i dalje interno raseljeno, a 6,86 miliona živi van zemlje…

Svako peto dete u Ukrajini je izgubilo rođaka ili prijatelja tokom prve tri godine rata, podaci su Ujedinjenih nacija.

17/11/2025

U sklopu programa Ukrajina u fokusu na Interliberu predstavili smo knjigu „Abeceda rata” autorice Solomije Stepanenko i njezina oca Eugena Stepanenka, nastalu iz pisama koja su razmjenjivali dok je Eugen bio na bojišnici u Ukrajini tijekom prethodnog rata. Knjiga je potaknula i širu raspravu o stradanjima ukrajinske djece, na kojoj su, uz autore i urednicu knjige Simonu Goldstein, sudjelovali Kristijan Lepešić, Neven Barković i Mišo Nejašmić.

U razgovoru je istaknuto kako su djeca jedne od najvećih, a često i najnevidljivijih žrtava rata. Tisuće ukrajinske djece ostale su bez roditelja, domova i pristupa obrazovanju. Još je potresnija sudbina onih koji su nasilno odvedeni s okupiranih teritorija i premješteni u Rusku Federaciju, gdje im se oduzimaju identiteti i mijenjaju imena kako bi se prikrilo njihovo podrijetlo. Prema podacima međunarodnih organizacija, riječ je o desecima tisuća maloljetnika čiji je povratak još uvijek neizvjestan, unatoč naporima Kijeva i međunarodne zajednice.

Na te je zločine snažno reagirala međunarodna zajednica: Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je nalog za uhićenje osoba odgovornih za nezakonite deportacije djece, dok organizacije poput UNICEF-a, UNHCR-a i Amnesty Internationala kontinuirano upozoravaju na razmjere tragedije i zahtijevaju hitnu repatrijaciju otete djece. Takvi zločini nad najmlađima duboko pogađaju samu srž čovječnosti te podsjećaju da svaka knjiga, svako svjedočanstvo poput „Abecede rata”, ima važnu ulogu u očuvanju istine i borbi protiv zaborava, kao i da je naša obaveza angažirati se u suočavanju s posljedicama.
📸Matej Lesi

https://www.jesenski-turk.hr/hr/abeceda-rata-2024-solomija-stepanenko

17/11/2025

U sklopu programa Ukrajina u Fokusu predstavili smo ukrajinsku pjesnikinju Marynu Ponomarenko. Tomica Bajsić, Katarina Jovakarić, Jan Cvetković, i Ena Šimić uz vođenje i simultani prijevod Dariye Pavlešen približili su nam poeziju ove divne žene. U iščekivanju skorog izlaska prijevoda njene zbirke na hrvatski jezik bilo je veliko zadovoljstvo čuti njene pjesme.

Maryna Ponomarenko
Pjesnikinja i članica PEN Ukraine. Diplomirala je na Kijevskom nacionalnom sveučilištu kazališta, filma i televizije I. K. Karpenko-Karij, smjer „Dramaturgija filma i televizije“ (klasa Bohdana Žoldaka).

Autorica je zbirki poezije Knjiga ljubavi i ljutnje (2023) i Vodič kroz ponor i okolicu (2025). Prema njezinim tekstovima nastali su predstava Držati se za prazninu (red. Tamara Antropova) i kazališni performans Kopaj (red. Olena Vahramjejeva).

Njezini su radovi objavljeni u antologijama i zbirkama Ukrajina 2024. Glasovi i slike (Hrvatska), Atmintis Ugnis Deguonis. Iš mūsų laiko Ukrainos poezijos (Litva), Ventspils Yearbook (Latvija), kao i u zbirkama Tako nitko nije volio, Među sirenama, Knjiga Love 4.0, Krimska smokva i drugima.
📸Matej Lesi

17/11/2025

U sklopu programa Ukrajina u fokusu na Interliberu smo predstavili ukrajinskog pjesnika Pavla Korobčuka.
Pavao Jergović, Julia Očić i Dariya Pavlešen razgovarali su s autorom te, uz predstavljanje njegove poezije, prikazali i stanje te aktualne trendove u suvremenoj ukrajinskoj poeziji i književnosti.

Pavlo Korobčuk – pisac, vojnik, glazbenik i volonter, časnik Centra za specijalne zadatke „Omega“ te član ukrajinskog PEN-a.

Autor je brojnih knjiga poezije, među kojima su Natščenebo (2005), Cjelodnevno (2007, s B. Horobčukom i O. Kocarevim), Kajfologija (2010), Dinosaur (2011), Merehtilo (2013), Iglje (2017) i Naviј (2023). Objavio je i zbirku priča Sveta knjiga hopovijedanja (2014) te romane More za ljevake (2012) i Ključni ventili (2019). U prijevodu su mu izašle tri knjige poezije na slovačkom i poljskom.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada i natječaja te finalist Nagrade Joseph Conrad (2021). Višestruki je pobjednik književnih slamova i sudionik Europskog prvenstva u slam-poeziji (2019). Gostovao je na mnogim međunarodnim književnim festivalima i programima, uključujući boravke i stipendije u Berlinu, Pragu, Krakovu, Varšavi i drugim europskim gradovima. Stipendist je više kulturnih i potpornih programa između 2022. i 2024.

Glazbeno djeluje kao bubnjar sastava Ben Obert i bivši član više underground bendova. Autor je nekoliko elektroničkih albuma, uključujući HOROBRO (2016), ZOOVSIM (2020) i CRVENOZEM (2022).
📸Matej Lesi

07/11/2025

𝗶𝗗𝗘𝗠𝗢 𝗡𝗔 𝗜𝗡𝗧𝗘𝗥𝗟𝗜𝗕𝗘𝗥
⏱️subota, 15. 11. u 15h, Paviljon 7
📚Predstavljanje knjige Solomije Stepanenko i Eugena Stepanenka ABECEDA RATA i
🗣️PANEL O STRADAVANJU UKRAJINSKE DJECE

Uz autore sudjeluju:
👤Simona Goldstein
👤Neven Barković
👤Kristijan Lepešić
👤Mišo Nejašmić

Panel otvara temu ratne traumatizacije djece te važnosti predanog, stručnog i dugoročnog rada s djecom u obiteljskom, obrazovnom i kulturnom okruženju.

Povod je sustavno stradavanje ukrajinske djece tijekom ruske invazije. Ukrajinske institucije upozoravaju da je velik broj djece otet, prisilno premješten i izložen promjeni identiteta, odvajanu od obitelji, kao i različitim oblicima psihološkog pritiska i “preodgoja”. Povratak djece izrazito je otežan zbog izostanka suradnje ruskih vlasti.

Knjiga Abeceda rata, koju su napisali otac angažiran na bojištu i njegova kći iz sigurnijeg dijela zemlje, služi kao alat za otvaranje razgovora o ratu i emocionalnoj obradi traumatskih iskustava. Namijenjena je obiteljima te stručnjacima koji rade s djecom.

https://www.jesenski-turk.hr/hr/abeceda-rata-2024-solomija-stepanenko

06/11/2025

𝗶𝗗𝗘𝗠𝗢 𝗡𝗔 𝗜𝗡𝗧𝗘𝗥𝗟𝗜𝗕𝗘𝗥
⏱️Petak, 14.11. u 18h, Paviljon 7
predstavljamo pjesništvo ukrajinske autorice Maryne Ponomarenko. Uz autoricu će govoriti Tomica Bajsić, prevoditelji/ce Katarina Jovakarić, Jan Cvetković, Ena Šimić i profesorica Dariya Pavlešen.

📌PREDSTAVLJANJE PJESNIŠTVA MARYNE PONOMARENKO : VODIČ PO PONORU I OKOLICI📌

Ova mlada autorica nastavlja stvarati u uvjetima rata, te se pitanja o novom ocrtavanju identiteta, o vlastitom glasu unutar ratnih zbivanja i njihovo artikuliranje u drugim zemljama postaje ključno u predstavljanju suvremene ukrajinske poezije.

06/11/2025

𝗶𝗗𝗘𝗠𝗢 𝗡𝗔 𝗜𝗡𝗧𝗘𝗥𝗟𝗜𝗕𝗘𝗥
⏱️Petak, 14.11. u 16h, Paviljon 7
predstavljamo pjesništvo ukrajinskog autora Pavla Korobčuka. Uz autora će govoriti prevoditelji Julija Očić, Pavao Jergović i profesorica Dariya Pavlešen.

📌PREDSTAVLJANJE PJESNIŠTVA PAVLA KOROBČUKA: KAKO PADAJU STABLA📌

Ovaj mladi autor nastavlja stvarati u uvjetima rata, te se pitanja o novom ocrtavanju identiteta, o vlastitom glasu unutar ratnih zbivanja i njihovo artikuliranje u drugim zemljama postaje ključno u predstavljanju suvremene ukrajinske poezije.

01/11/2025

🕯️ 1. studenoga – Dan svih svetih
Na današnji dan s pijetetom se prisjećamo svih stradalih i žrtava fašističkog terora, posebno onih koji su svoj život izgubili u kompleksu logora Jasenovac – jednom od najtragičnijih mjesta u povijesti našeg naroda i čovječanstva.

Sjećanje na njih nije samo čin poštovanja prema mrtvima, nego i naša obaveza prema živima – da istina nikada ne bude prekrivena zaboravom, relativizacijom ili političkim interesom.

U vremenu kada svjedočimo revizionizmu, negiranju genocida, zločina i pokušajima reinterpretacije povijesti, važno je jasno i glasno reći:
👉 Jasenovac nije “mit”, nego rana koja nas opominje.
👉 Žrtve nisu brojke, nego ljudi čija je patnja zauvijek upisana u naše kolektivno sjećanje.

Dužni smo čuvati istinu – ne radi prošlosti, nego radi budućnosti u kojoj se takvo zlo više nikada neće ponoviti.

🕯️ Neka im je vječna slava i miran počinak.

30/10/2025

29. listopada, u Krokodil Engaging Words
Predstavili smo knjigu „Abeceda rata“ autorice Solomije Stepanenko i njezina oca Eugena Stepanenka, nastalu iz pisama koja su razmjenjivali dok je Eugen bio na bojišnici u Ukrajini tijekom prethodnog rata. Knjiga je potaknula i širu raspravu o stradanjima ukrajinske djece, na kojoj su uz autora i urednicu knjige Simonu Goldstein sudjelovali Kristijan Lepešić, Vladimir Arsenijević i Mišo Nejašmić.

U razgovoru je istaknuto kako su djeca jedna od najvećih, a često i najnevidljivijih žrtava rata. Tisuće ukrajinske djece ostale su bez roditelja, domova i pristupa obrazovanju. Još potresnija je sudbina onih koji su nasilno odvedeni s okupiranih teritorija i premješteni u Rusku Federaciju, gdje im se oduzimaju identiteti i mijenjaju imena, kako bi se prikrilo njihovo porijeklo i identitet. Prema podacima međunarodnih organizacija, radi se o desecima tisuća maloljetnika čiji je povratak još uvijek neizvjestan, unatoč naporima Kijeva i međunarodne zajednice.

Na te je zločine snažno reagirala međunarodna zajednica: Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je nalog za uhićenje pojedinaca odgovornih za nezakonite deportacije djece, dok organizacije poput UNICEF-a, UNHCR-a i Amnesty Internationala kontinuirano upozoravaju na razmjere tragedije i zahtijevaju hitnu repatrijaciju otete djece. Takvi zločini nad najmlađima duboko pogađaju samu srž čovječnosti i podsjeća da svaka knjiga, svako svjedočanstvo poput „Abecede rata“, ima važnu ulogu u očuvanju istine i u borbi protiv zaborava te obavezu svih nas da se angažiramo kako bi se nosili sa posljedicama.
Амбасада Украјине у Републици Србији