Documenta Zagreb

Documenta Zagreb Suočavanjem s prošlošću do održivog mira

⚙️ Prvi sastanak novog projekta “Nasljeđe neslaganja” održan u Barceloni!Documenta je pokrenula novi projekt naziva “Nas...
12/10/2026

⚙️ Prvi sastanak novog projekta “Nasljeđe neslaganja” održan u Barceloni!

Documenta je pokrenula novi projekt naziva “Nasljeđe neslaganja: europske demokratske tranzicije kao pouka za današnjicu”. Prošli tjedan, tim projekta održao je prvi sastanak, kojemu su domaćini bili kolege s Fakulteta geografije i povijesti u Barceloni.

✍ Kroz prikupljanje svjedočanstava, obrazovne aktivnosti za srednjoškolce i studente, te radionice medijske pismenosti, u projektu se istražuju sloboda izražavanja u medijima, ljudska prava, te građanske inicijative tijekom rata i demokratske tranzicije.

📰 U projektu se okupljaju nacije različitih konteksta demokratizacije: španjolska tranzicija iz diktatorstva u demokraciju koja je započela sa smrću Francisca Franca 1975., mirna revolucija 1989. i ujedinjenje Njemačke, pad komunističkog režima u Albaniji i turbulentni prijelaz u demokraciju 1990-ih, te raspad Jugoslavije i ratovi 1990-ih koji su odredili put Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije prema demokraciji i neovisnosti.

📝 U sklopu projekta, u proljeće 2027., mladi novinari iz čitave Europe imat će priliku sudjelovati na obuci u Sarajevu, a u jesen iste godine još jedna međunarodna obuka održat će se u Tirani. Prikupljena svjedočanstva bit će predstavljena 2028. na izložbi u Dresdenu, a tijekom festivala u Zagrebu predstavit će se rezultati projekta.

🤝 Partneri u projektu su IDMC-Instituti për Demokraci, Media & Kulturë (Institute for Democracy, Media & Culture, Albanija), Balkan Investigative Reporting Network (BIRN, Bosna i Hercegovina), Gedenkstätte Bautzner Straße Dresden (Njemačka), Udruženje za društvenu istoriju - Euroclio (Srbija), Fakultet geografije i povijesti Sveučilišta u Barceloni (Universitat de Barcelona, Španjolska), dok je koordinator Documenta (Hrvatska).

🇪🇺 Projekt sufinancira Europska unija.

https://documenta.hr/novosti/prvi-sastanak-projekta-nasljede-neslaganja-europske-demokratske-tranzicije-kao-pouka-za-danasnjicu-u-barceloni/
_________________________________________________

⚙️ Kick-off meeting for the "Legacies of dissent" project in Barcelona

Documenta has started its new project "Legacies of dissent: Europe's democratic transitions as a lesson for today". Last week the project team had its first meeting, hosted by colleagues from the Faculty of geography and history in Barcelona.

✍ Through collection of testimonies, educational activities for high school and university students and media literacy workshops, the project explores freedom of expression and the media, human rights, and civil initiatives during periods of war and democratic transition.

📰 The project brings together different national contexts of democratization: the Spanish transition from dictatorship to democracy, starting with the death of Francisco Franco in 1975, the Peaceful Revolution of 1989 in Germany and the German reunification, the collapse of the communist regime in Albania and the turbulent transition to democracy in the 1990s, and the break-up of Yugoslavia and the wars of the 1990s that defined Bosnia and Herzegovina’s, Croatia’s and Serbia’s paths towards democracy and independence.

📝 As part of the project, in the spring of 2027 young journalists from all over Europe will have the chance participate in a training in Sarajevo and in the autumn of 2027 another international training for teachers will be held in Tirana. In 2028, the collected testimonies will be presented at an exhibition in Dresden and a festival in Zagreb will promote all project results.

🤝 The project brings together partners from Albania (IDMC), Bosnia and Herzegovina (BIRN), Germany (Bautzner Strasse Memorial), Serbia (Association of History Teachers), Spain (University of Barcelona, Faculty of Geography and History) and will be coordinated by Documenta (Croatia).

🇪🇺 This project is co-funded by the European Union.

https://documenta.hr/en/novosti/kick-off-meeting-for-the-legacies-of-dissent-europes-democratic-transitions-as-a-lesson-for-today-project-in-barcelona/

Ustaški pozdrav "Za dom spremni" nije nasljeđe na kojem je izgrađena Republika HrvatskaPovodom isticanja transparenta na...
08/10/2026

Ustaški pozdrav "Za dom spremni" nije nasljeđe na kojem je izgrađena Republika Hrvatska

Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv Španjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsjećamo na činjenice o pozdravu "Za dom spremni" i njegovoj neodvojivoj povezanosti s ustaškim režimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postojećim pravnim okvirom i sudskom praksom.

Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe Centar za istraživanje Holokausta i genocida u jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Rijeci (CHGR), 10. studenoga 2025. godine objavio je stručno mišljenje u kojem je, na temelju dostupnih povijesnih izvora i relevantne historiografije, analizirao njegov nastanak i uporabu. U stručnom mišljenju ističe se kako je pozdrav "Za dom spremni" nastao u okviru ustaškog pokreta, a u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj postao službeni pozdrav režima. Najraniji vjerodostojni dokumentirani primjeri njegove uporabe vezani su uz ustaški pokret 1930-ih godina, dok za tvrdnje o njegovu navodnom starijem podrijetlu nema potvrde u vjerodostojnim povijesnim izvorima. Kasnije, pozdrav je bio sastavni dio političkog i institucionalnog poretka NDH, režima koji je provodio rasne zakone i sustavne progone Židova, Srba, i Roma te antifašista i političkih protivnika. Stoga se povijesno značenje pozdrava ''Za dom spremni'' ne može odvojiti od režima koji ga je uveo i koristio.

Pozivamo i potičemo nadležne državne i pravosudne institucije na jasno i dosljedno provođenje postojećeg zakona i sudske prakse te sankcioniranje javne uporabe ustaškog pozdrava "Za dom spremni", kako u ovoj situaciji, tako i u svim drugim prilikama.

Također, pozivamo i Hrvatski nogometni savez (HNS), koji je 2023. prihvatio radnu definiciju poricanja i iskrivljavanja činjenica o Holokaustu Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust i time se obavezao na borbu protiv diskriminacije i širenja mržnje, da reagira. Njihova poruka navijačima o neprihvatljivosti korištenja ustaškog pozdrava i simbola na utakmicama hrvatske nogometne reprezentacije mogla bi imati snažan utjecaj i spriječiti njihovo ponavljanje u budućnosti.

Na kraju, pozivamo na reakciju i UEFA-u, koja je već više p**a sankcionirala slične pojave u hrvatskom nogometu, zadnji p**a 3. listopada 2026., kada je hrvatska nogometna reprezentacija na Rujevici igrala bez navijača, da to učini i ovaj put te time upozori da isticanje ustaških simbola i izvikivanje ustaškog pozdrava nije nasljeđe Europe i nije prihvatljivo u jednoj članici Europske unije.

Izostankom dosljednih i pravovremenih reakcija državna vlast i institucije, kao i Hrvatski nogometni savez, šalju poruku da je korištenje tog pozdrava dozvoljeno, kao i širenje mržnje, diskriminacija, nasilje i druge slične pojave, kako na stadionima, tako i na ulicama, trgovima, ispred kulturnih centara i prostora manjinskih organizacija, i u hrvatskom društvu općenito. A to je najozbiljniji problem za hrvatsko društvo i kao takav mora biti sankcioniran.
______________________

Cijeli tekst priopćenja možete pročitati na poveznici: https://documenta.hr/novosti/ustaski-pozdrav-za-dom-spremni-nije-nasljede-na-kojem-je-izgradena-republika-hrvatska/

Fotografija: Pročelje zagrebačkog sabirnog logora “Zagrebački Zbor” iz kojeg su uhapšeni Srbi, Židovi, Romi i drugi bili otpremani u logore Danica, Gospić, Jadovno, Slanu i Metajnu te kasnije u Jasenovac

📯 Pozivamo vas na predavanje pod naslovom "Tkanine sukoba" koje će održati Roberta Bačić, kustosica istoimene zbirke, u ...
07/10/2026

📯 Pozivamo vas na predavanje pod naslovom "Tkanine sukoba" koje će održati Roberta Bačić, kustosica istoimene zbirke, u sklopu kolegija Vjerana Pavlakovića u četvrtak, 8. listopada na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

"Tkanine sukoba" su zbirka arpillera, tkanina izrađenih posebnom tehnikom, koje su žene nestalih osoba izradile u tijeku traganja za svojim najbližima u vrijeme diktature Pinocheta u Čileu. Ova zbirka nastala na Sveučilištu Ulster (Sjeverna Irska) tematizira teške povrede ljudskih prava. Iako su ju najprije stvarale žene u Čileu, pridružile su im se i žene iz Španjolske, Brazila, Argentine, Engleske, Irske, Njemačke, Zimbabvea, Kolumbije, Kanade, Novog Zelanda i Ekvadora.

Izložba arpillera 2019. je održana u Rijeci, u Galeriji Principij. Više informacija o zbirci možete pronaći ovdje: http://cain.ulster.ac.uk/conflicttextiles/textiles/

Kustosica Bačić rođena je u te je diplomirala u Čileu, a trenutno živi u Sjevernoj Irskoj. Niz godina podržavala je obitelji nestalih i kasnije radila za Nacionalnu komisiju za istinu i pomirenje.

Predavanje će se održati od 11,30 do 13 sati u sobi 801 na 8. katu, a zajednički ga organiziraju Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

https://documenta.hr/novosti/predavanje-tkanine-sukoba-roberte-bacic-u-cetvrtak-na-ffri/

30/09/2026

Prije 35 godina, u jeku rata i dominantne ratne retorike, nastao je Arkzin, fanzin Antiratne kampanje Hrvatske koji je otvarao teme ratnih zločina, ljudskih i manjinskih prava te davao prostor glasovima koji su teško dolazili do drugih medija. Njegovi nekadašnji urednici i aktivisti ponovno su prošli mjestima u Zagrebu na kojima je nastajala antiratna scena, a u Kući ljudskih prava otvorena je i izložba posvećena Arkzinu. Više pogledajte u prilogu Maše Samardžije.

Link na prilog u komentarima 👇👇

🚶 Održana spomen šetnja na temu Antiratne kampanje i ArkzinaPovodom otvaranja izložbe Arkzin foto arhiva, 26. rujna održ...
28/09/2026

🚶 Održana spomen šetnja na temu Antiratne kampanje i Arkzina

Povodom otvaranja izložbe Arkzin foto arhiva, 26. rujna održali smo spomen šetnju "Antiratna kampanja i Arkzin na ulicama Zagreba: ljudska prava za vrijeme rata".

Uz svoja svjedočanstva, sjećanja i refleksije šetnju su vodile Vesna Teršelič, suosnivačica Antiratne kampanje Hrvatske (ARK), Vesna Janković, glavna urednica Arkzina te Aida Bagić, voditeljica programa mirovne edukacije u Antiratnoj kampanji i jedna od autorica Arkzina. Šetnji su se pridružili i Nela Pamuković, koordinatorica Centra za žene žrtva rata Rosa, Zoran Oštrić i Svemir Vranko koji su također aktivno sudjelovali u aktivnostima Antiratne kampanje.

📄 Čitav izvještaj sa šetnje dostupan je na našem webu.
https://documenta.hr/novosti/odrzana-spomen-setnja-antiratna-kampanja-i-arkzin-na-ulicama-zagreba-ljudska-prava-za-vrijeme-rata/

📷 Otvorena izložba “Arkzin foto arhiva”Izložba Arkzin foto arhiva koja predstavlja fotografije i ilustracije nastale tij...
28/09/2026

📷 Otvorena izložba “Arkzin foto arhiva”

Izložba Arkzin foto arhiva koja predstavlja fotografije i ilustracije nastale tijekom izlaženja novina Arkzin otvorena je 25. rujna u Kući ljudskih prava. Izložba prikazuje odabir digitaliziranih fotografija iz arhivske zbirke vezane za Arkzin koja sadrži više stotina tematskih jedinica i obuhvaća rad više od 200 fotografkinja i fotografa.

Fotografije na izložbi prikazuju društvena previranja od sredine 1980-ih, ratne 1990-e, civilno djelovanje za zaštitu ljudskih prava, kao i samo redakciju Arkzina te njegovog tima. Među fotografijama su i neki od portreta osoba intervjuiranih u Arkzinu tijekom njegovih 106 brojeva. Prikazane su i fotografije vezane za glazbenu scenu 1990-ih, kao i ilustracije koje su kreirale specifični vizualni identitet Arkzina. Dio izložbe čine fotografije koje se prikazuju po prvi put, a tijekom otvaranja izloženi su i originali ilustracija.

📰 Arkzin (1991. – 1998.) je pokrenut u rujnu 1991. godine, kao fanzin Antiratne kampanje, no uskoro se pretvorio u alternativni mjesečnik, a nakon toga i dvotjednik u kojem je sve do 1998. bilo prostora za oštru kritiku vladajućih i teme vezane za počinjene ratne zločine, slobodu medija, ženska i LGBT prava, alternativnu kulturu i sve ono što je van mainstreama.

🗃️ Arhivska zbirka fotografija vezana za Arkzin predstavljena je uz sve brojeve Arkzina te su gosti otvaranja mogli sami istražiti brojne fotografije i tekstove. Među posjetitelja izložbe bilo je i više fotografkinja i fotografa Arkzina koji su se uključili u identificiranje osoba i mjesta prikazanih na fotografijama. Ratko Mavar, jedan od fotografa Arkzina, sudjelovao je u digitalizaciji fotografija.

Zbirku su u ime Documente predstavili Nikola Mokrović i Diana Todorova. Izložba je otvorena do 9. listopada 2026. godine te se može pogledati radnim danima u Kući ljudskih prava (Selska cesta, 112c, prizemlje).

https://documenta.hr/novosti/otvorena-izlozba-arkzin-foto-arhiva/

🕯️ Komemoracija u Varivodama: Hrvatsko društvo još negira svoje zločineHrvatsko društvo još se uvijek teško suočava sa z...
28/09/2026

🕯️ Komemoracija u Varivodama: Hrvatsko društvo još negira svoje zločine

Hrvatsko društvo još se uvijek teško suočava sa zločinima kojima su počinitelji hrvatski vojnici i onima gdje žrtve nisu Hrvati, poručila je voditeljica Documente Tena Banjeglav u ponedjeljak, 28. rujna 2026. na komemoraciji u Varivodama kod Kistanja.

Dodala je da upravo vlast, kako sadašnja, tako i prošla, odgovorna za to negiranje činjenica i nepriznavanje zločina.

“One kreiraju narativ i politike sjećanja kao i politike zaborava. Podsjetit ću da je premijer Plenković 2020. bio u Varivodama te priznao zločin i izrazio žaljenje zbog ubijenih civila. I to je bio važan čin. No nakon toga, gotovo je prestao rad na izgradnji povjerenja te stvaranju uključive kulture sjećanja. I dalje, možda još odlučnije nego ranije, hrvatske vlasti odbijaju priznati zločine i preuzeti odgovoronost za njih”, kazala je Banjeglav.

Dana 29. rujna 1995., skoro dva mjeseca nakon završetka operacije Oluja, u noćnim satima nekoliko pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih snaga došlo u Varivode. Tamo se tada nisu odvijale nikakve vojne aktivnosti niti je bila prisutna vojska ni oružje. U mjestu se nalazilo samo nekoliko civila koji nisu željeli ili nisu mogli napustiti svoje kuće i nisu predstavljali nikakvu opasnost. Te noći, pripadnici hrvatskih vojnih i policijskih snaga vatrenim oružjem ubili su devetero mještana, sve osobe starije životne dobi i srpske nacionalnosti. Žrtve su ubijene u svojim kućama i dvorištima, koje nisu željeli napustiti jer im je bila obećana zaštita. Te noći ubijeni su: Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84).

Unatoč vođenim kaznenim postupcima, za zločin u Varivodama nitko nije osuđen.

📄 Čitava vijest objavljena je na našim web stranicama.

https://documenta.hr/novosti/komemoracija-u-varivodama-hrvatsko-drustvo-jos-negira-svoje-zlocine/

Foto: Sandro Lendler

Srpsko narodno vijeće

Posljednji pozdrav Živani Heđbeli (1961. – 2026.) 🕯️S tugom se opraštamo od naše prijateljice, doc. dr. sc. Živane Heđbe...
24/09/2026

Posljednji pozdrav Živani Heđbeli (1961. – 2026.) 🕯️

S tugom se opraštamo od naše prijateljice, doc. dr. sc. Živane Heđbeli, koja nas je podupirala od početka rada Documente. Kao vrsna arhivistica, povjesničarka i dokumentaristica, pomogla je u uspostavi i razvoju arhive Documente. Njena podrška pretočena je u priručnike i knjige i bezbrojne sate savjetovanja i mentoriranja.

Rođena 1961. u Bitoli, u Makedoniji. U Zagrebu je završila Centar za kulturu i umjetnost i stekla zvanje arhivista. Diplomirala je, a kasnije i doktorirala na Filozofskom fakultetu, s disertacijom Institucije državne uprave Republike Hrvatske od 1990. do 2004. godine. Radila je u Hrvatskom državnom arhivu, a od 2002. u Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, u pismohrani. Od 1. siječnja 2015. postala je ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, postavši prva žena na tom radnom mjestu. Zbog velikog broja obaveza ubrzo je izašla iz Upravnog odbora Documente, u koji je izabrana 2011. godine. No i dalje je zagovarala potrebu stvaranja arhiva organizacija civilnog društva.

Autorica je publikacija Što i kako s „papirima“ organizacija civilnoga društva: sačuvati, zaštititi, koristiti te kapitalnih djela: Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do članstva u Europskoj Uniji, I. dio., 1990.-2004. (2011.), II. dio., 2004.-2013. (2013.), sva tri u izdanju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Sve su dostupne na web stranici Documente i već godinama olakšavaju rad istraživačima i istraživačicama iz Hrvatske i svijeta. Zahvalni smo što nam je Živana poklonila svoj veliki rad uz uvjet da publikacije objavimo i bez naknade stavimo na svoju web stranicu.

Nažalost, neće biti s nama na promociji još jednog kapitalnog djela koje je pripremila zajedno s Nikolom Mokrovićem pod naslovom Organi državne vlasti i uprave Federalne, narodne i socijalističke Republike Hrvatske, 1945.-1990. u izdanju Documente i naklade Jesenki i Turk. Skorašnje javno predstavljanje bit će prilika da zajedno izrazimo zahvalnost na njezinom radu.

Vrlo važan doprinos vladavini prava je i knjiga Organi sudske vlasti i pravosuđa u Hrvatskoj, 1945. – 1990. čiji je rukopis završila 2025. i kojemu predstoji uređivanje i pronalazak zainteresiranog suizdavača.

Njezini su radovi objavljeni u publikacijama poput Arhivskog vjesnika, Arhivske prakse, Vijenca, Novog omanuta, Letopisa i Informatora. Autorica je više od tri stotine priloga, prikaza, referata, članaka, osvrta i drugih tekstova.

Na hrvatski je jezik prevela Vodič za upravljanje elektroničkim gradivom s arhivskog stajališta, Smjernice za korištenje elektroničkog gradiva, Zapise nevladinih organizacija. Zajedničko pamćenje. Praktičan vodič u 60 pitanja.

Samostalno, ili kao voditeljica radnog tima, arhivistički je obradila oko 4 dužna kilometra gradiva raznih stvaratelja i zbirki.

Izdvajamo dio Živaninog neobjavljenog teksta koji dobro sažima razloge njezina angažmana u Documenti:

“Tijekom novije povijesti prostore RH napuštali su mnogi, s raznih razloga (rata, raseljavanja, gladi, neimaštine, nezaposlenosti, besperspektivnosti). Dalmatinci su početkom 20. stoljeća iseljavali zbog vinograda uništenih peronosporom, Židovi su pobijeni u konc-logorima, otišli su optanti i Folksdojčeri, građani na privremenom radu u inozemstvu, otišli su Srbi, odlaze mladi. Srbi Hrvatske platili su cijenu rata, jedna trećina napustila je područje RH. Svi u Hrvatskoj plaćaju cijenu mira. Mrtvi se ne vraćaju, i neće se vratiti. Živi se ne vraćaju i teško da će se vratiti. Izgubljeni su životi. Ima li razlike između stoljeća zapuštenog zemljišta nekadašnjih dalmatinskih vinograda i desetljeća zapuštenog zemljišta Banije? Koja je razlika između predimenzioniranih, nedovršenih obiteljskih kuća dignutih nekadašnjim dojč-markama i današnjih, preblizu izgrađenih višekatnica financiranih doznakama iz inozemstva? Kuće su prazne, stanovi su prazni. Država se prazni. Suočimo se s prošlošću. Država koja nije dobra “drugima” nije dobra ni “prvima”. Trideset godina nakon osamostaljenja Hrvatske može se jedino reći da su svi na gubitku.”

Kad smo 2012. organizirali promociju njene knjige Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do ulaska u Europsku uniju. 1. dio. 1990.–2004., prigodni okrugli stol u prostorima Hrvatskog sabora naslovili smo Uprava u reorganizaciji. Svojom velikom energijom pokušala je urediti upravu, bilježeći mandate svih vladinih institucija stvorenih nakon Drugog svjetskog rata. Živane više nema, a uprava je još uvijek u reorganizaciji.

Žalost dijelimo s Živaninom sestrom, sestričnom i drugom rodbinom te njenim prijateljicama i prijateljima.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

https://documenta.hr/novosti/posljednji-pozdrav-zivani-hedbeli-1961-2026/

Address

Selska Cesta 112c
Zagreb
10110

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Documenta Zagreb posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Documenta Zagreb:

Share