What are the opening hours?

Monday 09:00 - 20:00 Tuesday 09:00 - 20:00 Wednesday 09:00 - 20:00 Thursday 09:00 - 20:00 Friday 09:00 - 20:00

Hrabri telefon

Home
Croatia
Zagreb
Hrabri telefon

Dobrodošli na službenu Facebook stranicu Hrabrog telefona. Programi Hrabrog telefona kreirani su prema znanstvenim činjenicama i nalazima internih istraživanja.

http://www.hrabritelefon.hr/

Naše besplatne telefonske linije su:

📞 0800 0800 - Hrabri telefon za mame i tate
📞 116 111 - Hrabri telefon za djecu Hrabri telefon je neprofitna nevladina organizacija osnovana s ciljem prevencije zlostavljanja, zanemarivanja i neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, te pružanja direktne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima. Sv

ojom donacijom možete pomoći djeci: https://hrabritelefon.hr/ -section

Ako želite čitati edukativne tekstove i saznati više o našem radu i aktivnostima, prijavite se na naš mjesečni newsletter: https://dashboard.mailerlite.com/forms/392100/85253604642915441/share

26/08/2026

Vjerojatno je svatko barem jednom, u trenutku razočaranja ili nezadovoljstva, čuo komentar poput: „Budi zahvalan/na, pa imaš sve što ti treba.“

Iako se takvim komentarima najčešće pokušava pomoći osobi da situaciju sagleda iz druge perspektive, oni se lako mogu doživjeti kao umanjivanje ili poruka da osjećaj koji imamo nije opravdan.

Međutim, djeca više uče o svojim emocijama kada odrasli podrže njihovo prepoznavanje, izražavanje i razumijevanje nego kada ih pokušavaju što prije ukloniti.

Zahvalnost i neugodne emocije mogu postojati istodobno. Dijete može biti zahvalno na svojoj obitelji i istovremeno ljuto na roditelja ili imati mnogo toga i biti razočarano jer nije dobilo nešto što je željelo.

Zato prije podsjećanja na ono što dijete (ili netko drugi) ima možemo pokušati razumjeti što se dogodilo, pitanjima poput "Vidim da te to razočaralo. Što ti je u toj situaciji bilo najteže?“

Tek nakon što dijete prepozna i izrazi osjećaj, možemo razgovarati o drugim perspektivama, mogućim rješenjima ili onome što mu u toj situaciji može pomoći te tako razvijati načine na koje se s tim osjećajem može nositi.

21/08/2026

Zavist je uobičajena emocija koja se javlja kada dijete primijeti da druga osoba ima nešto što je i njemu važno, primjerice uspjeh, pažnju, prijateljstva, određene stvari ili priznanje.

Česta reakcija odraslih kada primijete da je dijete zavidno jest pokušaj da taj osjećaj što prije smanje ili razriješe. Tada se mogu pojaviti poruke poput „Nemoj biti ljubomoran“, „Budi sretan zbog njega“ ili „Pa i ti imaš puno toga“. Iako su najčešće dobronamjerne, takve reakcije mogu propustiti priliku da zajedno s djetetom istražimo što se nalazi u pozadini tog osjećaja.

Kod neugodnih emocija korisno ih je promatrati kao informaciju o potrebama, željama i nesigurnostima, a ne samo kao problem koji je potrebno riješiti.

Primjerice, dijete koje zavidi prijatelju na dobrim ocjenama možda želi osjećaj uspjeha ili priznanja. Dijete koje zavidi bratu ili sestri na pažnji roditelja možda se boji da je manje važno. Dijete koje zavidi vršnjaku na broju prijatelja možda ima izraženu potrebu za pripadanjem.

Zbog toga je u trenucima zavisti, umjesto umanjivanja osjećaja, korisno pomoći djetetu da ga bolje razumije.
Možemo pitati: „Što ti je u toj situaciji najteže?“, „Što bi ti volio/la da je drugačije?“ ili „Što ti se čini da druga osoba ima, a tebi nedostaje?“

Važno je pritom razlikovati emociju od ponašanja. Dijete može osjećati zavist, ali to ne znači da je u redu zbog nje vrijeđati, omalovažavati, isključivati ili namjerno povrijediti drugu osobu.

S vremenom dijete uči prepoznati kada se zavist javlja, razumjeti što ju je potaknulo i odabrati način ponašanja koji ne šteti ni njemu ni drugima.

Kako biste razgovarali o ovoj neugodnoj emociji, možete zajedno s djetetom čitati naš članak: 🔗https://djeca.hrabritelefon.hr/clanci/ljubomora-i-zavist/

20/08/2026

Kada je prerano za prvu ljubav?

Prvi izraženiji interes za simpatije i zaljubljivanje može se pojaviti već oko 10. do 12. godine. Oko 12. do 14. godine češće se pojavljuju prva romantična iskustva, dopisivanja, „hodanja“ i kraće veze, dok su oko 14. do 16. godine ljubavne veze uobičajene. Kasnije u adolescenciji veze u prosjeku postaju dulje i intimnije.

Naravno, to su okvirne razvojne dobi, a ne pravila koja trebaju vrijediti za svako dijete. Ne postoji jedna prava dob u kojoj je dijete spremno za vezu.

Dvoje četrnaestogodišnjaka mogu se jako razlikovati u tome kako razumiju bliskost, granice i odnose. Jedno će već željeti vezu, drugo neće biti zainteresirano još nekoliko godina.

Zato kada dijete pokaže interes za prvu vezu, vrijedi više razmišljati o tome što dijete zna o zdravim odnosima.

Zna li da smije reći da mu nešto ne odgovara? Da veza ne znači odustajanje od prijatelja i vlastitih interesa? Da ljubomora, provjeravanje poruka i kontroliranje nisu dokaz ljubavi? Da druga osoba ne mora osjećati isto? I da se može obratiti roditelju ako se u odnosu osjeća neugodno, zbunjeno ili povrijeđeno?

Prve ljubavi nisu samo simpatije, kroz njih djeca počinju učiti o bliskosti, povjerenju, granicama, prihvaćanju, ali i o odbijanju i prekidima.

Više o ovoj temi: https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/ljubavni-odnosi/

18/08/2026

Jedan od važnih zadataka odrastanja je postupno razvijanje samostalnosti, sposobnosti da dijete razmišlja, donosi odluke, rješava probleme i vjeruje da se može nositi s onime što mu život donese.

Samostalnost se gradi kroz svakodnevne situacije:

🧩 Dopustite djetetu da pogriješi ako ne uspijeva složiti igru, riješiti zadatak ili nešto napraviti iz prvog pokušaja, nemojte odmah uskočiti s rješenjem već postavljajte pitanja kojima ćete poticati razmišljanje o problemu, primjerice što bi se moglo učiniti drugačije ili što nije isprobano.

💬 Kada razgovarate o svakodnevnim situacijama, pitajte dijete za mišljenje (oko dobno primjerenih tema) i stvarno ga saslušajte. Tako dijete uči razmišljati i obrazlagati svoje stavove.

🎒 Ne rješavajte umjesto djeteta ono što može samo. Ako ima problem s domaćom zadaćom ili se svađa s prijateljem pomozite mu razmisliti o mogućim rješenjima, ali ostavite prostor da nešto napravi samo.

📞 Stvorite prilike za male „odrasle“ zadatke primjerene dobi poput naručivanja kod zubara, ili odlaska u trgovinu.

🏠 Uključite dijete u svakodnevne obiteljske odluke poput organizacije p**a, uređenja doma, kako bi moglo graditi iskustva u kojima njegovo mišljenje vrijedi i može pridonijeti.

Kod razvijanja samostalnosti djetetu je i dalje važno pružiti podršku, sigurnost i pomoć kada je potrebna, međutim pomoć nije preuzimanje rješavanja problema umjesto djeteta.

👉 Više konkretnih smjernica o tome kako poticati dječju samostalnost pročitajte u našem članku: https://odrasli.hrabritelefon.hr/clanci/samostalno-rjesavanje-problema/

Ako imate pitanja ili trebate podrškuHrabri telefon je dostupan svakim radnim danom od 9 do 20 sati.

14/08/2026

🗣️ Zašto djeca ponekad lažu roditeljima?
Kad dijete laže, česta reakcija roditelja može biti ljutnja, što je razumljivo u trenutku kada shvatimo da netko ne govori istinu. Korisno je razmisliti što stoji iza dječje laži.

Razmislite što dijete izbjegava, odnosno što je toliko neugodnije od same laži. Često se radi o:
▪ izbjegavanju neugodnih posljedica poput kazne i kritiziranja
▪ strahu od burne roditeljske reakcije, vikanja ili rasrpave
▪ osjećaju srama ili krivnje jer je pogriješilo ili da nije ispunilo očekivanja
▪ potrebi za privatnošću i većom slobodom, posebice u razdoblju adolescencije
▪ potrebi da zaštiti odnos s roditeljem jer se boji da će roditelj biti razočaran ili da će se promijeniti način na koji ga doživljava.

Zbog toga, kada uhvatite dijete u laži, prije nego što reagirate razmislite o tome čega se vaše dijete boji i što mu je u ovoj situaciji teže - pogreška ili vaša reakcija.

Naravno, laganje ne treba ignorirati i važno je jasno dati do znanja da nije u redu lagati, ali pritom pokušati razgovarati o onome što se dogodilo bez posramljivanja djeteta.

I razmislite o vlastitim reakcijama. Ako se djetetove pogreške često kažnjavaju, posramljuju ili dočekuju vrlo burnom reakcijom, veća je vjerojatnost da će dijete sljedeći put pokušati sakriti ono što se dogodilo.

Međutim, moguće je graditi odnos u kojem dijete zna da roditelji neće uvijek biti sretni zbog onoga što napravi, ali im može reći istinu jer je naučilo da pogreške ne znače da je loše dijete, da o njima može razgovarati bez straha od posramljivanja te da se problemi lakše rješavaju kada ih ne skriva.

13/08/2026

Možete li se ispričati djetetu?

Ponekad se odrasli ne ispričaju djeci kad pogriješe, ako imaju osjećaj da bi se time smanjio o njihov autoritet, ako misle da će dijete iskoristiti ispriku kao dokaz da je ono bilo u pravu ili ako se osjećaju previše krivo i nelagodno zbog toga što su pogriješili.

Kada se odrasli ispričaju nakon što su povisili glas, nepravedno kaznili djecu, rekli ili napravili nešto povrijeđujuće, zapravo na taj način čuvaju odnos i uči djecu sljedeće:

🧠 Svatko ponekad griješi i moguće je pokušati popraviti ono što smo učinili.
Dijete tako uči da pogreška nije nešto zbog čega se treba skrivati ili osjećati bezvrijedno.

❤️ Svađa ili neslaganje ne znače da je odnos trajno narušen. U svakom bliskom odnosu postoje neslaganja, ljutnje i teških trenutaka.

🗣️ Isprika pokazuje djetetu da možemo priznati svoj dio odgovornosti čak i kada je i druga osoba pogriješila. Možemo postavljati granice i istovremeno priznati da smo pogriješili. Tako dijete uči razlikovati odgovornost od međusobnog prebacivanja krivnje.

Važno je i kako se ispričavamo.
❌ „Žao mi je što si ti to tako shvatio/la.“
❌ „Oprosti, ali natjerao/la si me da vičem.“
Takve isprike zapravo ponovno prebacuju odgovornost na drugu osobu.

Dobra isprika sadrži:
👉 Prepoznavanje onoga što smo napravili.
👉 Preuzimanje odgovornosti: „Nisam trebao/la tako reagirati.“
👉 Prepoznavanje posljedice: „Razumijem da te to povrijedilo.“
👉 Iskreno žaljenje.
👉 Spremnost na promjenu, primjerice da ćemo sljedeći p**a nastojati postupiti drugačije.

Zapamtite, ispričati se djetetu ne znači odreći se autoriteta ili granice. Uz ispriku i dalje možete ponoviti pravila i granice koje ste dogovorili. 💜

11/08/2026

Zašto djeca nastavljaju razgovor online i kad im je neugodno?
Online odnos može početi razgovorom o igrici, glazbi, školi ili nekom zajedničkom interesu. Osoba s druge strane može biti zanimljiva, pažljiva i pružati djetetu osjećaj da ga razumije. Kasnije razgovor može postati neugodan, osoba može početi tražiti osobne informacije, fotografije, inzistirati na tajnosti.

Međutim, moguće je da ni tada dijete ne prekine razgovor i ne obavijesti nekoga o tome što doživljava, a moguća su različita objašnjenja:

🧠 Djeca i adolescenti tek razvijaju sposobnost procjenjivanja posljedica svojih odluka. U situacijama koje uključuju snažne emocije, želju za prihvaćanjem ili pritisak vršnjaka, puno im je teže zastati i razmisliti je li situacija sigurna.

💬 Ako dijete osjeća da ga netko sluša, razumije ili prihvaća, može mu biti teško prekinuti kontakt čak i kada se događa nešto što mu izaziva nelagodu. Može na različite načine umanjivati to što se događa, misliti da pretjeruje, brinuti se da će ispasti bezobrazan/na ili ostati bez prijateljstva.

🎭 Manipulacija često započinje pažnjom, komplimentima i stvaranjem osjećaja bliskosti, a tek kasnije prelazi u pritisak, ucjenjivanje ili zahtijevanje tajnosti. Zato dijetetu može biti teško razumijeti da se događa nešto što nije u redu.

😟 Dijete se možda boji da će mu roditelji uzeti mobitel, zabraniti internet. Ako očekuje kaznu, veća je vjerojatnost da će problem pokušati riješiti samo.

Zbog toga nije dovoljno učiti dijete da blokira ili izbriše sadržaj koji ga uznemiruje. Iako blokiranje može biti važan korak u online zaštiti, djetetu je prije svega potrebna odrasla osoba kojoj može reći što se događa bez straha od ljutnje i kazne.

Više o sigurnosti na internetu i korištenju mobitela, možete čitati u našim besplatnim brošurama:
📘 https://udruga.hrabritelefon.hr/.../edukativni.../

Za svaku brigu i pitanje, možete se javiti savjetovateljima putem naših besplatnih linija. Tu smo za vas!

Razvoj materijala financiran je od strane Ministarstva demografije i useljeništva.

06/08/2026

Kada dijete vidi prijatelja kako plače, neće možda odmah znati što učiniti jer se empatija u djetinjstvu tek uči i razvija.

Empatija je sposobnost prepoznavanja kako se druga osoba osjeća i razumjevanja tuđe perspektive. Empatija je važna u održavanju prijateljstva, rješavanju sukoba i razvijanju kvalitetnih odnosa tijekom odrastanja.

Empatija se može razvijati kroz svakodnevne situacije tako da umjesto nuđenja rješenja, postaknemo dijete pitanjima:
💬 Što misliš kako se on/ona osjeća?
💬 Što bi tebi pomoglo da si u sličnoj situaciji?
💬 Što mi možemo učiniti da pomgnemo?

Isto tako, empatiju možemo učiti i djelima. Roditelj koji sasluša drugu osobu, pokaže razumijevanje ili pomogne nekome kome je teško, uči dijete da je briga za druge dio svakodnevnog života.

Ako želite saznati više o tome kako razvijati empatiju kod djece, pročitajte naš članak na web stranici Hrabrog telefona: https://odrasli.hrabritelefon.hr/clanci/empatija-kako-poticati-empatiju-kod-djece/

📞 Za sva pitanja i brige uvijekmožete nazvati Hrabri telefon!

04/08/2026

Roditelji često žele svom djetetu pružiti što više, pa se police s vremenom napune velikom količinom igračaka. Međutim, kada dijete ima prevelik izbor, često prelazi s jedne igračke na drugu, kraće zadržava pažnju i rjeđe razvija igru do kraja. S druge strane, kada ima manji broj dostupnih igračaka, dulje se zadržava na jednoj aktivnosti, više istražuje što sve može napraviti, izraditi i počinje vježbati svoju maštu.

Vrijedi se podsjetiti da djeca vjerojatno neće zapamtiti jesu li dobili najnovije igračke ili ne, ali će sigurno pamtiti s kime su provodili vrijeme u igri.

Igre ne moraju biti edukativne niti savršeno isplanirane, ali je važno da djeca osjete kako ste prisutni, zainteresirani i spremni slijediti njihovu maštu.

Izdvojite barem 15 minuta za zajedničku igru, to vrijeme je vrijednije od najskuplje igračke. 😊

Više o ovoj temi čitajte u našem članku: 🔗https://odrasli.hrabritelefon.hr/clanci/igracke-i-djeca/

31/07/2026

☀️ Ljeto ispunjeno igrom, druženjem i novim iskustvima💜

Ljetni praznici djeci donose puno slobodnog vremena, ali i manje prilika za redovito druženje i sudjelovanje u organiziranim aktivnostima. Zato smo tijekom lipnja i srpnja u Hrabrom centru održavali ljetne radionice na kojima su djeca mogla provoditi vrijeme u sigurnom i opuštenom okruženju.

Kroz različite igre, likovne aktivnosti, zajedničke zadatke i puno smijeha djeca su vježbala suradnju, izražavanje vlastitih ideja, međusobno uvažavanje i snalaženje u grupi. Uz njih su bili naši volonteri mentori, ali i oni koji svoj volonterski put tek započinju 💜

Provedbu ljetnih radionica podržala je Hrvatska pošta, kojoj od srca zahvaljujemo što je prepoznala važnost stvaranja dostupnih i kvalitetnih sadržaja za djecu iz lokalne zajednice. Njihova podrška omogućila nam je da i tijekom ljeta djeci ponudimo prostor za igru, povezivanje i lijepe zajedničke uspomene.

Hvala Hrvatskoj pošti što je bila dio našeg ljeta! 💛📯

Address

Zagreb

Opening Hours

Monday	09:00 - 20:00
Tuesday	09:00 - 20:00
Wednesday	09:00 - 20:00
Thursday	09:00 - 20:00
Friday	09:00 - 20:00

Telephone

116 111 (Hrabri telefon za djecu) ili 0800 0800 (Hrabri telefon za mame i tate)

Website

http://www.hrabritelefon.hr/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Hrabri telefon posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Hrabri telefon:

Want your organization to be the top-listed Non Profit Organization in Zagreb?