Ženska mreža Hrvatske

27/03/2026

Centar za ženske studije, pozdravlja odluku o povlačenju nagrade Goranov Vijenac Milku Valentu, istovremeno izričući uznemirenost zajednicom i društvom u kojem bez medijskog pritiska i upozorenja javnosti, sadržaji koji potiču nasilje, rodnu nejednakost ili strukturalnu mizoginiju, dobivaju prostor vidljivosti pa čak i intelektualne ili kulturalne validacije. Prostor umjetničkog rada, prostor je slobode i kao takav treba biti branjen unatoč provociranju ustaljenih ili većinskih mišljenja, no s druge strane, stvaranje koje potiče diskriminatorne narative, ugrozu ili nasilje i još k tome bez estetskog ili etičkog odmaka ili pak poetskog suviška, nije plod slobode, već je tek čin osnaženja tih istih narativa. Oni tako postaju socijalni čin relativizacije obespravljenih (dodatno ih osamljujući u patnji) i akt normalizacije onih koji zlostavljaju. Književnost ima pravo i zadatak opisivati najveće ljudske užase (baš kao i dobra), ali nitko pod krinkom umjetničkog rada, nema pravo doprinositi boli žrtava ili snazi nasilnika. Nazivati pedofiliju, silovanje ili duboku mizoginiju tek socijalnim tabuom, nepravedno je jer u srži tih ponašanja, najmanje je bitno izazivaju li ona kod nas zazor ili ne, dok je itekako bitno tko sve gubi dostojanstvo i sigurnost življenja na ovom planetu zbog navedenih. Samim time, bilo kakav svjesni čin podržavanja dječje pornografije, pedofilije ili silovanja, doprinos je ismijavanju patnje onih koji ionako ne nalaze dostatnu zaštitu svojih prava ili podršku institucija te društva u cjelini. Tim je gore kad estetski potencijal djela ni na koji način ne opravdava takvu vrstu egzibicionizma, postajući tako tek prekorubna pošalica, praćena čak i medijskim izjavama koje zlostavljanje najranjivijih pravdaju požudom dominantnih. Smije li se književnost baviti požudama dominantnih? Itekako, smije. Smije li to raditi na način koji tim istim zlostavljačkim požudama daje vjetar u leđa pod okriljem ruha književnosti? Smatramo da ne. Barem ne uz podršku stručne zajednice. I ukoliko medijske izjave autora ne mogu diskreditirati autorsko pismo, tada je svakako sigurno da niti jeftina opravdanja autorovog konteksta (način ili količina pisanja, socijalni uvjeti, itd.) ne mogu postati potvrdom njegove književne vrijednosti. Kao organizacija usmjerena na prava obespravljenih među nama, smatramo da je i na nama da takve narative sustavno propitkujemo, ne libeći se reći: car je gol ili čak uopće nije ni car. Zbog svega navedenog, u narednim ćemo mjesecima organizirati javne razgovore koji potiču raspravu o etičnosti umjetničkog i poetskog stvaranja te staju na stranu stvarne slobode i onih ranjivih među nama.

11/03/2026

Predstavnice Ženske mreže Hrvatske sudjeluju na 70. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda o statusu žena (CSW70), koja se ovih dana održava u New Yorku.

U sklopu sjednice danas je održan popratni događaj posvećen temi digitalnog nasilja nad ženama koji je organizirala Stalna misija Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima. Organizacija događaja proizašla je iz uspjeha prošlogodišnjeg popratnog događaja o femicidu, a inicirale su ga Ženska mreža Hrvatske i prof. dr. sc. Maja Munivrana s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Na događaju su sudjelovali predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao i predstavnice ženskih organizacija. Među govornicima su bile i dr. Maria-Andriani Kostopoulou, predsjednica GREVIO odbora, te Dubravka Šimonović, bivša posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama.

U ime Ženske mreže Hrvatske govorila je Marina Švagelj Jažić iz udruge HERA Križevci. U svom izlaganju predstavila je iskustva rada udruge na temi digitalnog nasilja nad ženama, rezultate prvog istraživanja o digitalnom nasilju koje je provela članica Ženske mreže Hrvatske, Udruga Domine iz Splita, kao i nalaze analize Ženske mreže Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na preporuke i prijedloge Ženske mreže Hrvatske za unapređenje zakonodavnog okvira u cilju učinkovitije zaštite žena od digitalnog nasilja.

Popratni događaj moderirala je prof. dr. sc. Maja Munivrana.

26/02/2026

Selak Raspudić je u krivu kad tvrdi da o surogat majčinstvu progovara isključivo Crkva, a ne i feminističke organizacije.

Ženska mreža Hrvatske ima jasan stav, imati feministički pristup surogatu znači odbaciti ideju da žena može biti korištena kao “posuda” i da njene reproduktivne sposobnosti mogu biti kupljene. Pravo na tjelesni integritet je pravo oko kojeg nema pregovora i koje ne može biti predmet bilo kojeg ugovora. Međutim, ugovori se odobravaju i surogat majčinstva se i dalje trguje ženskim tijelima i djecom. Pravo žene i djece, ne interes kupca, mora biti fokus debate o surogat majčinstvu.

https://www.zenska-mreza.hr/surogat-majcinstvo/

17/02/2026

Žene i djevojke čine više od polovice stanovništva, ali moć je i dalje nejednako raspodijeljena, a situacija je alarmantna.

U Europskoj uniji 2024.:
• 35 % ministara su žene
• 33 % članova nacionalnih parlamenata su žene
• 32 % članova regionalnih i lokalnih skupština su žene

Već i ovih nedovoljnih 35 % u EU jasno pokazuje da rodna ravnopravnost u politici i dalje nije postignuta.

Hrvatska drastično zaostaje i za EU prosijekom: u trenutnoj Vladi Republike Hrvatske (mandat od svibnja 2024.) od 18 ministara žene vode samo četiri resora, što je tek 22 %. To je neprihvatljivo slaba zastupljenost žena u vrhu vlasti.

Rodna neravnopravnost u politici nije samo statistika – ona određuje tko donosi odluke, čija se prava štite i čiji se glasovi uopće čuju. Bez obvezujućih mjera za paritet, hrvatska demokracija ostaje nepotpuna, a sustav nastavlja marginalizirati žene.

Vrijeme je za hitnu akciju: tražimo obvezujući paritet na svim razinama vlasti!

Saznajte više:
www.womenlobby.org

https://www.zenska-mreza.hr

28/01/2026

Ženska mreža Hrvatske kao članica Europskog ženskog lobija, najveće mreža organizacija za prava žena u Europi, provodi kampanju "PARITY NOW!" odnosno "RAVNOPRAVNA ZASTUPLJENOST - SADA!" , kojom pozivamo na institucionalizaciju ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u SVIM sferama odlučivanja – na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini!

U sklopu kampanje, Europski ženski lobi je uputio službeno pismo više od 1.000 političkih čelnika i donositelja odluka, pozivajući ih na konkretne mjere za postizanje pariteta 50/50. Pismo je također podijeljeno s partnerskim nevladinim organizacijama i saveznicima diljem Europe i šire.

Primatelji su pozvani da do prvog tjedna ožujka 2026. obavijeste Europski ženski lobi o mjerama koje poduzimaju kako bi ostvarili RAVNOPRAVNU ZASTUPLJENOST- SADA! Odgovori – ili izostanak odgovora – bit će javno objavljeni oko Međunarodnog dana žena, 8. ožujka 2026.

👉 Pročitajte cijelo priopćenje za medije:

Hrvatski:
https://www.zenska-mreza.hr/2026/01/28/zenska-mreza-hrvatske-i-europski-zenski-lobi-pozivaju-na-institucionalizaciju-jednake-zastupljenosti-zena-i-muskaraca-u-svim-sferama-odlucivanja/

Engleski:
https://womenlobby.org/ewl-launches-its-parity-now-campaign/

European Women's Lobby

16/12/2025

Ove nedjelje u Hrvatskoj je ubijena još jedna žena, devetnaesta ove godine.

Još jednom pozivamo na odgovornost Vladu Republike Hrvatske, koja unatoč obvezama iz Istanbulske konvencije i nove EU Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama, nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena.

Ženska mreža Hrvatske smatra da je 19 ubijenih žena debeli razlog za ostavke ministra rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Što je potrebno da se Vlada pokrene i donese strategiju protiv svih oblika nasilja nad ženama koja će uključivati konkretne, učinkovite mjere za sprečavanje nasilja i financijski okvir za njihovu provedbu? Da se počne raditi procjena rizika i da se počinitelji nasilja adekvatno kažnjavaju? Da se donese konačno zakon koji će štiti žene od svih oblika rodno utemeljenog nasilja i prekine štetna praksa kažnjavanja nasilnika novčanim kaznama koje odgovaraju kaznama za vožnju bez karte u tramvaju?

Analiza femicida u Hrvatskoj godinama pokazuje isto: u većini slučajeva postojali su jasni pokazatelji visokog rizika — prethodne prijave nasilja, prijetnje i obrasci kontrole. Žene su upozoravale na opasnost, a institucije nisu reagirale pravovremeno ni koordinirano. Prema međunarodnim standardima, femicid je predvidiv i sprječiv kada sustav funkcionira.

U drugim državama rješenja postoje, primijenite ih! Organizacije koje rade direktno sa ženama žrtvama nasilja godinama ukazuju na probleme u sustavu i u suradnji sa stručnjakinjama predlažu rješenja vezano za prevenciju nasilja nad ženama koja Vlada aktivno ignorira. Do kada?

07/12/2025

Ako još niste, potpišite peticiju za zabranu organiziranog klečanja na javnim površinama. Molitva je pravo, ali zauzimanje javnog prostora i poruke koje ženama nameću poniznost — nisu.
Nitko nema pravo određivati ženama što da misle, kako da žive ili gdje im je mjesto. Organizirano klečanje koje traži dokidanje ženskih prava dio je istog obrasca kojim se ženama pokušava oduzeti glas i sloboda.
U isto vrijeme bilježimo porast femicida — najtežeg oblika nasilja nad ženama — što pokazuje koliko je ideja kontrole nad ženama duboko ukorijenjena. Ovo nije slučajnost, nego isti obrazac.
Zato trebamo javni prostor koji je siguran i ravnopravan, a ne prostor za poruke koje ženama oduzimaju dostojanstvo. Potpišite i podijelite peticiju. Važno je.

Zahtijevamo micanje klečavaca s glavnih trgova gradova u Hrvatskoj. Danas, 6. prosinca 2025. ubijena je u Rijeci 17. žrtva femicida ili prezira prema ženama istovremeno dok su klečavci na glavnim trgovima molili da žene budu podložne muškarcu, pokorne i tihe. Nji...

07/12/2025

Ženska mreža Hrvatske zahtjeva odgovornost Vlade nakon 18. femicida ove godine

Jučer je u Hrvatskoj ubijena još jedna žena — osamnaesti femicid ove godine. Svaki od ovih zločina znači izgubljeni život žene koja je imala pravo na sigurnost. Ovi slučajevi nisu pojedinačni; oni potvrđuju kontinuirani obrazac rodno uvjetovanog nasilja koji institucije nisu spriječile.

Posebno je zabrinjavajuće da se ovaj femicid dogodio u trenutku kada u hrvatskim gradovima skupine muškaraca javno zahtijevaju ukidanje ustavom zajamčenih prava žena na ravnopravnost. Društvena klima u kojoj se dovode u pitanje temeljna ženska prava povezana je s tolerancijom nasilja i izostankom stvarne zaštite.

Analiza femicida u Hrvatskoj godinama pokazuje isto: u većini slučajeva postojali su jasni pokazatelji visokog rizika — prethodne prijave nasilja, prijetnje i obrasci kontrole.

Žene su upozoravale na opasnost, a institucije nisu reagirale pravovremeno ni koordinirano. Prema međunarodnim standardima, femicid je predvidiv i sprječiv kada sustav funkcionira.

Za ovakvo stanje izravno je odgovorna Vlada Republike Hrvatske, koja unatoč obvezama iz Istanbulske konvencije i nove EU Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama, nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena.

Nacionalni plan do 2029. godine, donesen bez adekvatne rasprave i bez sredstava za provedbu, ne sadrži ključne preventivne mjere. Prevencija je u praksi i dalje zanemarena.

Zakonski okvir ostaje fragmentiran, a nasilje nad ženama i dalje se pretežno tretira kao prekršaj, što je u suprotnosti s europskim standardima i onemogućuje učinkovitu zaštitu.

Sustav ne sprječava nasilje — i posljedice su smrtonosne.

Stoga ponavljamo svoje zahtjeve:

Hitno osnivanje stručne radne skupine koja će predložiti nova zakonska i strateška rješenja u skladu s EU Direktivom i najboljim praksama drugih država.

Donošenje jedinstvenog zakona koji regulira sve oblike nasilja nad ženama, uključujući femicid, te jasno definira da se nasilje nad ženama sankcionira u kaznenoj, a ne prekršajnoj sferi.

Donošenje Nacionalne strategije usklađene s Istanbulskom konvencijom, s jasno razrađenim preventivnim mjerama i osiguranim sredstvima za provedbu.

Žene u Hrvatskoj imaju pravo na život bez nasilja. Država ima obvezu to pravo osigurati djelotvornim, a ne samo deklarativnim politikama.

Koliko još žena mora umrijeti da se Vlada pokrene?!

03/12/2025

Najoštrije osuđujemo napade organiziranih grupa muškaraca koji su nosili fašistička obilježja i/ili skandirali fašističke pozdrave na sudionike mirnih anti-fašističkih okupljanja ove nedjelje u Zadru i Rijeci i skandalozno postupanje policije koja je omogućila napade na građane i građanke na mirnim okupljanjima.

U Rijeci je policija dopustila organizirano i nasilno okupljanje tridesetak muškaraca odjevenih u crno, većinom maskiranih lica, koji su u neposrednoj blizini okupljenih uzvikivali zabranjeni ustaški pozdrav “Za dom spremni”, veličali ustaški režim i totalitarnu “Nezavisnu državu Hrvatsku” i bacali pirotehnička sredstva prema sudionicima, pri čemu je ozlijeđeno dijete.

Policija ih nije uhitila ni spriječila kada su počeli bacati petarde, skandirati fašističke pozdrave i dizati desnice u zrak, čime je omogućila da sudionici i sudionice javnog okupljanja budu izloženi napadima za vrijeme i nakon skupa.

Na stranicama Novog lista može se vidjeti snimka napada za vrijeme samog javnog okupljanja te se čuje kako jedna od sudionica govori “Pa šta rade policajci? Pa ne mogu bacati to!”.
Nakon završetka skupa, na Titovom trgu, netko iz iste skupine organiziranih nasilnika bacio je zapaljivu napravu prema okupljenim građanima i građankama pri čemu je jedna osoba ozlijeđena.

Također prema informacijama iz medija, u Zadru je skupina muškaraca odjevenih u crno na početku marša na okupljene bacila boju, skandirali su i držali su natpise „Za dom spremni“, prijeteći pokušavali ulaziti u prostor gdje se održavao skup, vrijeđali sudionike i sudionice prosvjeda, a na ulazu u grad su pripadnici navijačke skupine Tornado namjeravali su zaustaviti kolonu, no rastjerala ih je interventna policija.

Kada su skupine muškaraca u Zadru počele s napadima na sudionike, odnosno kada su pokušali spriječiti javno okupljanje, nisu uhićeni. U jednom trenutku došlo je do naguravanja s pripadnicima policije te je primijenjena sila prema jednom muškarcu koji je počeo razbijati čaše.

Pravo na život bez nasilja i pravo na javno okupljanje temeljna su ljudska prava zaštićena ustavom i međunarodnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava.

Prema informacijama i snimkama iz medija jasno je da su napadima ostvarena obilježja više kaznenih djela, uključujući nasilničko ponašanje, povredu prava na javno okupljanje i prosvjed, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom i javno poticanje na mržnju i nasilje.

Nažalost, postupanje policije u ovom slučaju, iako protivno važećim propisima, nije uopće neuobičajeno i upravo savršeno pokazuje odnos državnih institucija prema nasilju i zaštiti prava građana na javno okupljanje.

Već je uobičajeno postupanje policije na način da se nasilni napadi na javna okupljanja ne sprečavaju te da policija izlaže sudionike mirnih okupljanja verbalnim i fizičkim napadima, čak i napadima eksplozivnim napravama.

Nasilje je općenito banalizirano i nasilnici se ne kažnjavaju ili kažnjavaju samo prekršajno, često novčanim kaznama. To je slučaj kako kod nasilja nad ženama koje u najvećem postotku trpe nasilje, nad pripadnicima manjina, ali i općenito nasilju prema bilo kome i bilo gdje.

Upravo takvo ponašanje institucija koje dozvoljavaju nasilje, ne štite temeljna ljudska prava te izjednačavaju žrtve nasilja i počinitelje, dovelo nas je do situacije u kojoj nasilje eskalira.
Svakodnevno svjedočimo nasilju u svim segmentima privatnog i javnog života na koje država unatoč postojećim zakonima, strategijama i protokolima ne nalazi odnosno ne želi naći adekvatan odgovor.

Ovaj, posljednji slučaj kršenja prava na javno okupljanje i brutalnog nasilja u Rijeci i Zadru, pokazuje da se nasilje prihvaća i potiče neprimjerenim postupanjem od strane institucija države. Ustavne garancije temeljnih ljudskih prava danas su u Republici Hrvatskoj mrtvo slovo na papiru.

Nasilje na mirnim okupljanjima u Rijeci i Zadru izravan je rezultat postupanja odgovornih u državnoj vlasti – izostanka sankcioniranja nasilja i veličanja fašističkih simbola u danima koji su prethodili mirnim okupljanjima i nesprečavanja nasilja na samim skupovima.

Zbog svega navedenog Ženska mreža Hrvatske traži ostavku ministra unutarnjih poslova.

02/12/2025

Izjava Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje:

Povodom tragičnog slučaja samoozljeđivanja u Zagrebu

Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), nacionalna mreža organizacija koje pružaju podršku osobama s iskustvom psihičkih poteškoća i zagovaraju zaštitu njihovih prava, apelira na medije i javnost da s najvećom pažnjom i odgovornošću izvještavaju o slučaju 35-godišnje žene koja je, prema navodima policije, sama sebi nanijela ozljede te ih prijavila kao napad.
Više o SUMEZ-u: www.sumez.hr

Riječ je o privatnoj tragediji osobe u ozbiljnoj psihičkoj krizi, a ne o događaju koji smije biti iskorišten za senzacionalizam, politička prepucavanja ili širenje straha i predrasuda prema bilo kojoj skupini – stranim radnicima, migrantima, vjerskim zajednicama ili časnim sestrama.

SUMEZ upozorava na štetu nastalu širenjem netočnih informacija i povezivanjem ovog slučaja s navodnim napadom migranta. Takve dezinformacije povećavaju stigmu, raspiruju netrpeljivost i dodatno opterećuju osobu koja treba stručnu pomoć i zaštitu privatnosti.

Važno je naglasiti kako samoozljeđivanje nije pokušaj dobivanja pažnje od drugih, kao ni aktivnost za dokazivanje statusa.Samoozljeđivanjem osobe nastoje postići rješavanje određenih životnih poteškoća ili teških emocionalnih stanja. Osobe koje se samoozljeđuju nastoje prikriti dokaze takvog ponašanja od drugih. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju osobi za koju se sumnja da se samoozljeđuje.

Pozivamo sve medije da se pridržavaju profesionalnih standarda izvještavanja o mentalnom zdravlju i kriznim situacijama te da izbjegavaju senzacionalizam i nagađanja.

Pozivamo i građane da ne dijele neprovjerene sadržaje, da poštuju dostojanstvo i privatnost osobe te da svojim riječima i ponašanjem pridonesu smanjenju stigme.

Mentalno zdravlje nije tema za političke obračune. To je pitanje ljudskog dostojanstva i sigurnosti.

‍

SUMEZ – Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje


**************************************************************************

Kontakti službi za mentalno zdravlje:

Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu – KBC Zagreb
U sklopu Klinike djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Psihološki centar TESA
Telefon za psihološku pomoć radnim danom od 10 do 22h: 01 4828 888
Internet savjetovalište – 0 – 24 sata, svim danima: [email protected]

Kako si?
Savjetovanje putem e-maila i u prostorima Udruge: [email protected]

Hrabri telefon – savjetodavna linija za roditelje i djecu
Besplatna savjetodavna linija za djecu: 116 111 i besplatna savjetodavna linija za roditelje: 0800 0800, otvorene radnim danom od 9 do 20h. Chat otvoren radnim danom od 15 do 19h i savjetovanje putem e-maila: [email protected] i [email protected]

Plavi telefon
Besplatna savjetodavna linija: 01 4833 888, savjetovanje putem e-maila: [email protected]

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Telefoni za psihološku pomoć službe za mentalno zdravlje mogu se zvati ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8,00 do 16,00 sati, utorkom i četvrtkom od 12,00 do 20,00 sati:
01 2991 356
01 4696 276
01 4696 107
01 4696 297
01 6468 334
01 6468 335
01 6468 337
01 6468 338

SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava
Savjetodavna linija: 051/211 888, e-mail: [email protected]

Ženska pomoć sada – SOS telefon s Prihvatnim centrom za žene i djecu
SOS besplatni telefon: 0800 655 222, e-mail: [email protected]

Autonomna ženska kuća
Besplatna savjetodavna linija koja je otvorena radnim danom od 11 do 17h: 0800 55 44

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja

Besplatna savjetodavna linija za emocionalnu podršku i pravno informiranje, otvorena 24 sata dnevno svakim danom, uključujući vikende, blagdane i praznike: 116 006

Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), nacionalna mreža organizacija koje pružaju podršku osobama s iskustvom psihičkih poteškoća i zagovaraju zaštitu njihovih prava, apelira na medije i javnost da s najvećom pažnjom i odgovornošću izvještavaju o slučaju 35-godišnje žene ...

30/11/2025

Ženska mreža Hrvatske sudjeluje u prosvjedu protiv fašizma.

25/11/2025

Ženska mreža Hrvatske kao članica European Women's Lobby pridružuje se kampanji protiv online nasilja nad ženama u povodu 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja.
Što počinje kao digitalno zlostavljanje često prelazi u stvarnu opasnost, utišavajući žene i tjerajući ih iz javnih prostora, kako fizičkih, tako i virtualnih. Online platforme postale su produžeci ulica, radnih mjesta i domova gdje već dolazi do rodno uvjetovanog nasilja, a zakoni i zaštita ostaju fragmentirani preko granica.
Danas se obilježava Međunarodni dan za uklanjanje nasilja nad ženama i početak 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja. Ove godine, Europski ženski lobi pridružuje se globalnom pokretu da to jasno kaže: Nasilje nad ženama u SVIM njegovim oblicima mora prestati, offline i online.
👉 1 od 3 žene u EU je iskusila fizičko ili seksualno nasilje (Eurostat, 2024) 👉 1 od 2 mlade žene u Europi suočilo se s online zlostavljanjem (EIGE, 2023)
Europski ženski lobi i Ženska mreža Hrvatske pozivaju sve da: ▪️ Suoče se s nasiljem ma gdje se dogodilo; u našim domovima, na radnim mjestima i online prostorima. ▪️ Zalažu se za brzu transpoziciju EU direktive o suzbijanju nasilja nad ženama, koja prepoznaje kibernetičko nasilje kao zločin. ▪️ Drže platforme i donositelje politika odgovornima za stvaranje sigurnijih, inkluzivnijih digitalnih okruženja.
Jer kada su žene sigurne online, demokracija je jača offline.


🎨 Julie Pernet