Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska

Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska Organizacija koju su osnovali ljudi ratnih i poslijeratnih generacija sa ciljem da nasilna prošlost ne bude prepreka za prosperitetnu budućnost.

Inicijativu mladih za ljudska prava osnovali su krajem 2008. godine mladi aktivisti za ljudska prava uz potporu tada regionalne Inicijative mladih za ljudska prava. Od tada, regionalna organizacija je prošla transformaciju iz koje je od nacionalnih ureda/programa stvoreno pet autonomnih organizacija koje su 2010. godine ponovno uspostavile regionalnu mrežu. Inicijativa mladih za ljudska prava – Hr

vatska jedna od pet članica YIHR regionalne mreže. Članice usko surađuju kroz tijelo Regionalne koordinacije i zajedno implementiraju projekte i programe. Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska ima sjedište u Zagrebu no svoje programe ostvaruje i u drugim djelovima Hrvatske, pogotovo u područjima koja su pogođena nedavnim ratom.

Članovi Inicijative su mladih aktivisti za ljudska prava, pravnici, novinari, studenti, pisci, istraživači i stručnjaci iz područja tranzicijske pravde i
međunarodnih odnosa iz Hrvatske i ostalih zemalja regije. Inicijativa također ima i aktivističke baze u mnogim gradovima. Glavni cilj regionalne mreže Inicijative mladih za ljudska prava je spriječiti ponavljanje ratova iz ’90-ih.

//

YIHR Croatia was established in late 2008 by a group of young human rights activists in Croatia in consultations and with the support of then regional organization – the Youth Initiative for Human Rights. Since then, the regional organization underwent the transformation of national offices/programs into autonomous organizations that established a regional network of the same name in 2010. Today, YIHR Croatia is one of five member organizations of the YIHR Regional Network. These organizations cooperate closely through the regional body (Regional Coordination) and through many projects and programs implemented by two or more YIHR Regional Network’s member organizations. YIHR Croatia is based in Zagreb, but has programs in other areas in Croatia as well, especially in the areas that were affected by the recent war. Its members are young human rights activists, jurists, journalists, students, authors, researchers and experts on transitional justice and international relations from Croatia and other countries in the region. YIHR Croatia also has an activist base in many towns nation-wide. The main objective of YIHR Regional Network is to prevent reccurence of wars from 1990’s.

Institucije na šutnju nemaju pravo.Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a preživjele ne smiju ponovno pro...
25/08/2026

Institucije na šutnju nemaju pravo.

Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a preživjele ne smiju ponovno prolaziti kroz sustav koji ih ne štiti. Od saborskih zastupnika tražimo izmjene pravnog okvira koje će osigurati učinkovito procesuiranje počinitelja, zaštitu od sekundarne viktimizacije, dostupnu podršku preživjelima i edukaciju svih koji sudjeluju u postupcima.

Podijeli objavu. Pokreni razgovor. Podrži promjene jer pravda za preživjele ne smije čekati.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Nizozemskog helsinškog odbora (NHC). Ni Europska unija ni NHC ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pridružite se Hodočašću za mir – Na putu prema Jeruzalemu / Al Qudsu! 9. i 10. rujna hodočašće prolazi dionicom kroz Gor...
21/08/2026

Pridružite se Hodočašću za mir – Na putu prema Jeruzalemu / Al Qudsu! 9. i 10. rujna hodočašće prolazi dionicom kroz Gorski kotar.

9. Rujan u 18:00 h - Okupljanje hodočasnika Planinarski dom „Bijele stijene“, Tuk

PeaceWalk hodočasnici stižu iz Rijeke u Mrkopalj, a zatim se okupljaju u Tuku, gdje će i prenoćiti.

10. Rujan u 8:30 h - Polazak na šetnju
Planinarski dom „Bijele stijene“, Tuk

Povijesnom mirovnjačkom rutom kojom su se tijekom 1990-ih koristili Franjo Starčević i drugi goranski mirovnjaci iz Jasenka, Drežnice i okolnih mjesta.

Dionicu kroz Gorski kotar podržava inicijativa „Putevima goranskih mirovnjaka“.

Ratni zločini zahtijevaju odgovornost, a žrtve zaslužuju pravdu.Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a pr...
20/08/2026

Ratni zločini zahtijevaju odgovornost, a žrtve zaslužuju pravdu.

Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a preživjele ne smiju ponovno prolaziti kroz sustav koji ih ne štiti. Od saborskih zastupnika tražimo izmjene pravnog okvira koje će osigurati učinkovito procesuiranje počinitelja, zaštitu od sekundarne viktimizacije, dostupnu podršku preživjelima i edukaciju svih koji sudjeluju u postupcima.

Podijeli objavu. Pokreni razgovor. Podrži promjene jer pravda za preživjele ne smije čekati.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Nizozemskog helsinškog odbora (NHC). Ni Europska unija ni NHC ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Institucije moraju štititi preživjele, a ne šutjeti.Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a preživjele ne ...
17/08/2026

Institucije moraju štititi preživjele, a ne šutjeti.

Ratno seksualno nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a preživjele ne smiju ponovno prolaziti kroz sustav koji ih ne štiti. Od saborskih zastupnika tražimo izmjene pravnog okvira koje će osigurati učinkovito procesuiranje počinitelja, zaštitu od sekundarne viktimizacije, dostupnu podršku preživjelima i edukaciju svih koji sudjeluju u postupcima.

Podijeli objavu. Pokreni razgovor. Podrži promjene jer pravda za preživjele ne smije čekati.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Nizozemskog helsinškog odbora (NHC). Ni Europska unija ni NHC ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Ako si rođen nakon 1995., postoji velika vjerojatnost da si o Oluji učio od ljudi koji su već znali što trebaš misliti.J...
05/08/2026

Ako si rođen nakon 1995., postoji velika vjerojatnost da si o Oluji učio od ljudi koji su već znali što trebaš misliti.

Jedni su ti rekli da je to najveća pobjeda.
Drugi da je to najveća tragedija.

Rijetki su te pitali znaš li kako izgleda kada dijete prvi put shvati da više nema dom.

Nitko te nije pitao znaš li kako zvuči tišina nakon što se zatvore vrata kuće koju možda više nikada nećeš vidjeti. Nitko te nije pitao znaš li koliko godina treba da čovjek ponovno nekome kaže:
„Ovdje sam kod kuće.”

Odrastali smo u različitim državama. Učili iz različitih udžbenika. Slušali različite himne.

Ali nijedna knjiga nije dovoljno velika da u nju stane cijela istina. Možda nikada nećemo imati isto sjećanje na Oluju. Ali možemo imati isti odnos prema ljudskoj boli.

Dok su jedni slavili pobjedu bez spomena počinjenih zločina, drugi su desetljećima gradili politiku na gubitku žrtava, pretvarajući ih u simbol umjesto da im ponude dostojanstven život.

Predugo su žrtve služile kao dokaz da je „naša” strana uvijek u pravu, a „njihova” uvijek u krivu. Bol majke ista je, bila ona Hrvatica ili Srpkinja. Vrijeme je da počnemo pričati i o drugoj strani priče.

O ljudima koji su ostali bez kuća.
O starcima koji nisu stigli pobjeći.
O djeci koja su odrastala kao izbjeglice.
O susjedima koji se nikada više nisu pogledali u oči.

Neki su susjedi prestali biti 1991., neki su se sa svojima oprostili 1995. Vrijeme je da se jedni s drugima suočimo. Vrijeme je da skupimo hrabrosti i priznamo svoju odgovornost. Vrijeme je da uvidimo i patnju drugoga.

Što čekamo? I dalje smo susjedi.

Pismo mladih iz Srbije i Hrvatske povodom 31. obljetnice operacije Oluja

Pismo je nastalo kao rezultat zajedničke razmjene mladih iz Srbije i Hrvatske. Dijelimo ga u nadi da će se čuti, vidjeti i prepoznati perspektive koje su gotovo potpuno potisnute iz javnog prostora.

Otvorene su prijave za besplatan online trening o Europskoj uniji!Želiš saznati kako funkcionira Europska unija, kako se...
28/07/2026

Otvorene su prijave za besplatan online trening o Europskoj uniji!

Želiš saznati kako funkcionira Europska unija, kako se donose odluke, kako izgleda proces proširenja te koja su digitalna prava građana u EU? Prijavi se na besplatan ciklus od četiri interaktivna online predavanja koji se provodi u sklopu projekta ENGAGEUROPE.

Kroz predavanja, rasprave, praktične vježbe i kvizove sudionici će steći nova znanja o europskim institucijama, demokratskim procesima, digitalnoj upravi i aktualnim europskim politikama te razmijeniti iskustva s mladima iz drugih zemalja.

📅 Termini održavanja: 4., 5., 11. i 12. kolovoza 2026. (17:00 – 20:00)
💻 Mjesto održavanja: Online putem Microsoft Teamsa
👥 Program je namijenjen mladima iz Hrvatske koji žele proširiti svoje znanje o Europskoj uniji, razvijati vještine aktivnog građanskog sudjelovanja i povezati se s vršnjacima iz regije i Europe.

Prijave su otvorene do 2. kolovoza 2026.
Prijavite se putem poveznice u opisu profila.

ENGAGEUROPE projekt vodi .center (Albania), i provodi se u parterstvu s .luigj.gurakuqi (Albania), (Spain), , (Montenegro), (North Macedonia), (Croatia), (North Macedonia), i (Serbia).

Program se provodi u okviru projekta ENGAGEUROPE – Mobilizing Citizens for the Future of European Democracy through Data-driven Advocacy, Engagement, and Mobility, koji financira Europska unija kroz program CERV.


11/07/2026

Sjećanje je odgovornost.

Pamtimo Srebrenicu i sve njezine ljude.

Možda jesmo premladi da bismo se sjećali, ali smo dovoljno odlučni da nikada ne zaboravimo.
10/07/2026

Možda jesmo premladi da bismo se sjećali, ali smo dovoljno odlučni da nikada ne zaboravimo.

Inicijativu mladih za ljudska prava osnovali su krajem 2008. godine mladi aktivisti za ljudska prava uz potporu tada regionalne Inicijative mladih za ljudska prava. Od tada, regionalna organizacija je prošla transformaciju iz koje je od nacionalnih ureda/programa stvoreno pet autonomnih organizacij...

Danas se navršava 35 godina od ubojstva Josipa Reihl-Kira, čovjeka koji je vjerovao da se mir može sačuvati dijalogom, a...
01/07/2026

Danas se navršava 35 godina od ubojstva Josipa Reihl-Kira, čovjeka koji je vjerovao da se mir može sačuvati dijalogom, a ne oružjem. Ubijen je 1. srpnja 1991. godine u Tenji, dok je pokušavao smiriti napetosti i spriječiti daljnju eskalaciju sukoba, zajedno s Goranom Zobundžijom i Milanom Kneževićem, dok je Mirko Tubić ranjen, ali je preživio napad. Ostao je zapamćen po tome što ni u najtežim trenucima nije odustajao od razgovora i mirnog rješavanja sukoba. Njegova priča i danas nas podsjeća da su mir, dijalog i ljudskost vrijednosti koje vrijedi čuvati.

Kako bi izgledao festival koji doista odgovara potrebama djece, mladih i zajednice?Pozivamo djecu i njihove roditelje, m...
23/06/2026

Kako bi izgledao festival koji doista odgovara potrebama djece, mladih i zajednice?

Pozivamo djecu i njihove roditelje, mlade, edukatore te sve zainteresirane građanke i građane da sudjeluju u participativnoj radionici „Kreiraj program, kreiraj festival“ i zajedno s nama oblikuju sadržaj Festivala Tri djevojčice.

Kroz kreativni rad i razmjenu ideja razvijat ćemo prijedloge aktivnosti, radionica, susreta i drugih sadržaja koji mogu postati dio festivalskog programa. Sudionici će raditi u manjim grupama, a njihove ideje pridonijet će stvaranju festivala koji nastaje zajedno sa zajednicom kojoj je namijenjen.

Radionica će se održati 22. srpnja u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112C, Zagreb.

Prijavi se ovdje: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc1PeoIGiyWLqb6a0mdQtSYdhZtojkelQxNUD1O0vIHf2819g/viewform

Prijave su otvorene do 17. srpnja, a broj sudionika je ograničen.

Festival Tri djevojčice trodnevni je program za djecu i mlade koji kroz film, kreativne radionice, igru i kulturno-umjetničke sadržaje potiče zajedništvo, inkluziju, edukaciju i razvoj dječje kreativnosti. Zamišljen kao otvoreni javni prostor susreta djece, mladih, roditelja i šire zajednice, festival na pristupačan i prilagođen način otvara teme ljudskih prava, solidarnosti i kulture sjećanja te postaje mjesto dijaloga, učenja i zajedničkog promišljanja kroz participativne i edukativne sadržaje.

Festival je inspiriran pričama Lee Deutsch, Aleksandre Zec i Madine Hussiny te kroz različite kulturne, edukativne i participativne sadržaje otvara prostor za razgovor o ljudskim pravima, solidarnosti, uključivosti i kulturi sjećanja.

Pridružite nam se i sudjelujte u stvaranju festivala od samog početka.

Address

Garićgradska Ulica 7a
Zagreb
10000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska:

Shortcuts

Share