Tigrom centar za terapiju igrom i neurofeedback

10/05/2026

Drage mame,

povodom Majčinog dana želimo vam zahvaliti na toplini, strpljenju, snazi i ljubavi koju svakodnevno darujete svojoj djeci. Vaša prisutnost, nježnost i podrška ostavljaju trag koji oblikuje djetetov osjećaj sigurnosti i vrijednosti.

Neka vam ovaj dan bude podsjetnik koliko ste važne i koliko je dragocjeno sve što činite – čak i onda kada to možda nije uvijek vidljivo.

S toplim željama,

Irena i Kristina 💛

05/04/2026

21/01/2026

Zdrava disciplina nije kažnjavanje djeteta, nego učenje djeteta kako se ponašati uz jasno postavljene granice, poštovanje i odnos povjerenja, ali granice moraju vrijediti svaki dan, ne samo kada roditelj ima snage jer nedosljednost zbunjuje dijete i potiče testiranje granica.

Cilj zdrave discipline nije poslušnost iz straha, nego razvoj osobne, a kasnije i društvene odgovornosti i samokontrole.

Roditelj postavlja jasne i dosljedne granice, ali pritom ostaje smiren i povezan s djetetom.

Umjesto kazni koriste se logične posljedice, koje su povezane s djetetovim ponašanjem i pomažu mu razumjeti uzrok i posljedicu.

Cilj je da dijete uči kroz posljedice koje su povezane s njegovim ponašanjem, a ne kroz kaznu.

Primjer:
ako razbije igračku → igračka se ne može koristiti
ako ne pospremi → nema prostora za novu igru
Time dijete uči odgovornost, a ne strah.

Dijete najbolje uči kroz iskustvo, a ne kroz kaznu.
Kada dijete osjeti prirodnu ili logičnu posljedicu svog ponašanja, ono povezuje:

👉 što sam učinio → što se zbog toga dogodilo

Poruka djetetu je:

„Tvoje ponašanje ima posljedice, ali ti nisi loše dijete.“

Na taj način razvija odgovornost, samokontrolu i razumijevanje, a ne strah od roditelja.

31/10/2025

Prije ili kasnije djeca nas suoče s pitanjima o smrti. Djeca nikad nisu premlada za razgovor o smrti, samo ga moramo prilagoditi dobi djeteta. Zato Dan Svih svetih možemo izabrati kao poticaj za razgovor na tu temu. Nastojte se voditi djetetovim pitanjima i pokušajte dati što jasnije odgovore. Budite potpuno iskreni jer djeca znaju kad od njih pokušavamo sakriti istinu. Korištenje izraza poput ''baka sad spava'' ili je ''otišla'' djeci nije jasno jer netko tko je otišao, može se i vratiti, netko tko spava će se prije ili kasnije probuditi. Isto tako djeci neće naštetiti ako nas vide da smo tužni ili plačemo jer im time pomažemo da shvate kako je i njihova tuga prihvatljiva.

27/10/2025

Socijalne vještine nužne su za integraciju u vršnjačku skupinu i za
uspješnije nošenje sa zahtjevima i izazovima koje pred djecu postavlja okolina. Odnose se na vještine komuniciranja, rješavanja problema, odlučivanja, kreativnog i kritičkog mišljenja i upravljanja sobom, svojim emocijama i ponašanjem.
Pokazalo se da su socijalne vještine povezane s prihvaćanjem od strane vršnjaka i nastavnika što doprinosi socijalnom i kognitivnom razvoju. Također, najbolji pokazatelj u djetinjstvu za prilagodbu u odrasloj dobi nije inteligencija, nisu školske ocjene, nije ponašanje u razredu, već je način na koji se dijete slaže s drugom djecom.
Ako trebate podršku i pomoć u tome kako kao roditelji možete doprinijeti razvoju socijalnih vještina svog djeteta, dogovorite savjetovanje u našem centru gdje ćemo rado s Vama podijeliti svoje znanje i iskustvo.

24/09/2025

Rutina i pravila nakon škole mogu značajno pomoći djeci da razviju osjećaj odgovornosti i organizacije, dok bi roditeljima trebali olakšati i smanjiti količinu svakodnevnih obaveza. Evo nekoliko savjeta i prijedloga kako osmisliti zdravu i produktivnu rutinu nakon škole:
1. Pauza nakon škole
Vrijeme za odmor: Nakon dolaska iz škole, djeci treba omogućiti kratku pauzu od 30 do 60 minuta. Ovo vrijeme mogu iskoristiti za opuštanje, igru ili užinu. Pauza im pomaže da se "resetiraju" nakon napornog dana i bolje se usmjere na zadatke koji ih čekaju.
2. Vrijeme za domaću zadaću
Dogovorite određeno vrijeme u rasporedu kada će se rješavati domaća zadaća. Na primjer, pola sata nakon odmora ili užine. Važno je da djeca shvate da je ovo redovan dio dana. Osigurajte tiho i mirno mjesto za učenje gdje djeca mogu biti fokusirana i gdje je što manje stvari koje mogu negativno utjecati na pažnju i koncentraciju.
Što se tiče praćenja i pomoći, naš stav je da roditelji mogu ponuditi pomoć ako je potrebna, ali radije potičite djecu da sama preuzmu odgovornost za svoje zadatke.
3. Ravnoteža između obaveza i slobodnog vremena
Nakon završetka domaće zadaće, djeca bi trebala imati slobodno vrijeme za aktivnosti koje vole, poput crtanja, igranja igara, čitanja ili sporta.
Ako dijete ide na neki sport ili umjetničke radionice, važno je održati ravnotežu između tih obaveza i slobodnog vremena kod kuće.
4. Priprema za sljedeći dan
Savjetujemo da dijete navečer priprema torbu za sljedeći dan, kako biste izbjegli stres ujutro. Pripremanje odjeće za sljedeći dan također pomaže u uštedi vremena.
5. Vrijeme za obitelj
Pokušajte svakodnevno uključiti trenutke u kojima cijela obitelj makar kratko provodi vrijeme zajedno, bilo da je to zajednička večera, igranje društvenih igara ili čitanje prije spavanja.
Ohrabrite djecu da pričaju o svom danu, a vi svakako podijelite s njima svoj dan. To im pomaže da se emocionalno izraze i osjećaju podržano i povezano s vama.
6. Vrijeme za spavanje
Imajte dosljedan raspored spavanja. Osigurajte da djeca imaju dovoljno sna, poštujući stalni raspored odlaska u krevet, što pomaže u održavanju energije i koncentracije tijekom školskog dana.
Nadamo se da će vam ove smjernice biti korisne!

11/09/2025

Polazak djeteta u prvi razred osnovne škole često izaziva različite strahove i brige kod roditelja što je potpuno razumljivo i uobičajeno. Ovo je važno prijelazno razdoblje, čak i jedna od životnih prekretnica, kako za dijete, tako i za roditelje i normalno je osjećati određenu anksioznost. U nastavku nudimo nekoliko najčešćih roditeljskih strahova i savjete kako se lakše nositi s njima:
1. Strah kako će se dijete prilagoditi
Roditelji se često brinu da će se njihovo dijete teško prilagoditi novom okruženju, učiteljima i novim prijateljima. Postoji bojazan da će dijete biti izolirano, povučeno ili da neće znati kako se uklopiti u grupu, posebno kad je riječ o nešto povučenijoj djeci.
Što može pomoći:
• Pripremite dijete unaprijed: Razgovarajte s djetetom o tome što može očekivati u školi i objasnite razliku između škole i vrtića. Mi se uvijek zalažemo da je djeci stvari najlakše i najučinkovitije približiti kroz igru pa tako predlažemo da se igrate "škole" kako bi dijete steklo osjećaj što će u školi raditi.
• Upoznajte učitelje: Ako je moguće, dogovorite sastanak s učiteljicom prije početka školske godine kako biste stekli uvid u to kako će izgledati prvi dani i kako možete pomoći svom djetetu. Neke škole, no nažalost ne sve, n**e tu mogućnost.
• Ohrabrite socijalizaciju: Potaknite dijete da se igra s vršnjacima i sudjeluje u različitim grupnim aktivnostima kako bi razvilo socijalne vještine, osjećaj pripadnosti i što lakše steklo nove prijatelje.
2. Strah od akademskih neuspjeha
Roditelji se često brinu hoće li njihovo dijete biti dovoljno "pametno" ili sposobno da prati nastavni plan i program. Strah od mogućih poteškoća u učenju, kao i strah od loših ocjena, može također biti izražen.
Što može pomoći:
• Fokusirajte se na proces, a ne na rezultat: Potaknite dijete da uživa u učenju i istraživanju, umjesto da se brine o ocjenama. Naglasite važnost truda, a ne samo uspjeha.
• Trudite se imati realna očekivanja: Svako dijete ima svoj ritam učenja. Pratite napredak svog djeteta i pružite mu podršku kada se suoči s izazovima. Svaki početak je težak i zato vodite računa o tome da su sposobnosti svakog djeteta jedinstvene. Prilagodite svoja očekivanja stvarnim sposobnostima i interesima baš vašeg djeteta.
• Komunicirajte s učiteljima: Redovno razgovarajte s učiteljima kako biste bili informirani o napretku i potrebama vašeg djeteta.
3. Strah od emocionalnog stresa djeteta
Roditelji mogu brinuti da će dijete doživjeti stres, tjeskobu ili da će imati emocionalne teškoće zbog novih obaveza i društvenih interakcija.
• Što može pomoći:
• Potaknite izražavanje osjećaja: Stavite veći naglasak na to kako se dijete osjećalo u školi u odnosu na ono što su sve radili na nastavi. Ohrabrite dijete da govori o svojim emocijama i iskustvima. Naučite ga kako se nositi s negativnim emocijama.
• Stvorite podržavajuće okruženje kod kuće: Osigurajte da vaše dijete zna da je kod kuće uvijek sigurno i da vam se može obratiti za podršku i razumijevanje.
• Budite model koji ne skriva svoje osjećaje: Djeca često uče promatrajući odrasle. Pokazivanjem vlastite emocionalne inteligencije i načina nošenja sa stresom, pozitivno ćete utjecati na svoje dijete.

08/09/2025

Dragi školarci, roditelji i prosvjetni djelatnici,
želimo vam uspješnu novu pedagošku godinu!

25/08/2025