Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska

16/06/2026

📚 Predstavljanje priručnika Nevidljiva djeca: Pravni status djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

📍 Čitaonica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
📅 Petak, 19. juni/lipanj 2026.
🕕 18:00 sati

🔵 Sudjeluju:
🔹 Iris Knežević i Tarik Ekmeščić – Global Campus of Human Rights Alumni
🔹 Marijana Senjak – psihologinja i psihoterapeutkinja (online)
🔹 Erna Mačkić – novinarka i aktivistkinja
🔹 Nejira Pašić – regionalna projektna voditeljica za prava djeteta pri Global Campus of Human Rights i predavačica na Sarajevo School of Science and Technology

💬 Nakon razgovora planirana su pitanja iz publike te medijske izjave.
Dobrodošli!

Napomena: Autorska prava i odgovornost za sadržaj priručnika pripadaju isključivo autorima publikacije, odnosno alumnijima Global Campus of Human Rights. Organizacije civilnog društva uključene u projekt sudjeluju isključivo u njegovom objavljivanju i promociji te ne snose odgovornost za sadržaj publikacije.
________________________________________________________________________

📚 Presentation of the Handbook Invisible Children: The Legal Status of Children Born of Wartime Sexual Violence in Bosnia and Herzegovina and the Republic of Croatia

📍 Library of the Faculty of Political Sciences, Sarajevo
📅 Friday, June 19, 2026
🕕 6:00 PM

🔵 Participants:
🔹 Iris Knežević and Tarik Ekmeščić – Global Campus of Human Rights Alumni
🔹 Marijana Senjak – Psychologist and Psychotherapist (online)
🔹 Erna Mačkić – Journalist and Activist
🔹 Nejira Pašić – Regional Project Manager for Children's Rights at the Global Campus of Human Rights and Lecturer at the Sarajevo School of Science and Technology

💬 Following the discussion, a Q&A session with the audience and media statements will take place.
We look forward to welcoming you!

Disclaimer: Copyright and responsibility for the content of the handbook rest solely with its authors, namely the alumni of the Global Campus of Human Rights. The civil society organizations involved serve exclusively as publishing and dissemination partners and bear no responsibility for the content of the publication.

12/06/2026

Tko su Aleksandra, Lea i Madina?
Zašto o njima govorimo i što time želimo postići?

Aleksandra Zec, Lea Deutsch i Madina Hussiny pripadaju različitim povijesnim i društvenim kontekstima, ali ih povezuje isto: bile su djeca čiji su životi nasilno prekinuti. Njihove sudbine ne dopuštaju zaborav i izravno nas suočavaju s odgovornošću društva, institucija i države.

Upravo iz tog suočavanja proizašle su naše Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju žrtava rata i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu. One nisu samo dokument sjećanja, nego i zahtjev za promjenom načina na koji kao društvo pamtimo – bez hijerarhija, selekcija i podjela među žrtvama, uz jasno preuzimanje odgovornosti.

Polazeći od toga, predložili smo imemorijalizacijsko rješenje Festivala „Tridjevojčice” – trodnevnog javnog programa za djecu i mlade koji kroz film, radionice, igru i kulturno-umjetničke sadržaje otvaraprostor zajedništva, učenja i sudjelovanja.

Vođeni jasnim ciljem da iz prošlosti učimo, u vremenu kada među mladima bilježimo porast isključivih, diskriminatornih stavova i govora mržnje, želimo otvoriti prostor za razgovor i učenje o ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti. Festival to čini kroz pristupačan, edukativan iparticipativan format namijenjen djeci, mladima i cijeloj zajednici.

Vjerujemo da Grad Zagreb može biti predvodnik u regiji u području inkluzivne memorijalizacije te mjesto koje odgovorno pamti, uči iz prošlosti i stvara sigurnije i pravednije društvo.

Za takvu kulturu sjećanja nastavit ćemo se boriti.

08/06/2026

Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju žrtava ratnog i institucionalnog nasilja uputili smo gradskoj vlasti nakon višemjesečnog istraživanja o tome kako Zagreb danas pamti žrtve i kako te prakse možemo unaprijediti.

Polazimo od uvjerenja da način na koji se sjećamo otkriva vrijednosti koje prenosimo budućim generacijama.

Predlažemo jasnu gradsku politiku sjećanja, povezivanje memorijalizacije s obrazovanjem i radom s djecom i mladima, veću uključenost građana, te suradnju s organizacijama civilnog društva i manjinskim zajednicama.

U središtu preporuka su priče Lee Deutsch, Aleksandre Zec i Madine Hussiny. Kao konkretan prijedlog predstavljamo Festival Tri djevojčice – trodnevni program za djecu i mlade koji kroz film, kazalište, radionice i igru povezuje kulturu sjećanja i edukaciju o ljudskim pravima.

Vjerujemo da Zagreb može razviti kulturu sjećanja utemeljenu
na empatiji, uključivosti i odgovornosti prema svim žrtvama.

Inicijativu mladih za ljudska prava osnovali su krajem 2008. godine mladi aktivisti za ljudska prava uz potporu tada regionalne Inicijative mladih za ljudska prava. Od tada, regionalna organizacija je prošla transformaciju iz koje je od nacionalnih ureda/programa stvoreno pet autonomnih organizacij...

06/06/2026

O nekima se šuti, za neke se ni ne zna, pa iz njih nitko ni ne uči.

Koga i kako Zagreb pamti? Koga još uvijek ne vidi? Čije priče ne priča?

Tri takve priče čekaju da ih čujemo.
Da ih upoznamo. Da se s njima suočimo.
Da iz njih učimo i nikada ne zaboravimo.

Vjerujemo da grad koji odgovorno pamti ne živi u prošlosti, nego iz nje uči kako bi stvorio sigurniji, pravedniji i uključiviji prostor za buduće generacije. Zato memorijalizacija žrtava ratnog i institucionalnog nasilja ne bi smjela biti samo simboličko pitanje, nego i pitanje javne odgovornosti i demokratske kulture Grada Zagreba.

U posljednjih nekoliko mjeseci, zajedno s grupom mladih, radili smo na preporukama za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju žrtvava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu. Paralelno smo razvijali i memorijalizacijsko rješenje posvećeno trima djevojčicama, Aleksandri Zec, Lei Deutsch i Madini Hussiny. Preporuke i prijedlog memorijalizacijskog rješenja objavljujemo uskoro.

Želimo grad s inkluzivnom i participativnom kulturom sjećanja. Želimo Zagreb koji ne zaboravlja i uči iz prošlosti.

*Deo grafike je generiran korištenjem umjetne inteligencije

04/06/2026

Na ovaj dan prisjećamo se djece čije su živote i djetinjstvo obilježili rat, nasilje i kršenja ljudskih prava.

Djeca imaju prava koja države i društva moraju štititi, osobito u kontekstu rata, izbjeglištva, siromaštva i svakodnevnog nasilja. Ovaj dan podsjeća nas da zločini nad djecom moraju biti istraženi i procesuirani, da institucije moraju osigurati zaštitu, podršku i reparacije za djecu žrtve nasilja i rata te da javni diskurs, obrazovanje i politika moraju biti usmjereni na zaštitu djece, a ne na poticanje nasilja, mržnje i revizionizma.

U postkonfliktnom društvu koje je i dalje obilježeno posljedicama rata, odgovornost je posebno velika. Moramo prepoznati i priznati patnju djece u svim zajednicama, suprotstaviti se negiranju zločina i opravdavanju nasilja te graditi kulturu sjećanja koja u središte stavlja žrtve umjesto nacionalnih mitova i ratne propagande. Kultura sjećanja mora biti prostor u kojem se patnja ne relativizira, ne instrumentalizira i ne prešućuje, bez obzira na nacionalnost, vjeru ili identitet žrtava.

03/06/2026

📢 OTVORENE PRIJAVE za STAR Youth trening u Zagrebu!

Radiš s mladima, volontiraš, vodiš radionice ili te zanima izgradnja dijaloga i zajednice? Prijavi se na dvodnevni STAR Youth trening koji će se održati 17. i 18. lipnja u Kući ljudskih prava u Zagrebu.

Kroz interaktivne radionice, razmjenu iskustava i metode neformalnog obrazovanja istraživat ćemo:
✨ rad s mladima i njegove vrijednosti
✨ komunikacijske vještine
✨ grupnu dinamiku
✨ razumijevanje konflikta i izgradnju povjerenja u zajednici

✅ Besplatno sudjelovanje
✅ Potvrda o sudjelovanju i Youthpass
✅ Mogućnost nastavka kroz regionalni Thinking Lab trening u Srbiji

Rok za prijavu: 10. lipnja
Prijavi se --> https://www.proni.ba/2026/05/28/poziv-za-sudionike-star-youth-nacionalni-trening-u-zagrebu/

Projekt STAR Youth sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+.

25/05/2026

Predstava „Kućica za pse“, u produkciji Arterarija, bavi se teškom i, u našem društvu nedovoljno otvorenom, temom ratnog silovanja i njegovim dugotrajnim posljedicama na ljude, obitelji, zajednice i društva u cjelini. Kroz priče dvije obitelji iz različitih sredina, predstava istražuje kako trauma ratnog nasilja ne pogađa samo one koji su je proživjeli, već se prenosi na sljedeće generacije.

Ova predstava ne bježi od istraživanja žive traume – naprotiv, kroz isprepletenost iskrenih dijaloga i unutarnje refleksije otvara prostor za svjedočenje o boli koja se često prešućuje.

Nakon izvedbe slijedi predstavljanje projekta Justice&Voice u sklopu kojega je organizirana predstava i kratka panel rasprava o projektnim aktivnostima i konkretnim ciljevima. Cilj projekta je i postizanje pravde i poboljšanje pravnog i institucionalnog okvira zaštite žrtava ratnog seksualnog nasilja.

Osiguraj svoje mjesto prijavom na linku --> https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScsgAr686XYWw9y9N77LwuxbzdIo4fJbPyP5qexvlIJJmWJMA/viewform

Događanje je dio projekta „Justice and Voices: Advocating Rights of War Violence Survivors through Law, Storytelling and Art“ koji sufinancira Europska unija, a sudjelovanje na predstavi i razgovoru je besplatno.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Nizozemskog helsinškog odbora (NHC). Ni Europska unija ni NHC ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

25/05/2026

MKSJ sud je Ujedinjenih naroda, osnovan s ciljem procesuiranja odgovornih za zločine počinjene tijekom ratova devedesetih.

MKSJ je unaprijedio međunarodno pravo i pokazao da ni politički ni vojni vrhovi nisu iznad zakona. Pred Sudom su se našli predsjednici, ministri, generali i drugi visoki dužnosnici različitih nacionalnosti.

Sud je utvrdio ključne činjenice o ratovima devedesetih, a njegov rad bio je važan korak u borbi protiv nekažnjivosti, poricanja zločina i kolektivne krivnje, s idejom da krivica mora biti individualna, a pravda dostupna svim žrtvama.

Ipak, neke žrtve, njihove obitelji i preživjeli na pravdu još uvijek čekaju, a političko priznanje za počinjene zločine i dalje izostaje.

NIJE KASNO DA TO PROMIJENIMO.

22/05/2026

Rok za prijavu produžen je do 26. 6.

Pridružite se ENGAGEUROPE zajednici!

Projekt ENGAGEUROPE, financiran kroz program CERV Europske unije, okuplja partnere iz više zemalja s ciljem poticanja dijaloga, razmjene i aktivnog sudjelovanja mladih u raspravama o budućnosti EU-a, europskoj integraciji i demokratskom upravljanju.

Traže se motivirani mladi (18–30) koji žele razvijati svoju viziju Europske unije i sudjelovati u strukturiranim dijalozima o ključnim demokratskim i političkim pitanjima EU-a.

Uvjeti:

– 18–30 godina
– prebivalište u partnerskoj zemlji, EU ili CERV zemlji sudionici
– znanje engleskog jezika na radnoj razini
– obveza sudjelovanja tijekom cijelog programa
– interes za EU i građanski angažman

Više informacija i prijava dostupni su na linku: https://yihr.hr/hr/otvoreni-poziv-pridruzite-se-engageurope-zajednici

Kontakt: [email protected]

—————————————————————-

Join the ENGAGEUROPE community!

The ENGAGEUROPE project, funded through the EU CERV programme, brings together partners from several countries to foster dialogue, exchange, and active youth participation in discussions on the future of the EU, European integration, and democratic governance.

We are looking for motivated young people (18–30) who want to develop their vision of the European Union and take part in structured dialogues on key democratic and political challenges facing the EU.

Eligibility:

– 18–30 years old
– residence in a partner country, EU Member State, or CERV participating country
– working level of English
– commitment to the full duration of the programme
– interest in EU and civic engagement

More information and applications are available in the open call, which can be found via the link in the profile description.

Contact: [email protected]