Hrvatska mreža protiv siromaštva - Croatian AntiPoverty Network

20/10/2026

Danas smo sudjelovali na konferenciji Grada Zagreba - Ureda za zdravstvo i socijalnu zaštitu, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, na panel raspravi o siromaštvu djece u Zagrebu i dali prijedloge što stručnjaci mogu učiniti kako bi istraživanje, koje je bilo provedeno među djecom i roditeljima, bilo pretočeno u praksu.

Istraživanje koje su vodile profesorica Družić Ljubotina, Dobrotić i Skokandić, posebno je jer donosi uvid u to kako sama djeca vide ostvarivanje svojih prava, uvjete u kojima žive i mogućnosti za razvoj vlastitih potencijala, a danas su i djeca iz zagrebačkih škola svojim osobnim stavom svjedočila kako pomažu bližnjima i unijeli dodatnu dimenziju samom istraživanju.

"Niti jedno dijete ne bi smjelo osjećati sram i krivnju zbog siromaštva obitelji; ne bi trebali osjećati neuspjeh zbog materijalne oskudice, a na siromašne ne smijemo gledati kao na lijene osobe, nego na osobe koje su u određenim ključnim točkama svoga života imali prepreku koja je utjecala na njihov život. Nekada su te prepreke u obrazovanju, nekada su to loši stambeni uvjeti, a nekada su to zdravstveni problemi. Naš posao je micati te prepreke, stvarati društveno okruženje koje pruža podršku i vraća nadu", poručio je predsjednik Pragme i Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković.

07/10/2026

Povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada Hrvatska mreža protiv siromaštva poručuje kako rad mora štititi od siromaštva!

Danas obilježavamo Svjetski dan dostojanstvenog rada. Međunarodna organizacija rada dostojanstvenim smatra rad koji "donosi pošten dohodak, sigurnost na radnom mjestu i socijalnu zaštitu te radnicima daje glas u odlukama koje ih se tiču". Hrvatska mreža protiv siromaštva upozorava da u Hrvatskoj posao još uvijek ne jamči život izvan siromaštva.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u riziku od siromaštva živi 19,5 % stanovnika. Posao ne štiti sve jer je u riziku od siromaštva i 7,9 % osoba koje rade, a među samozaposlenima čak 21,8 %. Prag rizika od siromaštva za samca iznosi oko 753 eura mjesečno. Minimalna plaća od 1.050 eura bruto donosi oko 800 eura neto, tek pedesetak eura iznad praga. Za roditelja koji sam živi s djetetom mlađim od 14 godina prag iznosi oko 979 eura mjesečno.

Minimalna plaća posljednjih je godina rasla, ali dok ona miruje cijelu godinu, ostale plaće rastu. Prosječna bruto plaća u prvih šest mjeseci 2026. iznosila je 2.163 eura, pa je udio minimalne plaće pao na oko 48,5 %, ispod europske referentne vrijednosti od 50 %. Istodobno je inflacija u rujnu, prema prvoj procjeni DZS-a, dosegnula 4,7 %, energija je poskupjela 20,5 %, a usluge 7,6 %.

Ovogodišnji Svjetski dan u središte stavlja mlade radnike. Mladi u Hrvatskoj od roditelja odlaze najkasnije u Europskoj uniji, prosječno s 31,5 godina, dok je prosjek EU-a 26,3. Bez sigurnog posla i plaće od koje se može živjeti, samostalan život ostaje na čekanju.

Dostojanstven rad danas znači i dostojanstvenu mirovinu sutra: u riziku od siromaštva živi 39,4 % osoba u dobi od 65 i više godina, a među ženama te dobi 42,4 %.

Uoči odluke o minimalnoj plaći za 2027. godinu HMPS traži:
- minimalnu plaću koja ni tijekom godine neće pasti ispod 50 % prosječne i 60 % medijalne bruto plaće;
- jače kolektivno pregovaranje i manje nesigurnih oblika rada;
- učinkovit inspekcijski nadzor i jednaka prava za sve radnike;
- ciljanu zaštitu od rasta cijena energije za kućanstva s niskim primanjima, uključujući zaposlene;
- uključivanje osoba s iskustvom siromaštva u oblikovanje politika rada i socijalne zaštite.

Rad koji ne štiti od siromaštva nije dostojanstven rad.

Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike European Commission European Parliament Europska komisija u Hrvatskoj

15/09/2026

[Obilježavanje Dana borbe protiv siromaštva u EU-u 2026., 13. listopad; Europski parlament, Bruxelles]

EU je 2050. godinu postavio kao rok za iskorjenjivanje siromaštva. Sada se postavlja pitanje: kako će Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva pomoći da se ta ambicija pretvori u konkretno djelovanje?

EAPN će 13. listopada 2026. u Europskom parlamentu u Bruxellesu okupiti osobe s osobnim iskustvom siromaštva, europske institucije i organizacije civilnoga društva na drugom , u suorganizaciji sa zastupnicima Europskog parlamenta.

U EU-u 92,7 milijuna ljudi, odnosno svaka peta osoba, živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada Europska unija postavlja cilj iskorjenjivanja siromaštva do 2050., nužna je rasprava: koji su resursi, politike i prava potrebni? Kako štitimo socijalna prava? I kako osobe koje žive u siromaštvu mogu oblikovati rješenja koja utječu na njihove živote?

Uključite u raspravu:

On Tuesday 13 October 2026, the second edition of EU Anti-Poverty Day, co-organised by Members of the European Parliament from The Left, The Greens/EFA, S&D and Renew Europe, together with…

14/09/2026

Novčana potpora za sufinanciranje kupnje vozila sa 7+ sjedala

Programom se sufinancira kupnja novog ili rabljenog vozila registriranog za prijevoz najmanje sedam osoba, uključujući vozača. Potpora iznosi 50 % vrijednosti vozila s uključenim PDV-om, a može iznositi najviše 15.000 eura po korisniku.

Pravo na potporu može ostvariti fizička osoba koja ima četvero ili više biološke odnosno posvojene djece, koja je zaposlena ili ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti te ima osigurana sredstva za podmirenje razlike do pune cijene vozila. Podnositelj zahtjeva ili član obitelji mora posjedovati vozačku dozvolu B kategorije, a jedan od uvjeta je i da nitko u kućanstvu nema u vlasništvu vozilo sa sedam ili više sjedala mlađe od deset godina.

Pri rješavanju zahtjeva dodatno će se bodovati i uzimati u obzir specifične okolnosti obitelji, među kojima su jednoroditeljske obitelji, obitelji s djecom s teškoćama u razvoju te obitelji čiji prihodi ne prelaze 250 posto proračunske osnovice po članu.

Više informacija, uvjeti i obrasci na:
https://www.zhzd.hr/hr/novcana-potpora-za-sufinanciranje-kupnje-vozila-sa-7-sjedala-1645/1645

25/06/2026

[Siromaštvo starijih u novoj Europskoj strategiji borbe protiv siromaštva]

"Dugo podcijenjena na razini EU-a, situacija gotovo 20 % osoba u dobi od 65 i više godina koje su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti sada je prepoznata, što predstavlja veliki i vrlo pozitivan korak naprijed. Ova nova strategija označava prekretnicu jasno potvrđujući potrebu za borbom protiv siromaštva tijekom cijelog životnog vijeka, istovremeno naglašavajući važnost specifične i poboljšane podrške za starije osobe", ističu u Age Platforme Europe, krovnoj europskoj organizaciji za politike za starije osobe.

U svojoj izjavi ističu kako je cjeloživotni pristup usvojen u strategiji prepoznao da siromaštvo često proizlazi iz nedostataka akumuliranih tijekom života osobe, aspekt koji je posebno relevantan za mnoge starije žene.

Ističu i neke nedostatke Strategije, poput toga da je većina predloženih mjera usmjerena na zapošljavanje i integraciju u tržište rada, što može pomoći u borbi protiv siromaštva zaposlenih i siromaštva budućih umirovljenika. No, ovaj pristup nije od velike važnosti za mnoge starije osobe koje su već u mirovini, koje odlučuju ne ostati na tržištu rada nakon dobi za umirovljenje ili koje se suočavaju s dobnom diskriminacijom kako bi ostale na poslu. Odnsono, strategija ne bavi se dovoljno strukturnim uzrocima siromaštva, uključujući one povezane sa zapošljavanjem, poput fragmentiranog radnog vijeka, često zbog dobne diskriminacije na tržištu rada, pružanja neformalne skrbi ili neadekvatnih uvjeta rada za stariju radnu snagu.

Što se tiče mirovina, ne postoji konkretna mjera za osiguranje adekvatnosti ili smanjenje nejednakosti spolova za trenutne umirovljenike, iako su niske minimalne mirovine ili neadekvatna indeksacija mirovina ključni čimbenik siromaštva među starijim osobama.

Konačno, iako se spominje važnost pristupa osnovnim uslugama, kao što su zdravstvena skrb, dugotrajna skrb, stanovanje i energija, smjernice se ne bave rastućim troškovima, posebno izravnim plaćanjima za zdravstvo i skrb te nemonetarnim preprekama socijalnoj uključenosti, kao što je na primjer nedostatak usluga na određenim područjima, ističu u Age Platforme Europe.

18/06/2026

[Svako dijete zaslužuje jednake šanse, naša je poruka na skupu koji se uz potporu Erste Zaklade održao u Skoplju]

Razvoj djeteta usko je povezan s obrazovanjem i prihodima njegovih roditelja. No istraživanja pokazuju i ohrabrujuću stranu: ono što roditelji rade sa svojom djecom čini stvarnu razliku, bez obzira na podrijetlo.

Gotovo svako četvrto dijete u EU živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a u Hrvatskoj to znači oko 100 000 djece. Podaci pokazuju i da djeca samohranih roditelja imaju gotovo dvostruko veći rizik od siromaštva, a posebno je kritično u Panonskoj Hrvatskoj gdje je 30 % djece u riziku je od siromaštva.

Nova OECD-ova studija (2026.) pokazuje da čitanje, razgovor i brižna pažnja roditelja mjerljivo poboljšavaju rezultate djece, neovisno o socio-ekonomskom statusu. Za najmlađe, knjige nadmašuju ekrane i poboljšavaju njihove šanse!

Zato je borba protiv siromaštva ujedno i borba za jednake šanse svakog djeteta. Upravo to čini i nagrada "Svjetionik" Hrvatske mreže protiv siromaštva, koja je ove godine posebnu pažnju posvetila dječjem siromaštvu i čiji žiri čine isključivo osobe s vlastitim iskustvom siromaštva. Svoj rad smo od nedjelje do srijede predstavili kolegama iz niza zemalja, a Hrvatsku mrežu protiv siromaštva predstavljala je Ana Juratovac, dipl. soc. radnica iz Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Baš svako dijete zaslužuje priliku za bolju budućnost, naša je poruka sa skupa!

30/05/2026

Sretan Dan državnosti 🇭🇷!

28/05/2026

U srijedu 6. svibnja 2026., Europska komisija objavila je prvu EU Strategiju protiv siromaštva. Ovo je važan trenutak u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti diljem Europe.

Ovaj informativni letak ističe što je obećavajuće, što zahtijeva pažljivo praćenje i što ostaje zabrinjavajuće s perspektive osoba koje žive u siromaštvu i organizacija civilnog društva.

03/04/2026

Sretan Uskrs dragi prijatelji!

31/03/2026

U 2025. godini procijenjeno je da su prosječni troškovi rada po satu u cijelom gospodarstvu iznosili 34,9 € u EU-u. Najviši troškovi rada po satu zabilježeni su u Luksemburgu (56,8 €), Danskoj (51,7 €) i Nizozemskoj (47,9 €), a najniži u Bugarskoj (12 €), Rumunjskoj (13,6 €) i Mađarskoj (15,2 €). U Hrvatskoj: 18,4 €.

* Trošak rada ili ukupni trošak rada predstavlja ukupne izdatke koje poslodavci snose za zapošljavanje radnika. Prosječni trošak rada po satu dobiva se dijeljenjem ukupnog troška rada s odgovarajućim brojem odrađenih sati.

Unutar eurozone, troškovi rada po satu porasli su u svim zemljama, osim Malte (-0,5%). Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (+13,1%), Hrvatskoj (+11,6%), Sloveniji (+9,3%) i Litvi (+9,2%).