MAMA Zagreb

24/08/2026

☄️Poslušajte razgovor koji su s hrvatskim muzikologom 𝐃𝐚𝐥𝐢𝐛𝐨𝐫𝐨𝐦 𝐃𝐚𝐯𝐢𝐝𝐨𝐯𝐢ć𝐞𝐦, autorom knjige 𝘚𝘺𝘣𝘦𝘳𝘣𝘦𝘳𝘨 — 𝘶𝘮𝘫𝘦𝘵𝘯𝘰𝘴𝘵 𝘶𝘩𝘰𝘮 𝘮𝘪š𝘭𝘫𝘦𝘯𝘫𝘢, u studiju Radio Beograda vodili suradnik Trećeg programa 𝐍𝐞𝐦𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐌𝐢𝐭𝐫𝐨𝐯𝐢ć i muzička urednica 𝐒𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐊𝐮𝐧𝐣𝐚𝐝𝐢ć☄️

U emisiji možete slušati snimak razgovora koji su s hrvatskim muzikologom Daliborom Davidovićem, autorom knjige „Syberberg — umjetnost uhom mišljena”, u studiju Radio Beograda nedavno vodili saradnik Trećeg programa Nemanja Mitrović i muzička urednica Sanja Kunjadić.

24/08/2026

Koncert Thomasa Ankersmita za početak Audioarta—

𝟭𝟳. 𝗔𝗨𝗗𝗜𝗢𝗔𝗥𝗧 // 𝟮𝟳. - 𝟮𝟵.𝟴.
𝗖̌𝗲𝘁𝘃𝗿𝘁𝗮𝗸, 𝟮𝟳.𝟴. 𝗚𝗮𝗹𝗲𝗿𝗶𝗷𝗮 𝗡𝗼𝘃𝗼

𝗧𝗵𝗼𝗺𝗮𝘀 𝗔𝗻𝗸𝗲𝗿𝘀𝗺𝗶𝘁 - 𝗧𝗵𝗲 𝗧𝗰𝗵𝗲𝗿𝗲𝗽𝗻𝗶𝗻 𝗦𝗲𝗿𝗶𝗲𝘀
(𝗠𝘂𝘀𝗶𝗰 𝗳𝗼𝗿 𝘁𝗵𝗲 𝗢𝗿𝗶𝗴𝗶𝗻𝗮𝗹 𝗦𝗲𝗿𝗴𝗲 𝗦𝘆𝗻𝘁𝗵𝗲𝘀𝗶𝘇𝗲𝗿𝘀)

Program prvog dana Audioarta otvara 𝗧𝗵𝗼𝗺𝗮𝘀 𝗔𝗻𝗸𝗲𝗿𝘀𝗺𝗶𝘁 izvedbom 𝗧𝗵𝗲 𝗧𝗰𝗵𝗲𝗿𝗲𝗽𝗻𝗶𝗻 𝗦𝗲𝗿𝗶𝗲𝘀 (𝗠𝘂𝘀𝗶𝗰 𝗳𝗼𝗿 𝘁𝗵𝗲 𝗢𝗿𝗶𝗴𝗶𝗻𝗮𝗹 𝗦𝗲𝗿𝗴𝗲 𝗦𝘆𝗻𝘁𝗵𝗲𝘀𝗶𝘇𝗲𝗿𝘀), s početkom u 21 sat u Galeriji Novo.

Thomas Ankersmit, umjetnik koji posljednja dva desetljeća istražuje mogućnosti analognog sintesajzera 𝗦𝗲𝗿𝗴𝗲 𝗠𝗼𝗱𝘂𝗹𝗮𝗿, kroz svoj rad povezuje iskustva konkretne glazbe, elektroakustičke improvizacije i psihoakustičke zvučne umjetnosti. Serge Modular osmislio je 𝗦𝗲𝗿𝗴𝗲 𝗧𝗰𝗵𝗲𝗿𝗲𝗽𝗻𝗶𝗻 prije pedesetak godina, a danas se smatra jednim od najmoćnijih i najsvestranijih elektroničkih instrumenata pred-digitalnog doba.

U projektu 𝗧𝗵𝗲 𝗧𝗰𝗵𝗲𝗿𝗲𝗽𝗻𝗶𝗻 𝗦𝗲𝗿𝗶𝗲𝘀 Ankersmit se vraća izvornim instrumentima i velikim Serge sustavima koji se čuvaju u povijesnim studijima diljem svijeta. Svaki od tih instrumenata jedinstven je i povezan s određenim skladateljima, studijima i umjetničkim vizijama. Ankersmit ih promatra kao svojevrsne zvučne portrete, pokušavajući uhvatiti karakter svakog pojedinog sustava i potom ih povezati u novu cjelinu.

21/08/2026

⭕ Đ𝐨𝐫đ𝐞 𝐊𝐫𝐚𝐣𝐢š𝐧𝐢𝐤 za Novosti o književnosti 𝐒𝐞𝐦𝐞𝐳𝐝𝐢𝐧𝐚 𝐌𝐞𝐡𝐦𝐞𝐝𝐢𝐧𝐨𝐯𝐢ć𝐚.

"Krećući se u svoja dva svijeta, američkom i bosanskom, Mehmedinović nas neprestano poziva da se suočavamo sa neuhvatljivostima, otvarajući pred čitaocem procjepe vremena u kojima se kriju pokušaji da se još jednom, iznova, nastoji uhvatiti ono što se u tom raskoraku nalazi. Jer, kako piše: Sve izvan golog života je fikcija, a poezija ne nastaje iz potrebe da se životu odredi smisao, već da ga se učini podnošljivim."

Čitajte Krajišnika! Čitajte Mehmedinovića!

12/08/2026

/ 𝐓𝐡𝐨𝐦𝐚𝐬 𝐀𝐧𝐤𝐞𝐫𝐬𝐦𝐢𝐭 / Galerija Novo / četvrtak / 27.8. / 21h /

LIVE dans le cadre du festival Serge Modular22/04/2023 – 21h30 en ...

03/08/2026

Žarko Paić • VANJA SUTLIĆ — Otvorenost povijesnoga mišljenja i njegove granice [Multimedijalni institut, 2026.]

31/07/2026

"Kada dođu, kažu im da je to normalno u Hrvatskoj – da lokalni ljudi rade 8, a da oni moraju raditi 12 sati. Njih 16 je u jednom stanu s jednom kupaonicom i kuhinjom. Stoje svaki dan u redu za wc, da ne govorimo o tuširanju ili kuhanju."

▫️U sklopu programa 𝘛𝘳𝘢𝘯𝘴𝘯𝘢𝘤𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭𝘯𝘪𝘩 𝘴𝘰𝘭𝘪𝘥𝘢𝘳𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 održan je razgovor pod nazivom 𝘙𝘢𝘥, 𝘮𝘪𝘨𝘳𝘢𝘤𝘪𝘫𝘦 𝘪 𝘥𝘪𝘨𝘪𝘵𝘢𝘭𝘯𝘪 𝘳𝘦ž𝘪𝘮𝘪 𝘬𝘳𝘰𝘻 𝘨𝘭𝘢𝘴𝘰𝘷𝘦 𝘳𝘢𝘥𝘯𝘪𝘤𝘢/𝘬𝘢, a autorica 𝐉𝐨𝐬𝐢𝐩𝐚 𝐋𝐮𝐥𝐢ć napisala je refleksijsko-analitički izvještaj s panela.

▫️Tekst analizira položaj migrantskih radnika i radnica u Hrvatskoj, polazeći od istraživanja koje pokazuje izrazito visoku socijalnu distancu prema stranim radnicima. Kroz iskustva sudionika tribine prikazuju se problemi platformskog rada, eksploatacije, loših životnih uvjeta te zakonskih prepreka koje radnike često vežu uz jednog poslodavca i izlažu riziku gubitka boravišnog statusa. Autorica ističe da se u takvim okolnostima ne može govoriti o stvarnoj integraciji, nego o sustavnoj dezintegraciji i nesigurnosti, zbog čega naglašava važnost transnacionalne solidarnosti i zaštite radničkih prava.

▫️𝐉𝐨𝐬𝐢𝐩𝐚 𝐋𝐮𝐥𝐢ć je trenerica kazališta potlačenih, djeluje na presjeku umjetnosti, edukacije i organiziranja. Najviše se zanima za kolektivni otpor sistemskoj opresiji. Živi i radi u Zagrebu.

**Tekst pročitajte na našem webu - https://mi2.hr/2026/07/12382/

29/07/2026

Iduće vam preporučujemo da pročitate refleksijsko-analitički izvještaj autorice 𝐊𝐚𝐫𝐨𝐥𝐢𝐧𝐞 𝐇𝐫𝐠𝐞 koji nosi naslov 𝘖𝘯𝘵𝘰𝘭𝘰𝘨𝘪𝘫𝘢 𝘰𝘵𝘱𝘰𝘳𝘢 𝘪 𝘥𝘪𝘫𝘢𝘭𝘦𝘬𝘵𝘪𝘬𝘢 𝘰𝘴𝘭𝘰𝘣𝘰đ𝘦𝘯𝘫𝘢: 𝘐𝘳𝘢𝘯𝘴𝘬𝘪 𝘯𝘢𝘳𝘢𝘵𝘪𝘷𝘪 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯 𝘪𝘮𝘱𝘦𝘳𝘪𝘫𝘢𝘭𝘪𝘴𝘵𝘪č𝘬𝘦 𝘴𝘫𝘦𝘯𝘦.

𝐇𝐫𝐠𝐚 u tekstu analizira suvremeni Iran kroz historijsko-materijalističku i dekolonijalnu perspektivu, odbacujući pojednostavljena tumačenja koja Islamsku revoluciju svode isključivo na uspostavu teokracije. Polazeći od tribine 𝘐𝘳𝘢𝘯𝘴𝘬𝘪 𝘨𝘭𝘢𝘴𝘰𝘷𝘪 𝘪 𝘯𝘢𝘳𝘢𝘵𝘪𝘷𝘪 𝘴𝘭𝘰𝘣𝘰𝘥𝘦, prenosi izlaganja 𝐌𝐞𝐡𝐫𝐝𝐚𝐝𝐚 𝐊𝐡𝐚𝐦𝐞𝐧𝐞𝐡𝐚 i 𝐒𝐡𝐢𝐫𝐢𝐧 𝐌𝐢𝐫𝐳𝐚𝐧𝐞𝐣𝐚𝐝 o povezanosti imperijalizma, kapitalizma i autoritarnog režima u Iranu te o represiji nad radničkim pokretima, ženama i političkim neistomišljenicima. Poseban naglasak stavlja na pokret Ž𝘦𝘯𝘢, ž𝘪𝘷𝘰𝘵, 𝘴𝘭𝘰𝘣𝘰𝘥𝘢, koji interpretira kao autentičan emancipacijski otpor i domaćem režimu i zapadnim geopolitičkim interesima.

"Istinska emancipacija Irana ne može biti eksterni uvoz pod okriljem liberalne hegemonije, niti se ona može svesti na restauraciju reakcionarnih povijesnih modela; ona je imanentan proces konstituiranja društvenih odnosa utemeljenih na radikalnoj solidarnosti i kolektivnom samoodređenju."

𝐊𝐚𝐫𝐨𝐥𝐢𝐧𝐚 𝐇𝐫𝐠𝐚 kulturna je radnica, prevoditeljica i urednica. Diplomirala je komparativnu književnost i kulturologiju. Glavna je urednica portala Slobodni Filozofski, dugogodišnja aktivistkinja i članica programskog odbora Subversive Foruma. Bavi se prevođenjem i uređivanjem naslova iz kritičke društvene teorije, političke ekonomije, feminističke i kvir teorije.

**Čitav tekst možete pronaći na našem webu https://mi2.hr/2026/07/ontologija-otpora-i-dijalektika-oslobodenja-iranski-narativi-izvan-imperijalisticke-sjene/

27/07/2026

"Fraza 𝘞𝘩𝘦𝘯 𝘨𝘰𝘷𝘦𝘳𝘯𝘮𝘦𝘯𝘵𝘴 𝘧𝘢𝘪𝘭, 𝘸𝘦 𝘴𝘢𝘪𝘭, usvojena kao krilatica globalne civilne flotile, stoga vrijedi više prigodno negoli kategorički. Ono što smatramo podbačajima vlasti označava, u arhitektonici države, tržišta i civilnog društva, besprijekornu učinkovitost. Gdje u ovim cijepanjima stanuje čovjek? Ima li za njega mjesta u naturaliziranoj ekonomiji, depolitiziranom građanskom životu ili izvršnim igrama vladajućih garnitura?"

U refleksijsko-analitičkom izvještaju autorica 𝐍𝐢𝐤𝐚 Š𝐢𝐧𝐭𝐢ć bavi se oblicima transnacionalne solidarnosti s Palestinom, naglašavajući da političke promjene ne dolaze prvenstveno od država i međunarodnih institucija, nego kroz organizirano djelovanje građana i društvenih pokreta.

U središtu su predstavljeni pokret 𝘉𝘰𝘫𝘬𝘰𝘵, 𝘥𝘦𝘻𝘪𝘯𝘷𝘦𝘴𝘵𝘪𝘤𝘪𝘫𝘦 𝘪 𝘴𝘢𝘯𝘬𝘤𝘪𝘫𝘦 (BDS) te globalna civilna flotila za Gazu kao primjeri nenasilnog otpora izraelskoj okupaciji, kolonijalizmu i sustavnom kršenju prava Palestinaca. Kroz izlaganja 𝐅𝐢𝐨𝐧𝐞 𝐁𝐞𝐧 𝐂𝐡𝐞𝐤𝐫𝐨𝐮𝐧 i 𝐌𝐨𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐌𝐢𝐥𝐣𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢ć istaknula se važnost ekonomskog pritiska, izravne humanitarne akcije i međunarodne solidarnosti u borbi za pravdu i ljudska prava.

𝐍𝐢𝐤𝐚 Š𝐢𝐧𝐭𝐢ć diplomirala je filozofiju i turkologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz funkciju stručne suradnice u zagrebačkom Centru za ženske studije bavi se novinarskim, istraživačkim i likovnim radom. Drži predavanja o ženskoj intelektualnoj baštini i marksističkom feminizmu u sklopu ženskostudijskih programa u Zagrebu i Subotici. Pored raspona tema na sjecištu teorije i prakse njezin naročit istraživački interes čini i novovjekovna filozofija. Izvršna je urednica časopisa Treća.

**Tekst pročitajte na našem webu - https://mi2.hr/2026/07/probijanje-blokada-suvereniteta/

23/07/2026

📍Nastavljamo s prijedlozima ljetnog štiva! Sljedeći nam je na redu refleksijsko-analitički izvještaj 𝐈𝐯𝐨𝐧𝐞 𝐊𝐨𝐬 𝘐𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘳𝘢𝘥𝘢𝘳𝘢.

U tekstu Ivona donosi pregled razgovora 𝘚𝘶𝘥𝘢𝘯 – 𝘬𝘰𝘭𝘰𝘯𝘪𝘫𝘢𝘭𝘯𝘰 𝘪 𝘳𝘢𝘵𝘯𝘰 𝘯𝘢𝘴𝘪𝘭𝘫𝘦, 𝘱𝘰𝘵𝘳𝘢𝘨𝘢 𝘻𝘢 𝘴𝘰𝘭𝘪𝘥𝘢𝘳𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪𝘮𝘢, održanog u sklopu programa 𝘛𝘳𝘢𝘯𝘴𝘯𝘢𝘤𝘪𝘰𝘯𝘢𝘭𝘯𝘦 𝘴𝘰𝘭𝘪𝘥𝘢𝘳𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, koji je približio uzroke i posljedice aktualne humanitarne katastrofe u Sudanu.

𝐈𝐯𝐨𝐧𝐚 𝐊𝐨𝐬 je lingvistica i kulturna antropologinja koja živi između Labina i Zagreba. Svoj istraživački rad temelji na urbanoj antropologiji i politici prostora, s fokusom na autonomne kulturne prostore kao polja borbe za stambena i politička prava. Od 2025. godine bavi se kulturnim radom posvećenim migrantskim pravima, integraciji i interkulturnom dijalogu. Trenutno radi u udruzi Jutro na projektu Arhiva Nesvrstanih, koji dokumentira i čuva kulturno nasljeđe dijaspora Globalnoga Juga u Hrvatskoj. Piše za Kulturpunkt, Mrežu antifašistkinja Zagreba i Radnička prava.

U tekstu su kroz osobna svjedočanstva govornika prikazane posljedice rata na svakodnevni život stanovništva – masovno raseljavanje, glad, nedostatak humanitarne pomoći te iskustva sudanskih izbjeglica u Hrvatskoj i regiji. Autorica također upozorava na nedovoljnu medijsku vidljivost sudanske krize te naglašava važnost transnacionalne solidarnosti, stvaranja prostora za glasove sudanske zajednice i kritičkog propitivanja neokolonijalnih odnosa koji održavaju sukob.

„U Sudanu je zajednica stalno prisutna, u običajima, dočecima, načinima na koje ljudi brinu jedni za druge. Život u zajednici znači život u dostojanstvu.“

**Tekst pročitajte na našem webu - https://mi2.hr/2026/07/ispod-radara/