KIPHŽ - Klub inženjera prometa Hrvatskih željeznica

KIPHŽ - Klub inženjera prometa Hrvatskih željeznica Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from KIPHŽ - Klub inženjera prometa Hrvatskih željeznica, Zagreb.

Njegovanje i razvitak etike inženjerskoga poziva na Hrvatskim željeznicama utjecanjem na stvaranje javnoga znanstvenog i stručnog mišljenja te razvijanjem suradnje između inženjera prometne struke i promicanjem suradnje s različitim institucijama i organizacijama vezanima uz prometnu struku

05/09/2025

Stvaranje loših navika – opasna igra na željeznici!

Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu nedavno su se dječak i djevojčica predškolskog uzrasta popeli
na staru lokomotivu „Katicu“. Roditelji su ih snimali mobitelima, nasmijani i ponosni na „avanturu“.
Kada je došla službena osoba upozoriti ih da se radi o opasnom ponašanju, uslijedila je opuštena rečenica:

„Sad će oni dolje, samo da ih snimimo.“

To „samo da ih snimimo“ postaje sjeme stvaranja loših i opasnih navika. Danas je lokomotiva povijesni izložak, sutra to može biti aktivni vlak pod naponom, gdje posljedice mogu biti kobne.

Sve je manje livada, parkova i zelenih prostora u kojima djeca mogu nesp**ano trčati, istraživati i trošiti višak energije. Umjesto prirodnih igrališta koja potiču maštu i znatiželju, sve češće ih okružuju asfalt, betonske površine i ekrani. Kada djeca ne pronađu sigurno mjesto za igru, traže uzbuđenje na pogrešnim mjestima – uz prugu, na vagonima ili lokomotivama – gdje svaka neoprezna radnja može imati kobne posljedice.

☝🏻Penjanje na vlakove nije bezazlena igra. Iako se čini da je opasnost samo u padu, stvarna prijetnja je strujni udar.
📍Žice iznad pruga nose napon od 25.000 volti i nije potrebno dotaknuti ih. Dovoljno je približiti se na manje od metra da struja „preskoči“ i izazove teške opekline ili trenutnu smrt. ‼️

Crna statistika:
📍Svake godine u Europi i Hrvatskoj bilježe se teške nesreće zbog penjanja na vlakove.
📍Najčešće stradavaju djeca i mladi između 10 i 18 godina, u trenutku igre, izazova ili snimanja za društvene mreže.
📍Više od 50 % stradalih završi s trajnim invaliditetom ili smrtnim ishodom.

Psiholozi ističu da se u ranoj dobi formiraju obrasci ponašanja – ono što roditelji odobravaju ili snimaju kao „slatko i hrabro“, dijete doživljava kao dozvoljeno i poželjno. Upravo tu nastaje lanac navike: danas penjanje na lokomotivu u dvorištu, sutra na vagon na aktivnoj pruzi.

☝🏻Apel ‼️
Roditelji, vaša uloga nije snimati opasnu igru, već je prepoznati i spriječiti. Snimka od nekoliko sekundi može značiti životnu tragediju. Ono što dijete nauči danas, sutra može ponoviti bez nadzora – i tada je kasno.
Umjesto stvaranja opasnih navika, potičimo djecu na sigurnu i zdravu igru: u parkovima, sportskim terenima, kroz kretanje i istraživanje prirode.

☝🏻Vlak nije igračka. Pruge nisu igralište.
Jedna pogrešna odluka – i trenutak neopreza – može zauvijek promijeniti život djeteta i obitelji.

25/02/2025

Svaki mjesec Marko bi vlakom s roditeljima išao na izlet kod bake. Jednog dana dijete reče roditeljima:
“Ja sam već odrasla osoba. Mogu li sam kod bake?"
Nakon kratke rasprave, njegovi roditelji su pristali. Stajali su s njim dok je čekao da vlak krene. Oprostili su se od sina i kroz prozor mu dali upute. Marko im je ponovio:
'' Znam. To ste mi rekli već tisuću p**a!"
Kad je vlak trebao krenuti, otac mu je šapnuo na uho:
"Sine, ako se osjećaš loše ili nesigurno, ovo je za tebe."
I stavio je nešto u džep.
Sada je Marko bio sam, sjeo je u vlak kako je htio, prvi put bez roditelja.
Kroz prozor se divio krajoliku. Kraj njega je prošlo nekoliko nepoznatih osoba. Napravili su veliku buku. Ušli su i izašli iz vlaka. Jedan od putnika je pogledao dječaka i pitao ga zašto je sam. Druga osoba ga je pogledala tužnim očima.
Marko se svake minute osjećao sve tjeskobnije. U jednom trenutku ga je obuzeo strah i počeo se bojati. Osjećao se vrlo napušteno i usamljeno. Pognuo je glavu, sa suzama u očima i sjetio se da mu je tata nešto stavio u džep. Drhteći je tražio ono što mu je otac dao. Nakon što je pronašao komad papira, pročitao je:
"Sine, ja sam u zadnjem vagonu."
Takav je život, moramo pustiti svoju djecu. Moramo im dopustiti da isprobaju nove stvari. Ali uvijek budimo u zadnjem vagonu, pratimo ih za slučaj da im zatreba podrška i pomoć. Kada naiđu na prepreke i ne znaju kako se s njima nositi ili što učiniti, budimo im na raspolaganju. Za roditelje djeca su uvijek djeca, bez obzira na broj godina.

03/12/2024

Crni petak, o njem ima više priča i mitova. Najstarija se sjeća rasprodaje crnih robova po završetku kampanje berbe pamuka u Americi.

Naredna je ona o propasti burze Wall Street u jedan petak 1869., uzrokovana pokvarenjačkim manipulacija dvojice mešetara.

Sljedeći slučaj događa se polovinom 19. stoljeća. Crni petak je uzrečica koju su policajci u velikom gradu Philadelphiji rabili da opišu strašnu potrošačku gužvu nakon uvođenja trgovačkog običaja velike rasprodaje, u petak, dan poslije najvećeg američkog praznika – Dana zahvalnosti (koji je padao u četvrtak). Zbog mnoštva stanovništva koje je iz širokog okruga nagrnulo u centar da zgrabi priliku, nastajao je totalni kaos u gradu, a koji je policajcima značio puno puno posla, i ostajanje na poslu nakon smjene. „Stiže ludi crni petak“, govorili su tijekom priprema.

Ima jedna originalna priča koja opisuje trgovce kako uvode rasprodaju uvijek onda, a posebno krajem tjedna, kad su im neke zalihe robe bile u „crvenom“ (dakle, nepovoljnom) knjigovodstvenom saldu. Gubili bi zbog stajanja robe, a cilj je brzo obrtanje kapitala. Crni petak bi značio iz „crvenog“ preći u normalu – u poželjnu „crnu“ boju u poslovnim knjigama.

I širio se taj fenomen, naročito od 1980-ih, iz Amerike svugdje po svijetu. Do ovih naših dana – kad je Crni petak ustaljen kao šopingirajući praznik, svetac.

Ali – riječ je , prije svega, o „navlakuši“ na rasprodaju sumnjivih zaliha osiromašenoj masi i šopinholičarima. (Ne zaboravimo, nekako od početka globalizacije, krajem prošlih 70-ih, svjetski društveni poredak uvjetuje sve više da nestaje srednji sloj stanovništva, a raste onaj granično ili posve siromašan). Crni petak je fenomen užitka kupovanja i/ili brze dobiti. Prekrila je ta pojava sve proizvodne i uslužne sektore, a najviše se proda odjeće, elektronike i infomatike… Svačega što treba ili zapravo ne treba čovjeku.

***
Ali, konzumerizam je šteta i za društvo i za Zemlju, a dramatično po klimu. Podsjetimo se, prirast temperature na Zemlji, koja je sad veća i više od 1,5 st. C nego prije par stoljeća, počinje oko 1950-ih, baš onda kad povijesno na scenu stupa suvremeno tzv. potrošačko društvo. Pogledajte za ovu priliku još jednom, na ovom portalu, grafikon Slika govori 1000 riječi, od prije mjesec dana, o 2024. godini, najtoplijoj ikad.

Kad se sve sabere, Crni petak je, uz koju god ga priču vezali, sramota bio i danas je.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2024.

Ima li kraja kritikama?
25/11/2024

Ima li kraja kritikama?

Kada čovjek pomisli da ne može gore, dragi naš HŽ uspije opravdati svoju rep**aciju i pokazati, da s njima uvijek može gore. Da se smrt vozi HŽ-om,

22/11/2024
08/11/2024

Srcem, adresom, a očito i umom sam Hlebinac, jer ministar Butković opet me zeznuo, napisao bih prostiju varijantu, ali znam da bi me urednik cenzurirao.

01/11/2024

Address

Zagreb

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when KIPHŽ - Klub inženjera prometa Hrvatskih željeznica posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share