Documenta Zagreb

26/08/2026

❗ Podrška javnih osoba i građanskih udruga prosvjedu Gospić je naš dom 🤝

Zagreb, 26. kolovoza 2026.

Često koristimo uzrečicu "samo nek' je zdravlja", no kako kad nas truju?

Udruge civilnog društva, inicijative i javne osobe potpisnice izražavaju punu podršku građanskoj inicijativi "Gospić je naš dom" i prosvjedu koji se 5. rujna održava u Zagrebu.

Ne možemo prihvatiti da se pitanje o kojem ovisi zdravlje ljudi svede na stranačke obračune i zaštitu političkih pozicija. Dok se u Saboru i na Odboru vodila rasprava, problem opasnog otpada koji se godinama gomila je pokazao da nijedan kraj Hrvatske nije imun na nečinjenje nadležnih institucija.

Ovo nije samo problem Gospića ili Like, to je pitanje koje se tiče svakog kutka Hrvatske u kojem su ljudi godinama prepušteni (zlo)namjernom nečinjenju upravnih tijela i odgovornih osoba.

Ljudi za ljude! Za sve Gospiće, Benkovce, Vranjice, Poznanovce, za svaki Senj, Gračac, Split, Otočac, Pecku, za Sisak, za svaki kutak Lijepe naše.

Pravo na zdrav okoliš i zdrav život temeljno je ljudsko pravo, a ne povlastica koju treba izboriti prosvjedima.

Institucije i odgovorne osobe u njima su dužne konačno preuzeti odgovornost za nemar i propuste.

Pozivamo svaku osobu u Hrvatskoj da se 5. rujna pridruže građanima Like u Zagrebu i podrže organizatore ovog prosvjeda. Glas koji se tog dana treba čuti jest glas građana - i mi ćemo taj glas podržati.

Pozivamo vas da se svojim potpisom u komentaru pridružite onima koji su već podržali ovu inicijativu. Popis slijedi u nastavku.

Javne osobe:

1. Adrian Pezdirc, glumac
2. Aida Bagić
3. Aleksandra Kolarić, komunikacijska savjetnica
4. Alen Brlek, pjesnik
5. Alma Prica, glumica
6. Ana Dević, kustosica
7. Ana Hušman, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
8. Ana Pecotić, aktivistkinja
9. Anamarija Večerina
10. Andrej Korovljev, redatelj
11. Andrija Škare, pisac i urednik
12. Anica Tomić, Sveucilisna profesorica,redateljica i dramaturginja
13. Ante Tomić, pisac
14. Antonija Petričušić, sveučilišna profesorica
15. Arijana Lekic- Fridrih, multimedijalna umjetnica
16. Barbara Matejčić, nezavisna novinarka
17. Berto Šalaj, sveučilišni profesor
18. Bojana Gregorić Vejzović, glumica
19. Boris Dežulović, novinar
20. Borna Sor, satiričar
21. Branimir Pofuk, novinar
22. Branka Kaselj, aktivistkinja
23. Branka Stipić, novinarka
24. Bruno Anković, redatelj
25. Dado Ćosić, glumac
26. Daja Globan Kovačević, spisateljica i novinarka
27. Damir Grubiša, red.prof. u mirovini
28. Damir Urban, glazbenik
29. Dana Budisavljević, redateljica
30. Danilo Šerbedžija, redatelj
31. Danka Derifaj, novinarka
32. Dario Čepo, sveučilišni profesor
33. Darko Rundek, kantautor
34. Davorka Perić, kustosica, Vizura aperta
35. Denis Mahmutović, novinar
36. Dijana Cetina Mlađenović, producentica i redateljica
37. Dina Vozab, izvanredna profesorica, FPZG
38. Drago Pilsel, novinar i publicist
39. Dražen Kokanović, jazz producent
40. Dražen Lalić, Sveučilišni profesor
41. Đurđica Čilić, književnica
42. Ecija Ojdanić, glumica i ravnateljica kazalista Moruzgva
43. Ena Katarina Haler, spisateljica i novinarka
44. Franka Perković, kazališna redateljica
45. Goran Bogdan, glumac
46. Goran Božičević, aktivist
47. Goran Šikić
48. Hrvoje Hribar, filmski redatelj i scenarist
49. Ida Prester, novinarka i voditeljica
50. Igor Bezinović, redatelj
51. Ira Payer, dizajnerica
52. Irena Bekić, kustosica, v.d. ravnateljice Umjetničkog paviljona
53. Iva Ušćumlić, spisateljica
54. Ivana Bodrožić, spisateljica
55. Ivana Dobrotić, sveučilišna profesorica
56. Ivana Dragičević
57. Ivana Meštrov, kustosica, Vizura aperta
58. Ivanka Mazurkijević, glazbenica
59. Ivica Đikić, pisac i novinar
60. Ivica Prtenjača, književnik
61. Jasenko Rasol, vizualni umjetnik
62. Jelena Kovačić, dramaturginja
63. Jelena Veljača, autorica
64. Karla Jelić, redateljica i novinarka
65. Kasandra Šincek, univ. mag. informatologije
66. Katarina Kušić, izvanredna profesorica na UNIRI
67. Kornel Šeper
68. Kruno Lokotar, urednik
69. Ksenija Kordić, umjetnica
70. Lada Bonacci, glumica
71. Lada Novak Starčević, novinarka
72. Lana Bobić, aktivistkinja
73. Lidija Deduš, spisateljica
74. Lina Budak, odvjetnica
75. Luka Tralić, glazbenik
76. Maja Marchig, pjesnikinja
77. Maja Sever, novinarka i sindikalistica
78. Mak Murtić, glazbenik
79. Marija Dejanović, spisateljica
80. Marija Šarolić Robić, odvjetnica
81. Marija Škaričić, Akademska glumica, prof. art na ADU, Zagreb
82. Marina Škrabalo, poslovna savjetnica i aktivistkinja
83. Marina Vujčić, spisateljica
84. Marko Rakar
85. Marko Vučetić, sveučilišni profesor
86. Maša Milovac, dizajnerica
87. Matija Ferlin, koreograf
88. Milan Koštro, poduzetnik
89. Milica Czerny Urban, sveučilišna nastavnica
90. Miran Kurspahić, kazališni redatelj
91. Mirela Priselac Remi, glazbenica
92. Mirna Šmit, medijska djelatnica
93. Mišo Nejašmić, izdavač
94. Mladen Majetić, aktivist
95. Mladenka Majerić, stručnjakinja za fundraising
96. Monika Herceg, spisateljica
97. Nataša Medved, književna prevoditeljica i urednica
98. Nataša Škaričić, novinarka
99. Nataša Skazlić, spisateljica
100. Nebojša Blanuša, sveučilišni profesor
101. Nebojša Slijepčević, filmski redatelj
102. Nenad Kovačić, glazbenik
103. Nenad Maljković, Hrvatska permakultura, Zagreb
104. Nenad Puhovski, redatelj i producent
105. Nicole Hewitt, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
106. Pedja Bajović, komičar
107. Predrag Ličina, redatelj
108. Prof. Dr. Sc. Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti
109. Prof. Volga Švorinić, klinička psihologinja, psihoterapeutkinja
110. Rade Šerbedžija, glumac
111. Rajko Grlić, redatelj
112. Rajna Racz, kazališna redateljica
113. Sanja Iveković, umjetnica
114. Sanja Kastratović, poduzetnica i aktivistkinja
115. Sanja Muzaferija, novinarka
116. Sanja Sarnavka, feministkinja
117. Sara Renar, glazbenica
118. Saša Božić, sveučilišni profesor i redatelj
119. Senada Šelo Šabić, znanstvenica
120. Severina Vučković, glazbenica
121. Silvija Šeparović, novinarka
122. Snježana Banović, spisateljica i profesorica na ADU
123. Sonja Šarunić, novinarka
124. Srđan Kovačević, redatelj
125. Sreten Mokrović, glumac
126. Tanja Dabo, multimedijalna umjetnica i sveučilišna profesorica
127. Tanja Rudež, novinarka
128. Tanja Rudež, novinarka
129. Tea Škokić, znanstvenica
130. Tena Perišin, novinarka i sveuč.profesorica
131. Tena Prelec, sveučilišna profesorica
132. Tihana Lazović Trifunović, glumica
133. Tomislav Pletenac, sveučilišni profesor
134. Valentina Otmačić, znanstvenica
135. Vesna Pusić, sveučilišna profesorica, bivša Ministrica vanjskih i europskih poslova
136. Vesna Teršelič, aktivistica
137. Viktor Krasnić
138. Vlasta Žanić, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
139. Željka Jelavić, feministkinja, muzejska pedagoginja
140. Željka Leljak Gracin, aktivistkinja
141. Zinka Bardić, PR
142. Zora Salopek Baletić, arhitektica
143. Zoran Grozdanov, sveučilišni profesor
144. Zoran Tomić, aktivist i pisac
145. Zvonko Dobrović, producent i aktivist

Organizacije i inicijative:

1. Adela Osijek, Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije
2. Ambidekster klub, Ivana Nikolić
3. Antifašistička liga Republike Hrvatske
4. Brlog zadružna pivovara
5. Centar za građanske inicijative Poreč
6. Centar za mirovne studije
7. CESI
8. CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
9. DKolektiv
10. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću
11. Ekološka udruga „Krka“ Knin
12. Europski fond za Balkan
13. Festival alternative i ljevice Šibenik,
14. Forum za slobodu odgoja
15. Glue Kolektiv
16. Gong
17. Građanska inicijativa “Za zeleni Pampas”, Osijek
18. Građanska inicijativa Kantride
19. Greenpeace HR
20. Informativno pravni centar
21. Inicijativa “Žena s glasom”
22. ISKORAK
23. Klub Močvara
24. kolekTIRV | Za prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba
25. Kuća ljudskih prava Zagreb
26. Kulturna udruga Jutro
27. Mreža mladih Hrvatske
28. OCD DELFIN
29. ODRAZ – Održivi razvoj zajednice
30. Permakultura Dalmacija
31. Platforma Doma mladih, Split
32. Politiscope
33. Profesionalna mreža žena i muškaraca Hrvatske
34. Projekt građanskih prava Sisak
35. queerANarchive, Tonči Kranjčević Batalić
36. Rehabilitacijski centar za stres i traumu
37. Roditelji u akciji - Roda
38. Sandra Vlašić i udruga Terra Hub
39. SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost
40. Status M
41. Šumski (bend)
42. Tisa - udruga za održivo učenje
43. U DOBROJ VJERI
44. Udruga “MI” - Split
45. Udruga “Teatar Venera”
46. Udruga Biom
47. Udruga Breza
48. Udruga Caspera - Udruga žena oboljelih i liječenih od karcinoma
49. Udruga Domine
50. Udruga Domino
51. Udruga Dugine obitelji
52. Udruga Flamingo
53. Udruga KORAK
54. Udruga NISMO SAME
55. Udruga Pariter
56. Udruga UZOR, Rijeka
57. Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada POMAK
58. Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split
59. Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija
60. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
61. Udruga Zelena Istra
62. Udruga žena Vukovar
63. Udruženje za razvoj kulture “URK”
64. Zagreb Pride
65. Zaklada “Kajo Dadić”
66. Zaklada Slagalica
67. Ženska mreža Hrvatske
68. Ženska soba
69. Ženska udruga “IZVOR”

25/08/2026

🤝 Podržavamo prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" i borbu građana za zdravlje, sigurnost i zdrav okoliš.

🤝 Dođite na prosvjed u subotu, 5. rujna u Zagrebu. U 11 sati okupljamo se na Trgu kralja Tomislava, a prosvjed je u 12 na Trgu bana Josipa Jelačića.

🗣️ Zatražimo zajedno hitnu sanaciju nezakonito odloženog otpada u Lici i uvođenje stalnog stručnog monitoringa.

Podržimo Ličane i Ličanke iz inicijative Gospić je naš dom:

1. Dolaskom na prosvjed

2. Donacijom za troškove organizacije prosvjeda
https://www.facebook.com/photo/?fbid=122194476362779210&set=pb.61573376313480.-2207520000

3. Snimanjem kratkog videa u kojem pozivate na prosvjed. Snimke šaljite na [email protected].

19/08/2026

🪦 Posljednji pozdrav Srećku Špigelu
(Novi Sad, 10. listopada 1930. – Zagreb, 16. kolovoza 2026.)

S tugom smo primili vijest o smrti Srećka Špigela, čiju je životnu priču Documenta snimila 13. ožujka 2024. godine u sklopu dokumentiranja osobnih sjećanja i (post)ratnih iskustava.

Srećko Špigel rođen je 10. listopada 1930. godine u Novom Sadu, a djetinjstvo je proveo u Zagrebu, gdje je s roditeljima i starijim bratom Mladenom živio u Hercegovačkoj ulici. Pohađao je osnovnu školu na Pantovčaku gdje je završio četiri razreda, no njegovo je školovanje prekinuo Drugi svjetski rat.

Njegova majka Olga potjecala je iz zagrebačke židovske obitelji Shlesinger. Prije udaje radila je u banci, a kasnije je privatno podučavala engleski i njemački jezik. Otac Edgar, rođen u Češkoj, radio je kao računovođa i knjigovođa u pekari u Medulićevoj ulici. Kao vojnik Austro-Ugarske proveo je dio vremena u zarobljeništvu tijekom Prvog svjetskog rata, gdje je, prema obiteljskom sjećanju, vjerojatno pristupio komunističkom pokretu. Kasnije, u Drugom svjetskom ratu, priključio se partizanima, a poginuo je 1942. godine na području Žumberka.

Neposredno prije početka rata otac je Srećka i Mladena odveo u Sloveniju, u Mali Podlog kraj Krškog. Kada se pročulo da nacističke vlasti pripremaju iseljavanje stanovništva iz toga područja, majka je došla po njih i vratila ih u Zagreb. Za vrijeme boravka u Sloveniji braća su krštena u crkvi u Dobovi, kako je Srećko kasnije rekao, "za svaki slučaj".

Nakon kratkog boravka u Zagrebu, majka je uspjela pribaviti lažne dokumente na prezime Bijelić. Predstavljajući se kao obitelj iz Sinja, vlakom su stigli u Split, koji se tada nalazio pod talijanskom fašističkom okupacijom. Ondje su boravili oko dva mjeseca, nakon čega su talijanske vlasti naredile da svi doseljenici pristigli nakon početka rata moraju napustiti grad i biti premješteni u unutrašnjost Italije. Iz Splita su brodom stigli do Trsta, a potom autobusima bili raspoređeni u sjevernu Italiju. Srećko, njegov brat i majka smješteni su u Valli del Pasubio, u provinciji Vicenza, gdje su živjeli u starom hotelu zajedno s još nekoliko obitelji.

Nakon kapitulacije fašističke Italije 1943. godine i dolaska nacističkih njemačkih snaga postalo je jasno da im prijeti deportacija. U njihovu spašavanju presudnu je ulogu imao katolički svećenik don Michele Carlotto. Srećka i Mladena najprije je sklonio u obiteljsku kuću u Castelgombertu, dok je njihovu majku smjestio kod svojih prijatelja. Nakon nekoliko mjeseci braću je smjestio u katolički Istituto San Gaetano u Vicenzi, ustanovu za djecu bez roditelja. U institutu su živjeli pod lažnim identitetima. Predstavljali su se kao izbjeglice iz Trsta i nosili prezime Bertoldi. Srećko je ondje bio Felice, a Mladen – Bruno. Njihov pravi identitet poznavali su samo voditelji ustanove i osobe povezane s don Micheleom. Talijanski su brzo naučili te su, poput druge djece, govorili venecijanskim dijalektom.

U ustanovi su ostali do završetka rata 1945. godine. Institut se nalazio nedaleko od aerodroma koji su bombardirali Saveznici, pa se Srećko prisjećao eksplozija, gelera i bombi koje su padale u neposrednoj blizini. Kontakti s majkom tijekom toga razdoblja bili su rijetki, a obitelj je rat preživjela zahvaljujući mreži ljudi koji su ih skrivali i štitili.

Po završetku rata vratili su se u Zagreb. Srećko je zbog ratnog progonstva izgubio četiri godine školovanja, koje je potom nadoknadio u gimnaziji u Gundulićevoj ulici, namijenjenoj djeci partizana i djeci koja su rat provela u izbjeglištvu. Nakon gimnazije školovao se u Beogradu, a potom se vratio u Zagreb. Uz posao je studirao pravo te je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

U svojem svjedočanstvu Srećko je govorio o predratnom Zagrebu, obitelji, strahu i bijegu, životu pod lažnim imenima te ljudima koji su njemu i njegovoj obitelji omogućili da prežive. Njegova životna priča ostaje dragocjen zapis o progonu zagrebačkih Židova, izbjeglištvu u Italiji i hrabrosti pojedinaca koji su u vremenu nasilja i progona odlučili pomoći.

Srećka Špigela pamtit ćemo kao hrabrog svjedoka vremena koji je s nama nesebično podijelio sjećanja na rat, progon i preživljavanje, usprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim problemima. Zahvalni smo njegovom sinu Ivi Špigelu na povezivanju i podršci.

https://documenta.hr/novosti/posljednji-pozdrav-srecku-spigelu-1930-2026/

13/08/2026

⭕️ U uvali Slana na otoku Pagu po četvrti put je od 1991. godine uništena spomen-ploča

U uvali Slana na otoku Pagu po četvrti put je od 1991. godine uništena spomen-ploča posvećene žrtvama ustaških logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog sustava logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, prvi p**a postavljena 1975. godine.

Srpsko narodno vijeće (SNV) i Koordinacija židovskih općina RH je obnovljenu spomen-ploču postavljalo i 2010 i 2013. godine, nakon čega bi bila uništena.

Spomen ploča je 24. lipnja ove godine po četvrti put obnovljena i iznova postavljena, s novim tekstom, u suradnji s gradonačelnikom Novalje, Ivanom Dabom.

„Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljni srodnici neka prime isprike sa moje strane”, rekao je krajem lipnja ove godine, na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora, u uvali Slana, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje.

Spomenuti logor, za kojeg se u javnosti jedva zna da je postojao, bio je logor smrti, najokrutniji u cijeloj NDH.

Od institucija Republike Hrvatske, prije svega od MUP-a i Ravnateljstva policije tražimo učinkovitu istragu. Od Ministarstva kulture i medija oglašavanje u vezi uništavanja ploče na području zaštićenog kulturnog dobra, a od predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti osudu vandalizma i postavljanje nove ploče u nazočnosti predstavnika Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće (SNV)

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i

Koordinacija židovskih općina RH

➡️ Dodatne informacije o logorima Slana i Metajna dostupne su na: https://documenta.hr/koncentracijski-logor-slana-1941/



Foto: Jernej Božič

07/08/2026

🔴 Podnijeli smo prijavu zbog sumnje na javno poticanje na nasilje u Kninu na godišnjicu "Oluje"

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek, Antifašistička liga Republike Hrvatske i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnijeli su 7. kolovoza 2026. prijavu zbog sumnje na javno poticanje na nasilje i mržnju te korištenje simbola i pozdrava koji vrijeđaju ustavne vrijednosti Republike Hrvatske Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), Državnom odvjetništvu (DORH) i Pučkoj pravobraniteljici, na temelju snimki iz Knina na dan 5. kolovoza 2026., prilikom obilježavanja 31 godine od VRO „Oluja“.

Iz javno dostupnih videosnimki objavljenih u elektroničkim medijima i na društvenim mrežama proizlazi da je tijekom mimohoda ulicama Knina dio sudionika, među kojima su bili pripadnici navijačke skupine Torcida i pojedini veterani, javno uzvikivao poruke usmjerene protiv pripadnika srpske nacionalne manjine te koristio simbole i pozdrave koji se nedvojbeno povezuju s ustaškim režimom Nezavisne Države Hrvatske.

Neprihvatljivi uzvici kojima se poziva na nasilje opasni su za hrvatsko društvo te državu. Ustav u svojim izvorišnim osnovama jasno odbacuje nasljeđe Nezavisne Države Hrvatske kao izraz fašističkog režima te potvrđuje antifašizam kao jednu od temeljnih vrijednosti suvremene hrvatske države. Vlada koja se ovakvim okupljanjima ne suprotstavlja ugrožava Ustavni poredak RH.

Smatramo da je učinkovita reakcija nadležnih tijela nužna radi zaštite ustavnog poretka Republike Hrvatske, jednakosti svih građana pred zakonom te očuvanja vrijednosti demokratskog društva utemeljenog na poštovanju ljudskih prava i dostojanstva svake osobe.

Stoga zahtijevamo da nadležna tijela:

utvrde identitet svih osoba koje su javno uzvikivale poruke kojima se potiče mržnja ili nasilje te koristile zabranjenu fašističku simboliku;
ispitaju postoje li elementi kaznenih djela ili prekršaja koji se progone po službenoj dužnosti;
poduzmu sve zakonom propisane mjere protiv odgovornih osoba;
obavijeste podnositelje prijave o poduzetim radnjama, sukladno zakonskim ovlastima.

Čitav tekst prijave, s priloženim poveznicama, nalazi se u PDF-u na našem webu.

https://documenta.hr/novosti/podnijeli-smo-prijavu-zbog-sumnje-na-javno-poticanje-na-nasilje-u-kninu-na-godisnjicu-oluje/

Screenshot: Facebook objava.hr

04/08/2026

🕯️ Pamtimo sve stradale u Oluji

Ususret 31. godišnjici od početka vojno-redarstvene operacije „Oluja“, ponovno pozivamo na uvažavanje svih stradalih, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili status.

Pamtimo egzodus naših protjeranih sugrađanki i sugrađana, 1991. većinom Hrvata, a 1995. većinom Srba. Pamtimo uništene domove. Pamtimo ubijene branitelje. Pamtimo ubijene civile.

Kao i prethodnih godina, Documenta upozorava na izostanak pravde za žrtve nasilja i zločina te i ovog p**a poziva hrvatsko pravosuđe i druge nadležne institucije na ulaganje dodatnog napora u provođenju istražnih radnji i procesuiranju svih počinitelja ratnih zločina, te intenziviranje suradnje istražnih i pravosudnih tijela na državnoj, kao i pravosudnih tijela na regionalnoj razini.

Iako je DORH u Priopćenju iz 2011. godine naveo brojku od preko 6000 kaznenih prijava za krađe, palež i ubojstva počinjena u istom razdoblju, mnoga od njih do danas nisu procesuirana. Svjedočimo relativizaciji, militarizaciji, usponu nacionalističke retorike, prešućivanju činjenica, zbog kojih se društveni jaz produbljuje.

Negacija najtežih kaznenih djela, počinjenih iz vlastitih redova, kao i isključiva viktimizacija samo jedne strane, još uvijek je izražena na svim nekad zaraćenim stranama, a tome pridonose i neki visoki državni dužnosnici na domaćoj, ali i regionalnoj razini. Tražimo stoga odgovorno postupanje predstavnika političkih i pravosudnih tijela u svrhu približavanja pravde za žrtve.

Nakon što je prije nekoliko godina premijer Andrej Plenković napravio korak u smjeru izgradnje povjerenja, govorom u Varivodama, sudjelovanjem na komemoracijama za žrtve u Plavnom i Gruborima 2020., te zajedničkim komemoracijama i 2021., nastalo je zatišje. Ideja o mogućnosti uključive kulture sjećanja zamrla je. Već 2022. godine predstavnicima SDSS-a, uključujući tadašnju potpredsjednicu Vlade Anju Šimpragu, onemogućeno je sudjelovanje na komemoracijama u Vukovaru i Škabrnji uz prijetnje fizičkim obračunom.

U jučerašnjoj izjavi Srpsko narodno vijeće suprotstavilo se politizaciji sjećanja: „Protiv toga da se obilježavanje Oluje i sjećanje na egzodus pretvaraju u nastavak ratovanja, umjesto u priliku za suočavanje s posljedicama rata. Takva politika, koja žrtve pretvara u sredstvo, i slavi rat umjesto da mu se suprotstavi, slabi kulturu mira i dijaloga.“ Vrijeme je za obnovu procesa zajedničkog komemoriranja.

Pitanje „Gdje su žrtve drugih nacionalnosti u našem javnom prostoru?“ pitanje je osnovne humanosti. Bez suočavanja s počinjenim zločinima, bez shvaćanja da smo i sami kadri počiniti zločine i da ih činimo, ne možemo napredovati kao društvo. Ako ne shvaćamo da zlo ne treba činiti i da za njega nema opravdanja, možemo dopustiti da nas mržnja odnese prema novim zločinima.

Podatke našeg istraživanja, kojim smo obuhvatili 2353 osobe, od kojih je 1791 žrtva stradala za vrijeme VRO Oluja (04.08.1995. – 09.08.1995.), a još 286 u periodu do 28.09.1995. (zločin u Varivodama)., kao i prezentaciju s analizom podataka, možete pronaći na poveznici u objavi na web stranicama Documente. Ukoliko imate dodatne informacije, javite nam se.

Istraživanje ljudskih gubitaka dugogodišnji je program Documente usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pružiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj. Utvrđivanje podataka također je i dokumentarna osnova našeg javnog zalaganja za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira. Od 2009. godine proveli smo više od 8000 intervjua na terenu, uz sakupljanje, analizu i usporedbu podataka iz različitih dostupnih izvora.

➡️ Rezultati istraživanja dostupni su ovdje:

Ususret 31. godišnjici od početka vojno-redarstvene operacije „Oluja“, ponovno pozivamo na uvažavanje svih stradalih, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili status. Pamtimo egzodus naših protjeranih sugrađanki i sugrađana, 1991. većinom Hrvata, a 1995. većinom Srba. Pamtimo uništene do...

03/08/2026

◾️ Održana antiratna akcija povodom 31. godišnjice Oluje

Na Trgu Bana Jelačića danas je održana antiratna akcija.

Povodom 31. godišnjice vojno-policijske operacije Oluja, i ove se godine obraćamo građankama i građanima Hrvatske antiratnom akcijom pod nazivom “Zločini u Oluji su odgovornost svih nas”.

Akcijom poručujemo da nijedno društvo ne može graditi pravednu budućnost bez suočavanja s vlastitim zločinima i vlastitom odgovornošću.

Akcijom prije svega izražavamo suosjećanje sa svim žrtvama ratnih zločina počinjenih u naše ime. Podsjećamo na zločine nad građanima Republike Hrvatske srpske nacionalnosti koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili. Također podsjećamo na višedesetljetno institucionalno poricanje, umanjivanje i prešućivanje ovih zločina.

Za vrijeme i nakon operacije Oluja spaljeno je više od 22.000 kuća, a oko 200.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Prema podacima Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, evidentirano je 1.747 žrtava srpske nacionalnosti i 466 žrtava hrvatske nacionalnosti. Među ubijenim Srbima najveći je broj civila, dok među hrvatskim žrtvama prevladavaju pripadnici oružanih snaga.

Također ovom prilikom ističemo da smo nakon punih deset godina, dočekale/i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je utvrđeno da je zabrana održavanja Antiratnog protesta 2016. godine uoči obilježavanja obljetnice vojne akcije „Oluja” bila protivna Ustavu Republike Hrvatske i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Iako je riječ tek o jednom koraku, ta odluka predstavlja važnu pobjedu za slobodu javnog okupljanja i pravo na kritičko suočavanje s prošlošću.

Pozivamo građanke i građane, političke aktere i medije da nam se pridruže u ovoj borbi. Samo ustrajnim suočavanjem s vlastitom prošlošću možemo graditi društvo utemeljeno na istini, pravdi i poštovanju ljudskih prava te spriječiti ponavljanje nasilja i novih podjela.

Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Ženska mreža Hrvatske

➡️ Čitavu objavu pročitajte na webu Documente:
https://documenta.hr/novosti/odrzana-antiratna-akcija-povodom-31-godisnjice-oluje/

Foto: Hina