03/06/2026
Prenosimo reakciju predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa na netočne tvrdnje gospodina Miljenića
Poštovani gospodine Miljeniću,
razumijemo da je ovo vaš politički stav, ali činjenice su drukčije.
Dijaspora nije “netko sa strane”, nego ustavna kategorija hrvatskih državljana. Ustav Republike Hrvatske jasno kaže da svaki državljanin ima jednaka politička prava, bez obzira žive li u Zagrebu, Vukovaru, Sydneyu ili Stuttgartu.
Dosadilo je slušati neistine koje zapravo vrijeđaju. Nigdje ne piše da netko mora plaćati porez u Hrvatskoj da bi imao pravo glasa. Zato je argument da “iseljeništvo ne plaća porez” samo izgovor.
Ogroman broj ljudi u Hrvatskoj također ne plaća porez - učenici, studenti, nezaposleni, umirovljenici, domaćice i socijalni slučajevi. Svi oni imaju pravo glasa i nitko im ga ne osporava. Dakle, pozivanje na porez koristi se samo kad se govori o dijaspori, što pokazuje da je to selektivan argument, a ne princip jednakosti među hrvatskim državljanima.
A tvrdnja da dijaspora “ne plaća poreze” također nije točna. Mnogi iseljenici plaćaju poreze u Hrvatskoj: na nekretnine, na dohodak od imovine, na dobit, na investicije, na nasljedstva, a umirovljenici iz inozemstva koji žive u Hrvatskoj plaćaju i porez na mirovine. Dakle, ni ta tvrdnja ne stoji.
Hrvatska dijaspora glasa od 1990., kao i dijaspore gotovo svih europskih zemalja, a to nema nikakve veze ni s prebivalištem ni s porezom, nego isključivo s političkim pravom hrvatskog državljanina.
Ako se pozivate na “jednakost glasa”, onda to načelo mora vrijediti za sve. A u Hrvatskoj ta jednakost ne postoji.
Manjinski zastupnici ulaze u Sabor s nekoliko stotina glasova, što znači da su u izbornom sustavu povlašteni, jer im je za mandat potrebno neusporedivo manje glasova nego bilo kojem zastupniku iz redovnih jedinica ili dijaspore. Dijaspora ima samo tri mandata, iako ima više od 200 tisuća aktivnih birača, a znate i vi da je realan broj potencijalnih birača znatno veći. I teško se oteti dojmu da se iza toga krije politički strah od većeg utjecaja iseljeništva na izbore.
Dakle, ako govorimo o nejednakosti glasa, onda je cijeli sustav neujednačen — ne samo dijaspora. Selektivno prozivanje samo jedne skupine nije korektno ni ustavno utemeljeno.
Mala opaska: istovremeno se iseljeništvu dodjeljuju priznanja i odlikovanja za promicanje hrvatskog identiteta, a sada se prema njemu šalju poruke koje ga omalovažavaju. Ta kontradikcija teško može proći nezapaženo.
Nadalje, iseljeništvo doprinosi Hrvatskoj na brojne načine, i kroz poreze, i kroz milijarde eura doznaka godišnje, kroz ulaganja, lobiranja, turizam, očuvanje identiteta te snažnu demografsku vezu s domovinom. A to je, oprostite, doprinos koji mnoge države smatraju jednako važnim kao porez, a neke ga smatraju i važnijim.
I na kraju, teško je pozivati ljude da se vrate u Hrvatsku, a istovremeno im poručivati da nisu dobrodošli sudjelovati u političkom životu zemlje čiji su državljani. Takav stav ne pridonosi povratku, nego ga odbija.
Ako su državljani, onda su državljani. Ako imaju obveze prema državi, onda imaju i prava.
Kao što je jasno, hrvatska dijaspora već desetljećima plaća, i to debelo, te višestruko doprinosi Hrvatskoj, daleko više nego što se u javnom prostoru želi priznati.
Sve ostalo je vaša osobna nekorektna politička interpretacija, a ne ustavna činjenica utemeljena u zakonu.
Bez dijaspore ne bi bilo domovine — to je povijesna činjenica, ne fraza.🇭🇷
Srdačan pozdrav,
Igor Lacković
predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa
Predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić usprotivio se prijedlogu premijera Andreja Plenkovića o povećanju broja saborskih mandata za
