Hrvatsko-turska udruga prijateljstva // Hırvat-Türk Dostluk Derneği

27/05/2026

Sa sinoćnje promocije naše nove knjige "Iz Turske s ljubavlju: meze", autorice Franka Miriam Brückler.

Dok se moja prva turska kuharica bavi regionalnim specijalitetima iz Turske i prikazuje šarolikost regija, ovaj put je težište na kulturi meze koja je posebno važna za tursku naciju i kulturu, ističe autorica kuharice Franka Miriam Bruckler | Anadolu

03/05/2026

Prije godinu dana Hrvatsko-turska udruga prijateljstva // Hırvat-Türk Dostluk Derneği predstavila je nastupima Hrvatskog kvarteta klarineta (Bruno Philipp, Marko Zavišić , Božan Bejo i Lovre Lučić) dio hrvatske glazbene baštine u Izmiru i Bayandıru. Putovali smo na poziv gradonačelnika İzmira dr. Cemila Tuğaya, s kojim smo razvili vrlo lijepe prijateljske odnose.

27/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (7)
Svoje prošlotjedno studijsko putovanje u Zapadnu Tursku članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva završili su u Antalyji. To je grad bogate povijesti koji je još sredinom 2. st. pr. Kr. osnovala dinastija Atalida, točnije pergamski vladar Atalos II. po kojemu je grad nazvan Ataleja. Kao važnu luku osvojili su je Rimljani, potom Bizant, a u 13. stoljeću Seldžuci. Danas je to moderan mediteranski grad s oko 1,4 milijuna stanovnika i turistički centar pokrajine Antalije, poznate ne samo po turizmu (ovdje se duž beskrajnih plaža nalaze brojna ljetovališta) i iznimnoj kulturnoj baštini nego i po poljoprivredi. Naime, pokrajina Antalija gotovo polovicu svojih prihoda ostvaruje proizvodnjom presadnica, cvijeća i povrća, mahom pod plastenicima (koji zauzimaju fantastičnih 31.600 hektara). U blizini grada su ostaci niza antičkih manjih gradova (Perge, Side, Termessos, Phaselis, Olympos i Aspendos), a u samom gradu posebno se ističu slavoluk rimskog cara Hadrijana te brojni spomenici iz seldžučkog i osmanskog razdoblja (najistaknutija je Yivli džamija s minaretom iz seldžučkog vremena). Uz to, Hidrilik kula, Saat kulesi i bogati arheološko-etnološki muzej svakako su mjesta koja vrijedi obići. Pažnju velikog broja turista (godišnje i do 14 milijuna) privlače i prirodne znamenitosti među kojima se posebno ističu spektakularni slapovi Karpuzkaldıran (u samom gradu), Yukarı Düden, Kurşunlu i Manavgat.
Ovo naše studijsko putovanje u Zapadnu Tursku, fokusirano ponajviše na antičku baštinu, pomoglo nam je da prijateljsku Tursku još bolje upoznamo i da naučimo nešto novo o iznimno bogatim povijesnim slojevima njene fantastične kulturne baštine.

26/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (6)
Nakon obilaska Efeza, na svom prošlotjednom studijskom putovanju u Zapadnu Tursku članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva posjetili su poznati prirodni fenomen na Pamukkalama i ostatke još jednog čuvenog antičkog grada - Hierapolisa - u blizini turskoga grada Denizli. Hierapolis je osnovala pergamska kraljevska dinastija Atalida u 2. stoljeću pr. Kr. kao lječilište, a mnogi koji su se dolazili liječiti ostajali su ovdje sve do svoje smrti. O tome svjedoči i jedna od najvećih antičkih nekropola, prepuna sarkofaga i tumulusa. Grad je svoj procvat doživio u 2. i 3. stoljeću naše ere pod Rimljanima, postavši i u doba Bizanta jednim od najvažnijih centara Istočnog Rimskog Carstva. U Hierapolisu se nalaze ostaci bačvasto nadsvođenih termi, Kleopatrinog kupališta, hramova, velebnoga kazališta i drugih starogrčkih i starorimskih spomenika, te originalne ranokršćanske građevine, zbog čega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-ova svjetska kulturna baština. Ovdje je djelovao apostol Filip koji je pokrstio njegove stanovnike, ali je tu bio i raspet za vrijeme cara Domicijana oko 87. godine. Na padinama brda s visine od oko 200 metara u dolinu prostiru se kaskadni bazeni u kojima topla mineralna voda već tisućama godina sedimentacijom kalcifikata stvara bijele vrtače po kojima su Pamukkale i dobile ime (Pamučna palača).
(nastavlja se)

24/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (5)
Nedaleko od antičkoga grada Efeza nalazi se jedinstvena atrakcija koju su na svom prošlotjednom studijskom putovanju u Zapadnu Tursku posjetili članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva. Radi se o Kući Djevice Marije (Meryem Ana Evi) na Brdu slavuja koja je važno hodočasničko mjesto i za kršćane i za muslimane. Ovo su mjesto kršćani navodno pohodili još od 5. stoljeća, ali svoj procvat doživljava mnogo kasnije, u suvremeno doba za što je zaslužna jedna žena koja ga nikada nije posjetila jer je bila prikovana za bolesničku postelju u njemačkom Dülmenu. Radi se o augustinskoj redovnici bl. Anni Katharini Emmerick (1774. – 1824.) koja je imala mistične objave u kojima je detaljno opisana Gospina smrt. Naime, redovnica je njemačkom pjesniku Clemensu Brentanu ispripovijedala sve što je vidjela u svojim vizijama: Gospine posljednje dane, dolazak apostola da se oproste s njom, točnu lokaciju kuće u blizini Efeza - njen geografski položaj, blizinu mora, udaljenost drevnoga Efeza i bazilike sv. Ivana. Ništa od toga nije opisano ni u Novom zavjetu ni u kasnijim crkvenim zapisima (pa njenu viziju crkve smatraju privatnim objavama) jer se drži da je Gospa uznesena na nebo iz Jeruzalema (makar se zabilježilo da je nakon Kristove smrti iz Svete zemlje otišla s apostolom Ivanom u Efez). Slijedeći upute njemačke mističarke 1891. godine skupina svećenika iz Izmira uputila se u potragu za kućom. Ostali su u šoku kad su, točno prema opisu redovnice (koju je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženom), pronašli ostatke kućice u šumi s izvorom vode. Kućica je kasnije nekoliko p**a obnavljana, a danas je to mala križna kapela s kupolom i oltarom (i poklonima koje je poslala nekolicima papa), pokraj koje se svakoga tjedna drže bogoslužja, a postala je i omiljeno mjesto za vjenčanja. Hodočasnici rado uzimaju vodu s izvora, smatrajući je posvećenom, na obližnjem zidu ostavljaju zapise svojih molitvi, a čitav vrlo lijepo uređen kompleks u bogatom zelenilu brižno osigurava turska žandarmerija.
(nastavlja se)
̧uk

24/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (4)
Putujući od Pergamona prema jugu, na svom prošlotjednom studijskom putovanju u Zapadnu Tursku članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva obišli su i Efez. To je jedan od krunskih dragulja antičke baštine u današnjoj Turskoj. Razvijan je na nekadašnjem ušću rijeke Kaistros i stoljećima je bio važna grčka i helenistička luka i kulturni centar, a svoj procvat doživio je u 2. stoljeću pod vlašću Rima. Grad je doživio brojna osvajanja i rušenja, a gubio je svoju važnost od 5. stoljeća. Uništen je u velikom potresu u 10. stoljeću kada su tektonske promjene dovele i do povlačenja morske obale za nekoliko kilometara od grada. Moderna iskapanja otkrila su fantastične spomenike iz vremena Rimskog Carstva, prije svega veličanstvenu Celsiusovu knjižnicu, Veliko kazalište, rimske vile, hramove, dvije agore te mnoštvo manjih objekata javne namjene. Nedaleko od grada bio je i slavni Artemidin hram, jedno od sedam svjetskih čuda staroga svijeta (prema Pliniju Starijem), koji je privlačio hodočasnike iz čitavog Sredozemlja. Uništili su ga Goti u 3. stoljeću, a u gradu su pronađeni Artemidini kipovi koje su kršćani bili ritualno zakopali da raskrste s paganskim bogovima. Sjajan interpretacijski muzejski centar prikazuje povijesnu priču Efeza u fantastičnoj multimediji.
(nastavlja se)
̧uk

23/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (3)
Na svom prošlotjednom studijskom putovanju u Zapadnu Tursku članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva posjetili su ostatke čuvenog antičkog grada Pergamona (danas tur. Bergama). Bio je to vrlo važan kulturni i znanstveni centar helenističkog doba. Računa se da su ga osnovali eolski Grci iz Tesalije i Beocije koji su naselili ovo područje oko 1000. pr. Kr., bježeći pred najezdom Dorana. Iako je naselje bilo već staro stoljećima, Pergamon je kao moćna prijestolnica i neovisna država službeno osnovan početkom 3. stoljeća pr. Kr. a utemeljitelj moćnoga kraljevstva bio je Fileter (Philetaerus), koji je 282. pr. Kr. preuzeo kontrolu nad gradom i bogatom riznicom generala Lizimaha, proširivši grad i položivši temelje Pergamskog Kraljevstva. U doba njegovih nasljednika (dinastija Atalida) grad je doživio svoj najveći kulturni i arhitektonski uspon. Tu je sagrađen jedan od najveličanstvenijih spomenika helenističke umjetnosti - Pergamski oltar, posvećen Zeusu i Ateni. Danas se razaznaju tek njegovi temelji, a najvažniji dijelovi čuvaju se u Pergamskom muzeju u Berlinu (posebna fotografija radi ilustracije). Knjižnica u Pergamonu u svoje je vrijeme bila druga po veličini u antičkom svijetu (nakon Aleksandrijske), s oko 200.000 svitaka. Na Akropoli se nalazi i jedno od najstrmijih antičkih kazališta u svijetu, ugrađeno u padine brda s nevjerojatnim pogledom na dolinu, a u njegovoj blizini su Dionisov hram te ostaci Asklepiona, antičkog lječilišta posvećenog bogu medicine Asklepiju, u koje su ljudi dolazili na terapije snovima, kupke i psihološko savjetovanje. Prema predaji, zbog rivalstva s Aleksandrijom i zabrane izvoza papirusa iz Egipta, stanovnici Pergamona usavršili su obradu životinjske kože za pisanje, nazvavši je pergament (charta pergamena). Pergament (od kozje i ovčije kože) sve do konca srednjega vijeka (do pojave papira i tiskarske preše) bio je najraširenija podloga za pisanje i u Europi. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa.
(nastavlja se)

22/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (2)
Svoje prošlotjedno studijsko putovanje u Zapadnu Tursku članice i članovi Hrvatsko-turske udruge prijateljstva nastavili su iz Istanbula prelaskom preko Bospora na azijsku stranu i potom vožnjom preko grandioznog mosta Osmangazi (dugoga 3 km) kojim je premošteno Mramorno more između Diliskilesija i Herseka. Tu je Osman I. (osnivač dinastije osmanskih sultana) 27. srpnja 1302. godine proglasio nezavisnost svoje države koja se nastavila na Seldžučko Carstvo. Putovanje nas je vodilo pored jezera Iznik, uz koje je smještena stara Niceja, današnji Iznik. Tu je 325. godine održan čuveni crkveni koncil na kojemu je definirano kršćansko ispovijedanje vjere koje baštine sve kršćanske crkve sve do naših dana. Put nas je odveo u bizantsku Prusu (Brusu), danas Bursu, četvrti turski grad po veličini (s oko 3 milijuna stanovnika) i jednu od triju drevnih prijestolnica Osmanskoga Carstva (uz Edirne i Istanbul). Velebna Ulu džamija, sagrađena 1399. godine, nadsvođena je s 20 kupola i u njoj je najveći svjetski muzej kaligrafije. Odmorili smo se u Koza hanu, najzapadnijem odmorištu drevnoga P**a svile, u kojemu su brojni dućani s proizvodima od svile. Ručali smo Iskender kebab, najpoznatije jelo u Bursi: na jednoj od varijaciji turskoga kruha (pide) serviraju se rezani komadi dönera, zaliveni umakom od rajčice i jogurtom, a sve je začinjeno vrelim maslacem. Tu je i sekerkastane, desert od kuhanih kestena u šerbetu koji sjajno ide uz tursku kavu.
(nastavlja se)

22/04/2026

STUDIJSKO PUTOVANJE U TURSKU 2026. (1)
Skupina članica i članova Hrvatsko-turska udruga prijateljstva // Hırvat-Türk Dostluk Derneği boravila je prošloga tjedna na još jednom studijskom putovanju u Turskoj. Ovoga p**a naglasak je bio na antičkoj kulturnoj baštini u Zapadnoj Turskoj. No prva dva dana proveli smo, naravno, u Istanbulu. Već smo ga posjećivali i ranije, ali uvijek postoji nešto novo što se može posjetiti i otkriti i mimo već standardnih (grandioznih) općih mjesta kao što su Aja Sofija, Topkapi Saraj, Plava džamija, Basilica cisterne, Hipodrom, Glata kula i dr. Ovoga p**a smo obilascima dodali još dva sjajna odredišta. Prvi je bio Muzej turske i islamske umjetnosti u Ibrahim-pašinom konaku iz 16. stoljeća na Sultanahmetu, u kojemu se čuvaju remek djela iz svih faza islamske umjetnosti. Posebno su impresivne kolekcije tepiha i ćilima, te Qur'ana, odnosno manuskripata iz ranih stoljeća islama. Drugi biser u niski naših novih obilazaka bio je Muzej nevinosti u ulici Çukurcumau, smješten u kući iz 19. stoljeća, Njega je stvorio turski nobelovac Orhan Pamuk prema svom proslavljenom romanu „Muzej nevinosti“. Muzej je svjedočanstvo vremena 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća i sadrži tisuće artefakata iz ljubavne priče samoga romana (ali i njegov izvorni rukopis); priče o dvjema istanbulskim obiteljima. Jedinstven u svijetu po svom konceptu, Muzej je u svibnju 2014. proglašen Europskim muzejom godine.
(nastavlja se)

31/03/2026

Putovali ste u Tursku i kao pravi foto entuzijast napravili mnoštvo dobrih i nesvakidašnjih fotografija? Jeste li razmišljali možda kako bi bilo dobro prikazati ih na nekoj izložbi? Razmislite i javite nam se sa svojim prijedlozima i idejama na [email protected]

Foto: Milan Pavić: Istanbul, 1954.