https://www.facebook.com/284348998333553/

Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu

Home
Croatia
Zagreb
Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu

... Virovitica u srcu .... Vidim svoju Virovitici kako je ja doživljavam, kakva je u mojim sjećanjima.

„Kad se prepuštam svojim sentimentalnim osjećajima i napadaju nostalgije za mojom Viroviticom, a negdje daleko sam od nje, zamišljam kako opušteno sjedim (ili stojim) negdje kod sv. Trojstva ili sv. Đurđa ili u Martinovom vinogradu u Golom Brdu i gledam u ljetnom prijepodnevu na sanjivu Viroviticu koja se u laganoj izmaglici prostire ispred, zapravo ispod mene. Iako je taj pogled doista prekrasan

– Virovitica u ravnici koja se proteže u nedogled – zapravo ne gledam te objektivne činjenice, kao što su zgrade, drveće i tome slično i ne uzrujavam se što je i moja Virovitica, kao i sve drugo u Hrvatskoj podvrgnuto neciviliziranoj i protutradicijskoj devastaciji (kažu da je to napredak, razvitak). Dešava mi se upravo ono što se dešava svakome, iako većinom ljudi nisu toga svjesni – ono što vidimo je produkt naših doživljaja, naše percepcije obogaćene našim prošlim i sadašnjim iskustvima i, naravno, zamišljanjima.“

Dr. sc. Vladimir Kolesarić, u monografiju "Trick - pripovijest o jednoj slikarskoj obitelji", 2010.

14/06/2026

Od Gavrana do Strip susreta: Davor Schunk o virovitičkoj strip-tradiciji

Društvo Virovitičana poziva na tribinu o stripu koja će se održati u srijedu, 17. lipnja 2026. godine u 19 sati u Ilici 43 u Zagrebu.

Gost tribine je Davor Schunk, ilustrator, dizajner, autor stripova i umjetnički ravnatelj Strip susreta Virovitica, koji će govoriti o razvoju stripa u Virovitici i njegovu mjestu u hrvatskoj stripovskoj tradiciji.

Razvoj modernog stripa na hrvatskom prostoru započinje tijekom 1930-ih godina. Jedan od najvažnijih autora toga razdoblja bio je Andrija Maurović "otac hrvatskog stripa". S njim je surađivao novinar, književnik i scenarist Franjo Martin Fuis, čime je Virovitica posredno povezana sa samim počecima hrvatske stripovske umjetnosti.

Zlatno doba virovitičkog stripa započinje 1985. godine osnutkom Strip-kluba 85 i pokretanjem fanzina Gavran, prvoga strip-fanzina u tadašnjoj državi. Klub i fanzin ubrzo postaju središta okupljanja strip-entuzijasta, a Dani stripa dovode u Viroviticu najznačajnije autore i teoretičare iz cijele zemlje. U tom razdoblju stasava i nova generacija autora među kojima se posebno ističu Davor Schunk i Roko Idžojtić.

Nakon razdoblja zatišja, virovitička strip-scena ponovno oživljava 2009. godine obnovom fanzina Gavran i reaktiviranjem Strip-kluba 85. Roko Idžojtić vodi strip-radionice u školama, dok Davor Schunk organizira Festival stripa Fra Ma Fu i u Viroviticu dovodi brojne domaće i međunarodne autore.

Pokretanjem Strip susreta Virovitica 2025. godine nastavlja se tradicija Strip-kluba 85 kroz suvremeni festival posvećen promociji stripa, edukaciji i radu s mladima.

Na tribini će biti riječi o toj bogatoj tradiciji, ključnim ljudima i događajima koji su oblikovali virovitičku strip-scenu te njezinu današnjem položaju u hrvatskoj kulturi.

Davor Schunk ilustrator je, dizajner, fotograf, pisac i autor stripova čiji se kreativni opus proteže kroz područja stripa, ilustracije, animacije i vizualnih komunikacija.

Prve stripove objavio je kao petnaestogodišnjak u legendarnom fanzinu Gavran, nastalom u okrilju virovitičkog Strip-kluba 85.

Nakon studija dizajna u Zagrebu 2003. godine osniva studio za vizualne komunikacije Definicija, kroz koji ostvaruje brojne projekte iz područja dizajna, nakladništva, ilustracije i kulturne produkcije.

Autor je više autorskih stripova, među kojima se ističu Bez brkova, Striptih, Striptokok i Noćmor. Uz autorski rad, ostvario je niz projekata namijenjenih djeci i mladima te sudjelovao u brojnim kulturnim i edukativnim programima.

Godine 2009. organizirao je Festival stripa Fra Ma Fu u Gradskom muzeju Virovitica, okupivši vodeće autore hrvatskog stripa, među kojima su Igor Kordej, Darko Macan, Esad Ribić i Goran Sudžuka.

Danas djeluje kao umjetnički ravnatelj Strip susreta Virovitica, festivala koji nastavlja tradiciju virovitičke strip-scene i povezuje je sa suvremenim stripovskim stvaralaštvom.

Program se ostvaruje uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

09/06/2026

Festival žanrova Dvotočka: kako je nastala nacionalna platforma

Ideja Festivala žanrova Dvotočka nije nastala slučajno. Proizašla je iz dugotrajne podjele hrvatske književne scene na književnost koja uživa institucionalni ugled i onu koja, unatoč brojnoj publici, ostaje na njezinu rubu. Kriminalistički romani, fantastika, ljubavni romani i drugi žanrovski oblici desetljećima su bili prisutni među čitateljima, ali rijetko u središtu književnih rasprava. Dvotočka je nastala kao odgovor na tu neravnotežu, ne kroz polemiku, nego kroz stvaranje prostora u kojemu autori i čitatelji žanrovske književnosti mogu ravnopravno sudjelovati u kulturnom dijalogu.

Konceptualnu osnovu festivala osmislila je književnica i teoretičarka Milena Benini, koja mu je dala i ime. Dvotočka, interpunkcijski znak koji najavljuje nastavak misli, postala je simbol festivala koji ne zaključuje rasprave, nego ih otvara.

Prvo izdanje, održano u Zagrebu u svibnju 2022. godine, odredilo je smjer njegova razvoja. Umjesto uobičajene promotivne logike književnih manifestacija, naglasak je stavljen na književnost kao prostor razumijevanja, podrške i osobnog rasta. Pisanje i čitanje predstavljeni su kao oblici biblioterapije, a književnost kao sredstvo koje može pomoći pojedincu da bolje razumije vlastita iskustva i izazove svakodnevice. Uz sudjelovanje Kristiana Novaka i niza autora kriminalističkih, fantastičnih i publicističkih naslova, otvorene su teme koje su povezivale književnost s psihologijom, društvom i osobnim razvojem. Već je prvo izdanje pokazalo da ambicija festivala nadilazi okvir klasičnog sajma knjiga.

Sljedeće godine donijele su postupno širenje programa i tematskih interesa. Drugo izdanje 2023. godine okupilo je 25 sudionika kroz jedanaest programskih cjelina, pri čemu je poseban naglasak stavljen na novi hrvatski kriminalistički roman. Vizualni identitet festivala dodatno je osnažen trajnom mrežnom izložbom portreta sudionika autorice Helene Klakočar.

Treće izdanje 2024. godine otvorilo je pitanja poezije iscjeljenja, traume u ljubavnim romanima i utjecaja umjetne inteligencije na književno stvaralaštvo, prepoznajući teme koje su tek počinjale ulaziti u širi javni prostor. Godinu poslije festival je pod naslovom Imamo li pravo na sretan kraj? usmjerio pozornost na odnos književnosti i mentalnog zdravlja. Roman Rosie Kugli Dvostruka igra - lažni profil postao je dijelom nacionalne kampanje posvećene mentalnom zdravlju djece, potvrđujući da žanrovska književnost može imati i izravan društveni učinak.

Peto izdanje, održano 2026. godine, obilježila je tema Analogni roman, promišljanje o sudbini knjige i čitanja u postinformatičkom dobu. Program je ponudio širok presjek suvremene hrvatske proze, povezujući autore iz različitih gradova i književnih sredina. Suradnja s projektom Hrvatski književnici / fotoantologija Miljenka Brezaka i Božice Brkan dodatno je učvrstila dijalog između književnog kanona i žanrovske produkcije.

Danas je Dvotočka mnogo više od festivala. Tijekom pet godina izrasla je u relevantnu nacionalnu platformu koja povezuje autore, nakladnike, stručnjake i publiku te otvara prostor za razgovor o temama koje nadilaze samu književnost - od mentalnog zdravlja i osobnih trauma do tehnologije, identiteta i promjena u kulturi čitanja. Kontinuirani rast broja sudionika i partnera svjedoči o tome da festival odgovara na stvarnu potrebu suvremenog kulturnog prostora.

Ako je moguće sažeti njegov dosadašnji put u jednoj rečenici, onda ona glasi: žanrovska književnost više ne traži pravo na postojanje. Dvotočka joj je dala vidljivost, prostor i glas a publika je pokazala da je oduvijek bila spremna slušati.

Kontinuirani rast broja sudionika, nakladnika i partnerskih institucija potvrđuje da festival odgovara na stvarnu potrebu suvremenoga kulturnog prostora.

Među partnerima koji ga prate od samoga početka nalazi se i Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu, koje organizacijskom potporom i ustupanjem prostora pridonosi njegovu kontinuitetu i razvoju.

(np)

04/06/2026

Schaumburg-Lippe i Virovitica: priča o napretku koji je ostao u sjeni

Na tribini Treća srijeda u mjesecu, koju je organiziralo Društvo Virovitičana, gostovala je Anika Rešetar Drvar, profesorica njemačkog jezika, germanistica, prevoditeljica i sveučilišna predavačica. Tema večeri bila je obitelj Schaumburg-Lippe i njezina uloga u gospodarskom usponu Virovitice u 19. i početkom 20. stoljeća. To važno poglavlje lokalne povijesti široj javnosti i danas je relativno slabo poznato.

Istraživanje obitelji Schaumburg-Lippe Anika Rešetar Drvar započela je sasvim slučajno. Pozornost joj je privukla spomen-ploča u Virovitici na kojoj je stajalo da je knez Georg Wilhelm 1841. godine od obitelji Pejačević kupio dvorac i vlastelinstvo, čime je započelo razdoblje snažnog gospodarskog razvoja toga kraja. Zaintrigirana tim podatkom, pronašla je doktorsku disertaciju Stefana Meyera iz 2005. godine te krenula istraživati jednu od najzanimljivijih i najznačajnijih priča iz virovitičke prošlosti.

Predavačica je najprije prikazala povijesni okvir razvoja Slavonije nakon oslobođenja od osmanske vlasti. Nakon odlaska Turaka krajem 17. stoljeća, Slavonija je bila opustošena i slabo naseljena. Upravljanje područjem preuzela je Carska komora u Beču, smatrajući ga dijelom carske imovine. Vlastelinstva su dodjeljivana zaslužnim vojnim zapovjednicima, no kako mnogi od njih nisu imali ni interesa ni znanja za gospodarenje velikim posjedima, vlasništvo nad imanjima često se mijenjalo. Među vlasnicima virovitičkog vlastelinstva bila je i obitelj Pejačević, koja ga je, opterećena visokim troškovima života u Beču i nedostatkom poduzetničkog interesa, na kraju odlučila prodati.

Knez Georg Wilhelm (1784. – 1860.) bio je suvereni vladar male njemačke kneževine Schaumburg-Lippe, površinom usporedive sa širim virovitičkim područjem. Njegov odgoj bio je neuobičajen za tadašnje plemićke prilike. Majka Julijana usmjeravala ga je prema prirodnim znanostima, računovodstvu i psihologiji, umjesto prema uobičajenim dvorskim vještinama. Od najranije dobi odgajan je u duhu skromnosti, rada i discipline, a već je s dvanaest godina stjecao prva poduzetnička iskustva kupnjom dionica u jednoj manufakturi.

Takav čovjek je 1841. godine kupio virovitičko vlastelinstvo za milijun carskih talira, odnosno približno 35 milijuna kruna. Kako je bio protestant, prema tadašnjim zakonima Habsburške Monarhije nije mogao biti formalni vlasnik posjeda. Stoga je vlastelinstvo službeno kupila jedna katolička grofica, koja se posebnim ugovorom odmah odrekla svih prava u njegovu korist. Posjed je obuhvaćao čak 748 četvornih kilometara, dva dvorca, ergelu te prostrana šumska bogatstva.

Najveći dio večeri bio je posvećen gospodarskoj preobrazbi koju je obitelj Schaumburg-Lippe pokrenula na virovitičkom vlastelinstvu. U poljoprivredi su uvedene brojne inovacije, među kojima rotacijski sustav obrade zemlje, melioracija močvarnih područja te uzgoj novih kultura poput uljane repice i njemačkih sorti krumpira. Iz Engleske su nabavljeni moderni parni strojevi lokomobili, a među najuspješnijim gospodarskim pothvatima isticali su se parni mlinovi u Virovitici i Antunovcu.

Velik zamah doživjela je i industrijska proizvodnja. U Virovitici i Slatini postojale su šećerane, među prvima u Slavoniji. U Slatini je pokrenuta tvornica i brusionica stakla, a upravo je ondje proizveden i prvi hrvatski pjenušac. Na vlastelinstvo su uvezene merino ovce radi unapređenja proizvodnje vune, dok su moderne gospodarske zgrade, građene po uzoru na sjevernonjemačku arhitekturu, podignute u Koriji i Višnjici te su dijelom sačuvane do danas. Značajno mjesto u gospodarstvu imali su i proizvodnja kvalitetne potaše te plansko gospodarenje šumama.

Knez Georg Wilhelm nije ulagao samo u gospodarstvo. Još za života dao je sagraditi gostionicu Lipova ruža, današnji Stari hotel, a svojim je donacijama podupirao razvoj školstva i kulturnih ustanova, među kojima i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Govoreći o načinu upravljanja vlastelinstvom, Anika Rešetar Drvar opisala je kneza kao prosvijećenog apsolutista koji je svoje suradnike i službenike birao isključivo prema stručnosti, sposobnostima i osobnom integritetu. Upravu su činili Nijemci, Mađari, Hrvati i Srbi, što je odražavalo multinacionalni karakter tadašnje Monarhije. Istodobno, na vlastelinstvo su sustavno prenošena znanja i gospodarska iskustva iz Njemačke, uz uvažavanje posebnosti lokalnog stanovništva i njegovih životnih navika.

Nakon smrti kneza Georga Wilhelma 1860. godine vlastelinstvo i stečeno bogatstvo ostali su sačuvani, no njegovi su nasljednici potkraj 19. stoljeća započeli parcelizaciju i postupnu rasprodaju posjeda. Taj je proces okončan 1911. godine, kada je knez Adolf preostali dio virovitičkog vlastelinstva prodao obitelji Drašković za 37 milijuna maraka.

Publika je predavanje pratila s velikim zanimanjem, a nakon izlaganja uslijedila je živahna rasprava. Posjetitelje su zanimali nekadašnji gospodarski objekti kojih danas više nema, sudbina vlastelinstva nakon nacionalizacije te mogućnosti daljnjeg istraživanja i predstavljanja ove baštine široj javnosti. Zaključujući predavanje, Anika Rešetar Drvar istaknula je kako je povijest obitelji Schaumburg-Lippe nezaobilazna za razumijevanje identiteta Virovitice. Založila se za snažnije vrednovanje njihove ostavštine, predloživši, među ostalim, da se njihov doprinos trajno obilježi imenovanjem jednog trga ili ulice u Virovitici po obitelji Schaumburg-Lippe.

Večer je osvijetlila jedno od rjeđe spominjanih, ali gospodarski i kulturno iznimno važnih poglavlja virovitičke povijesti. Obitelj Schaumburg-Lippe nije ostavila samo građevine, nego i model upravljanja, poduzetnički duh te infrastrukturu na kojoj se Virovitica razvijala desetljećima. Pitanje koliko je toga danas poznato, a koliko bi tek trebalo biti, pitanje je koje je tribina otvorila, a odgovor leži, između ostalog, u jednoj ploči, jednom trgu ili jednoj ulici koja još čeka ime.

(np)

01/06/2026

Koncert Filipa Krznarića

Pozivamo Vas na solističku večer Filipa Krznarića, mladog klarinetista iz Virovitice.
Koncert je 2. 6. 26. na Muzičkoj akademiji, Dvorana Huml s početkom u 16 sati.

Filip je svoju glazbenu naobrazbu stekao u Glazbenoj školi Jan Vlašimsky u Virovitici, pod mentorstvom profesora Lovre Lučića, a plodovi tog rada vidljivi su u nizu prestižnih nagrada s domaćih i međunarodnih natjecanja. Među njima ističu se:
• 1. nagrada - 6. državno natjecanje „Mladi Padovec" (2018.)
• 1. nagrada - Međunarodno natjecanje klarinetista VIMM, Virovitica (2018.)
• 2. nagrada - 56. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa (2018.)
• 1. mjesto - Virovitica International Music Meeting (VIMM) (2019.)
• 2. nagrada - Varaždin Woodwind & Brass (2019.)
• 2. nagrada - 60. hrvatsko natjecanje - komorni sastavi (2022.)
• 3. nagrada - Međunarodno natjecanje klarinetista, Virovitica (2022.)
• 1. nagrada i plasman na državno natjecanje - komorni sastav (trio violina–klarinet–klavir, 2023.)
• 1. nagradu na državnom natjecanju, "Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa," (Zagreb, 2026.)

Filip je student odsjeka za duhačke instrumente Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Mentor je prof. Davor Reba.

Na sutrašnjem koncertu publika će imati prigodu čuti pažljivo osmišljen program koji obuhvaća odabrana djela klasične i suvremene literature za klarinet, glazbu koja u jednakoj mjeri zahtijeva tehničku bravuru i duboku izražajnost.
Program je sastavljen tako da pokaže sve dimenzije Filipova muziciranja: preciznost, zrelost i osobni glazbeni glas.

17/05/2026

Anika Rešetar u Društvu Virovitičana

Pozivam Vas na zanimljivu povijesnu tribinu o manje poznatoj prošlosti Virovitice, o kneževskoj obitelji Schaumburg-Lippe.
Gost tribine je profesorica Anika Rešetar.

Tribina je srijedu 20. svibnja 2026. na adresi Ilica 43 s početkom u 19 sati.

Nakon odlaska Turaka 1684. godine Virovitica se vraća u sastav Monarhije. Prvih desetak godina vlastelinstvo je pod vojnim upravom. Kada se situacija primirila upravljanje preuzima Dvorska komora. Godine 1726. završava se izravna uprava Dvorske komore nad virovitičkim vlastelinstvom kada ga Karlo VI. dodjeljuje knezu Cordoni. Hrvatska plemićka obitelj Pejačević dobiva vlastelinstvo godine 1749. godine. Knez Georg Wilhem Schaumburg-Lippe kupuje od obitelji Pejačević 1841. godine.

Schaunberg-Lippe moderniziraju gospodarstvo, razvijaju šumarstvo, jačaju trgovinu i uključuju Viroviticu u srednjoeuropske gospodarske tokove.
Njihova vladavina ubrzava prijelaz Virovitice iz vlastelinskog mjesta u moderni gospodarski grad.

Tko su bili Schaumberg-Lippe, što su sve radili u Virovitici i kakva je njihova ostavština govorit će prof. Anika Rešetar.

Dobro došli!

26/04/2026

Lucija Rako u Društvu Virovitičana

Pozivamo Vas na četvrti gitaristički koncert profesorice Lucije Rako, pod nazivom „Jabuka i Gara“, koji će se održati u srijedu, 29. travnja 2026. u Ilici 43 s početkom u 19:30 sati.

Skladbe koje će izvesti opisuje skladatelj, prof. Ante Čagalj:
„Djela na repertoaru posvećena su prijateljima, bivšim učenicima i umjetnicima. Nastajala su spontano, pod utjecajem različitih životnih okolnosti…“

Dobro došli!

Program

Mirror Fragments (Memory of My Hopes)
Komadići (za Slavena Bandura)
Malena sekunda (za Ivana Petričevića)
Quiet Apartment (za Maka Grgića)

Odraz lica u vodi (A Reflection in the Water) (za Miodraga Samardžiju)
Gypsy Dance (za Marka Ferlana)

From the Romantic Times
The Noble Thief (za Davorina Muheka)
Reflection in an Old Mirror (za Zdenku Pozaić)

Jabuka i Gara
Sweet Melancholy
Un pizzico (za Vanesu Kondor)

Twilight Mood
Blue Touch Allemande (za Emu Trogrlić)
Pour Michel (za Michela Petruccianija)

19/04/2026

Ivana Vidak Teskera u Društvu Virovitičana

Na tribini Treća srijeda u mjesecu predstavljeni su novi broj časopisa Zavičaj,glasila ogranaka Matice hrvatske u Virovitici, Slatini i Orahovici, te rezultati 6. međunarodnog književnog natječaja za najbolju kratku kriminalističku priču Kristalna pepeljara. Gošća večeri bila je Ivana Vidak Teskera, predsjednica Matice hrvatske ogranak Virovitica i viša predavačica Veleučilišta u Virovitici, gdje predaje kolegije iz područja komunikacije, medija i informacijskih znanosti.

Profesorica Vidak Teskera najprije je govorila o Matici hrvatskoj. Predsjednicom je postala 2024. godine i u kratkom vremenu donijela svježinu u rad ogranka, s posebnim naglaskom na vidljivost u društvenim medijima, aktivnije djelovanje u zajednici i, što je možda najvažnije, privlačenje mladih. Naslijedila je Dubravka Sabolića, koji ostaje dopredsjednikom i čije iskustvo ostaje oslonac novom vodstvu.

Potom je predstavila novi broj Zavičaja. Časopis je tiskan u tiraži od svega šezdeset primjeraka, koliko su financijska sredstva dopustila. Istovremeno pokrenut je postupak digitalizacije svih dosadašnjih brojeva koji bi trebao biti završen do kraja godine, što znači da će Zavičaj uskoro biti dostupan daleko širem krugu čitatelja. Novi broj nastao je suradnjom ogranaka iz Virovitice i Slatine, dok prilozi iz Orahovice ovaj put izostaju.

Sadržajno, časopis se kreće između znanosti, lokalne povijesti, kulture i književnosti i upravo ta širina čini ga zanimljivim dokumentom sredine u kojoj nastaje. Na znanstvenom planu, braća Ivan i fra Tomislav Smiljanić napisali su tekstove o filozofskoj ostavštini teologa Stjepana Zimmermana, nastale na skupu koji su Matica i Franjevački samostan organizirali povodom 140. godišnjice njegova rođenja.

Nekoliko priloga zadire u gotovo zaboravljene slojeve lokalne svakodnevice. Srđan Đuričić iz Zavičajnog muzeja Slatine evocira posljednji posjet akademika Viktora Žmegača rodnoj Slatini, ali i piše o srednjovjekovnoj utvrdi Stari grad u Voćinu. Mateja Jurković i Jasmina Jurković Petras kreću se prema selu Rušani, jedna kroz prizmu dijalekta, druga kroz neobičan spoj etnologije, medicine i kulture koji otkriva kako se nekada liječilo. Josip Strija predstavio je digitalnu zbirku gimnazijskog lista Riječ mladih, projekt koji na nenametljiv način premošćuje generacije virovitičkih srednjoškolaca, a Robert Fritz u opširnom tekstu dokumentira obnovu Gradske knjižnice i čitaonice. Profesorica Vidak Teskera posebno se zadržala na izložbi posvećenoj doktorici Salaj, otkrivši pozadinsku priču o nastanku, ljudima koji su je oblikovali i pitanju što učiniti s materijalnom ostavštinom.

Kulturna scena Virovitice u Zavičaju dobiva vlastiti glas kroz razgovore s književnicom Elizabetom Majstorović i gitaristicom Lucijom Rako, koje je vodila Marija Karacsony, te kroz projekt Gradski šušur virovitičkih urbanih kreativki. Krunoslav Kovač predstavio je Galeriju Mali izlog, mali urbani projekt koji osvaja svojom neposrednošću. Uz preglede aktivnosti ogranaka u Virovitici i Slatini, dva sjećanja na Zvonimira Smolčića i Branka Begovića podsjećaju da svaka zajednica nosi i teret gubitaka. Književni dio donosi radove Lucijane Živković, Natalije Vidak, Petra Žarkovića, Marije Karacsony, Željke Špoljari, Željke Grahovac i Milana Krizmanića Miće, glasove koji Zavičaj čine nečim više od zbornika dokumenata.

Profesorica Vidak Teskera zahvalila svima koji su pridonijeli nastanku časopisa, Vlatku Smiljaniću na digitalizaciji, Josipu Striji na tehničkoj podršci, lektoricama Mariji Karacsony i Ivani Vlaisavljević, a zatim je najavila planove koji pokazuju da Matica ne misli stati. Na redu su uključivanje mladih kroz aktivnosti poput Čitanja pod zvijezdama, priprema za obilježavanje 55 godina od osnivačke i 35 godina od obnoviteljske skupštine, te završetak digitalizacije časopisa i zbornika priča natječaja Kristalna pepeljara.

O samom natječaju brojke govore same za sebe: 63 pristigla rada iz gotovo svih dijelova Hrvatske i iz inozemstva pokazuju da Kristalna pepeljara više nije samo lokalni projekt, nego natječaj koji je pronašao publiku daleko izvan Virovitice. Kvaliteta tekstova, kako je istaknuto, iz godine u godinu raste. Prosudbenu komisiju čine predstavnici Matice, Gradske knjižnice i čitaonice, književnik i profesorice hrvatskog jezika, a prva tri mjesta novčano se nagrađuju. Ove su godine nagrade pripale pričama Gulaš od gljiva Zdenke Maltar, Smotana zmija Andrijane Brkić i Pogled iz kuće 9 Valerije Horčičak, naslovima koji već samim imenima obećavaju.

Publika je predavanje pratila sa zanimanjem i povremenim komentarima koji su otkrili koliko su teme osobne. Emilu je zanimala tiraža, Dragica je dotaknula bolnu temu nemara prema gimnazijskoj baštini i uništavanja starih maturantskih fotografija, a Milan kriterije za objavu znanstvenog članka. Na kraju je profesoricu Vidak Teskera ispratio veliki pljesak zahvalne publike.

Tribina je ponudila uvid u tiho ali vrijedno kulturno tkanje koje stvara lokalni identitet. Časopis Zavičaj, tiskan u svega šezdeset primjeraka, ali bogat interdisciplinarnim sadržajem, svjedoči da kvalitetna humanistička produkcija može nastati i bez velikih resursa, snagom entuzijazma i zajedništva. Kristalna pepeljara, s radovima iz cijele Hrvatske i inozemstva, potvrđuje da kvalitetna lokalna inicijativa može doseći daleko širu rezonanciju. Ivana Vidak Teskera donijela je kombinaciju akademske kompetencije, organizatorske energije i vizije okrenute prema budućnosti, prema digitalizaciji baštine, prema mladima, prema vidljivosti u digitalnom prostoru, i time podsjetila da kulturne institucije nisu relikt prošlosti, nego živi organizmi koji rastu sa zajednicom kojoj služe.

(np)

12/04/2026

Ivana Vidak Teskera predstavlja novi broj Zavičaja u Društvu Virovitičan

Pozivamo Vas na travanjsku tribinu Društva, na kojoj će nam prof. Ivana Vidak Teskera predstaviti novi broj Zavičaja, časopisa Ogranaka Matice hrvatske u Virovitici, Slatini i Orahovici, te pobjednike 6. međunarodnog književnog natječaja za najbolju kratku kriminalističku priču Kristalna pepeljara.

Tribina će se održati u srijedu, 15. travnja 2026. godine, u Ilici 43, s početkom u 19 sati.

Zavičaj je županijski časopis za kulturu koji izdaje Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u suradnji s ograncima u Slatini i Orahovici. Pokrenut je 1991. godine. Časopis ima zavičajni, kulturni i interdisciplinarni karakter. Uz znanstveno-stručne tekstove objavljuje i literarne radove te prikaze događanja i osoba iz lokalne zajednice. Njegova posebna vrijednost leži u dugoročnom očuvanju identiteta i kulturne sjećanja virovitičkoga kraja.

Kristalna pepeljara međunarodni je književni natječaj za najbolju kratku kriminalističku priču, pokrenut 2020. godine u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Virovitici. Nazvan je prema romanu Kristalna pepeljara autora Milana Nikolića. Natječaj njeguje klasičnu krimi strukturu, s naglaskom na motiv i rasplet. Na dosadašnjih šest natječaja pristiglo je oko tristo priča. Godine 2023. objavljen je i zbornik odabranih radova, a dostupno je i digitalno izdanje sa svim pristiglim pričama. Natječaj je suvremeni književni projekt s jasnim identitetom i snažnom vezom s lokalnom kulturnom scenom.

Zajednička poveznica časopisa Zavičaj i natječaja Kristalna pepeljara nalazi se u Ogranku Matice hrvatske u Virovitici, odnosno u ljudima koji stoje iza oba projekta. Dok Zavičaj sustavno čuva kulturnu baštinu i identitet kraja, natječaj potiče novu, živu književnu produkciju. Zajedno su mini književni ekosustav Virovitice.

06/04/2026

Mirko nas je napustio prije pet godina...

05/04/2026

Sretan i blagoslovljen Uskrs! Neka Vam donese radost, mir i ljubav.

Address

Ilica 43
Zagreb

Telephone

+385915211135

Website

facebook.com

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu:

Want your organization to be the top-listed Non Profit Organization in Zagreb?