Srpsko narodno vijeće

Srpsko narodno vijeće The Serb National Council is democratically elected political, consulting and coordinating body acting as self government of Serbs in Croatia

Napomena: Neće biti prihvaćeni komentari koji sadrže govor mržnje, koji su uvredljivog, pogrdnog ili prostačkog sadržaja, koji sadrže osobne napade i uvrede, čiji je sadržaj nezakonit ili predstavlja spam, reklamne materijale i slično. Svi će takvi komentari sukladno pravilima Facebooka biti prijavljeni.

"Osjećamo žaljenje što je država nekažnjavanjem, neizvršavanjem pravednosti do kraja, preuzela odgovornost za zločine ko...
25/08/2026

"Osjećamo žaljenje što je država nekažnjavanjem, neizvršavanjem pravednosti do kraja, preuzela odgovornost za zločine koji su počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj tokom i nakon Oluje", Milorad Pupovac.

"Ne možemo se nadati budućnosti tako da jedne žrtve pamtimo, a druge prešućujemo. Svaka nevina žrtva zaslužuje ime, dostojanstvo i pravdu, bez obzira na nacionalnost", Anja Šimpraga.

Zajedno s Vijećem srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije danas smo organizirali komemoraciju za civilne žrtve ubijene tokom i nakon "Oluje" u Gruborima.

foto Sandro Lendler

[Artan Lili sinoć u SKC Osijek]Sinoć je naš Srpski kulturni centar u Osijeku ugostio beogradski noise-pop bend Artan Lil...
21/08/2026

[Artan Lili sinoć u SKC Osijek]

Sinoć je naš Srpski kulturni centar u Osijeku ugostio beogradski noise-pop bend Artan Lili. Osnovani 2013. godine, Artan Lili iza sebe imaju dva albuma i brojne koncerte širom Srbije i regije.

Tokom godina profilirali su se kao jedan od prepoznatljivijih predstavnika regionalne alternativne scene. Osječka publika a i šire sinoć je imala priliku uživo doživjeti njihov karakterističan zvuk, energiju i atmosferu koju donose na pozornicu.

Foto: Jasenko Drinić

[Samostalna demokratska srpska stranka SDSS: Šimpraga upozorila na ilegalnih 200 tona otpada blizu izvora vode] Potpreds...
18/08/2026

[Samostalna demokratska srpska stranka SDSS: Šimpraga upozorila na ilegalnih 200 tona otpada blizu izvora vode]

Potpredsjednica SDSS-a Anja Šimpraga upozorila je u utorak u Bruvnu pokraj Gračaca na još jednu lokaciju nezakonito odloženog otpada koja se nalazi na području tog mjesta, te zatražila dugoročni monitoring podzemnih voda u Lici zbog mogućeg širenja onečišćenja.

Šimpraga je na konferenciji za novinare rekla da se na toj lokaciji nalazi između 100 i 200 tona otpada, te da je komunalni redar nekoliko dana ranije podnio prijavu Državnom inspektoratu zbog sumnjivog otpada.

"Želimo da se istraži ova lokacija, da se završi započeti posao nakon prijave", kazala je Šimpraga, dodavši kako treba utvrditi može li se pepeo i druge tvari iz energana rasipati na taj način te je li riječ o takvom otpadu.

Podsjetila je na sličan slučaj na Gubavčevom Polju, gdje su, kako je rekla, dovezeni i razasuti pepeo, šljaka i prašina iz kotla. Ocijenila je da problem otpada nije samo pitanje komunalne politike, već i zaštite ljudi, zdravlja, zemlje i vode.

Govoreći o lokacijama onečišćenim otpadom, Šimpraga je istaknula slučaj "Crnog Brda" u Biljanima Donjim te pozvala Vladu da sustavno identificira i mapira takve lokacije.

"Zanima nas hoće li Vlada napraviti cjelovitu nacionalnu kartu svih takvih lokacija, uključujući one koje još nisu službeno proglašene crnim točkama“, rekla je. Upitala je i „znamo li uopće koliko još 'Crnih brda' postoji u Hrvatskoj", a da za njih nema sustavnog rješenja.

Posebno je istaknula potrebu za dugoročnim praćenjem kvalitete podzemnih voda na području Like zbog krškog terena i mogućnosti širenja onečišćenja.

Šimpraga je govorila i o vjetroelektranama na području Gračaca, pozvavši Zadarsku županiju i nadležno ministarstvo da ispitaju njihov utjecaj na okoliš i stanovništvo. Zatražila je i obustavu izgradnje novih vjetroelektrana, tvrdeći da one, prema njezinu mišljenju, ugrožavaju zdravlje ljudi te utječu na vodotokove, tlo i životinjski svijet.

"Kriminal je jedno – netko ukrade, odgovara i šteta se može procijeniti. Ali otpad koji godinama ostaje u Lici nešto je puno ozbiljnije", poručila je Šimpraga. Dodala je da se ne smije pitati samo tko je odgovoran, nego i "tko će i kada sanirati ono što danas ostavljamo iza sebe".

Na konferenciji za novinare bili su i lokalni predstavnici SDSS-a iz Zadarske županije i Gračaca, među kojima predsjednica županijskog SDSS-a Rajka Rađenović, načelnik Gračaca Goran Đekić sa zamjenikom Nebojšom Rađenovićem te potpredsjednik općinskog vijeća Rajko Obradović.

Izvor HINA, autor Ivan Grandov

foto Sandro Lendler

[Memorial Plaque to the Victims of the Ustasha Regime in Slana Bay Destroyed for the Fourth Time!]The memorial plaque de...
14/08/2026

[Memorial Plaque to the Victims of the Ustasha Regime in Slana Bay Destroyed for the Fourth Time!]

The memorial plaque dedicated to the victims of the Ustasha camps in Slana and Metajna, which were an integral part of the Gospić-Jadovno-Pag concentration camp system, and which was first installed in 1975, has been destroyed for the fourth time since 1991 in Slana Bay on the island of Pag.

The Serb National Council (SNV) and the Coordination of Jewish Municipalities of the Republic of Croatia installed a replacement memorial plaque in 2010 and again in 2013, both of which were subsequently destroyed.

On 24 June this year, the memorial plaque was restored and installed for the fourth time, with new wording, in cooperation with the Mayor of Novalja, Ivan Dabo.

“May Slana continue to warn us today about the dehumanisation of the other, of those who are different, so that such atrocities may never happen again. And may all the victims rest in peace and may their relatives and family members accept my apologies,” said Mr Dabo, at the end of June this year, at the site of the former Ustasha camp in Slana Bay.

The aforementioned camp, whose existence is barely known to the public, was a death camp, the most brutal in the entire Independent State of Croatia (NDH) during the Second World War.

We call on the institutions of the Republic of Croatia, above all the Ministry of the Interior and the General Police Directorate, to conduct an effective investigation. We call on the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia to issue a statement regarding the destruction of the plaque in an area of protected cultural heritage, and we call on representatives of the local and national authorities to condemn the vandalism and install a new plaque in the presence of representatives of the Government of the Republic of Croatia.

The Ustasha camp at Slana covered an area of around 5 hectares and was located approximately 5 km from the nearest village, Metajna, on the island of Pag. On that rocky wasteland, directly exposed to the Velebit bora, with no drinking water or vegetation, there were no conditions for normal life. The first internees of the camp on Pag were Jews arrested in Zagreb on 20 June 1941. They were brought to Slana on 24 June. That date can be regarded as the day the camp began operating.

The first group of prisoners consisted of 30 Jews from Zagreb. At the time of their arrival in Slana, there was nothing there except bare rock. After the Jews, Serbs and a smaller number of Croats were also brought there. From 10 July onwards, the number of Serbs was significantly higher. The northern part of the camp was occupied mainly by Serbs and, to a lesser extent, Croats, while the southern part was occupied exclusively by Jews.

Following the reoccupation by Fascist Italy, and on the basis of the Treaties of Rome with the Independent State of Croatia, the Velebit area and the island of Pag became part of Italy in mid-August 1941, resulting in the camp being closed down. The last camp inmates were killed or transported to other places of detention in the Independent State of Croatia at the time, while the Fascists themselves, including the sanitary and disinfection commission of the Italian army, were appalled by the brutality of the crimes committed.

Boris Milošević, Serb National Council (SNV)

Vesna Teršelič, Documenta - Centre for Dealing with the Past

Ognjen Kraus, Coordination of Jewish Municipalities of the Republic of Croatia

Yad Vashem: World Holocaust Center, Jerusalem

International Holocaust Remembrance Alliance - IHRA

Europska komisija u Hrvatskoj

Europski parlament u Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske

Photo of the demolished plaque taken on 6 August 2026 by Jernej Božič 👇

[Spomen-ploča ustaškim žrtvama u uvali Slana uništena po četvrti put!]"U uvali Slana na otoku Pagu po četvrti put je od ...
13/08/2026

[Spomen-ploča ustaškim žrtvama u uvali Slana uništena po četvrti put!]

"U uvali Slana na otoku Pagu po četvrti put je od 1991. godine uništena spomen-ploča posvećene žrtvama ustaških logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog sustava logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, prvi p**a postavljena 1975. godine.

Srpsko narodno vijeće (SNV) i Koordinacija židovskih općina RH je obnovljenu spomen-ploču postavljalo i 2010 i 2013. godine, nakon čega bi bila uništena.

Spomen ploča je 24. juna ove godine po četvrti put obnovljena i iznova postavljena, s novim tekstom, u suradnji s gradonačelnikom Novalje, Ivanom Dabom.

„Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljni srodnici neka prime isprike sa moje strane”, rekao je krajem lipnja ove godine, na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora, u uvali Slana, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje.

Spomenuti logor, za kojeg se u javnosti jedva zna da je postojao, bio je logor smrti, najokrutniji u cijeloj NDH.

Od institucija Republike Hrvatske, prije svega od MUP-a i Ravnateljstva policije tražimo učinkovitu istragu. Od Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske oglašavanje u vezi uništavanja ploče na području zaštićenog kulturnog dobra, a od predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti osudu vandalizma i postavljanje nove ploče u nazočnosti predstavnika Vlade RH",
Boris Milošević, Vesna Teršelič, Ognjen Kraus.

Ustaški logor Slana prostirao se na oko 5 hektara površine, a nalazio se oko 5 km udaljen od najbližeg zaseoka Metajne, otok Pag. Na toj kamenoj goleti, direktno izloženoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan život. Prvi internirci logora na Pagu bili su Židovi uhapšeni u Zagrebu 20. lipnja 1941. godine. U Slanu su dovedeni 24. lipnja. Taj datum možemo smatrati danom početka rada ovog logora.

Prvu skupinu zatočenika činilo je 30 zagrebačkih Židova. U vrijeme njihovog dolaska u Slani još nije bilo ničega, osim golog kamena. Nakon Židova dovedeni su i Srbi te manji broj Hrvata. Od 10. srpnja broj Srba je znatno veći. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi i u manjem broju Hrvati, u južnom dijelu isključivo Židovi.

Reokupacijom od strane fašističke Italije, a temeljem Rimskih sporazuma s NDH, područje Velebita i otoka Paga pripalo je Italiji sredinom kolovoza 1941. godine, čime se logor ukida, posljednji logoraši ubijaju ili transportiraju na druga zatočenička mjesta tadašnje NDH, a sami fašisti, sanitarno-dezinfekcijska komisija talijanske vojske, bivaju zgranuti okrutnošću počinjenih zločina.

foto: Jernej BOŽIČ, snimljena 6. augusta 2026.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Milorad Pupovac iz...
07/08/2026

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Milorad Pupovac izrazio je zabrinutost zbog, kako je naglasio, govora mržnje u Kninu 5. augusta, pravosuđe je prozvao zbog izostanka reakcije, poručivši da je izvikivanje takvih poruka napad na ustavni poredak Republike Hrvatske, dok je Ustavni sud i DORH pozvao na postupanje.

Pupovac je na izvanrednoj konferenciji za medije u petak ustvrdio da su se u poslijepodnevnim satima 5. kolovoza, na dan obilježavanja 31. obljetnice operacije Oluja, na kninskim ulicama i u ugostiteljskim objektima mogle čuti poruke koje predstavljaju "ozbiljan napad na ustavne vrijednosti i demokraciju", naglasivši da mržnja i pozivanje na zločin nisu spojivi s patriotizmom.

Više sa spomenute konferencije za novinare u komentarima 👇, u izvještaju Novosti, autorice Pauline Arbutine.

foto Sandro Lendler

[Uzdolje – zločin bez pravde]Zajedno s općinom Biskupija danas smo organizirali komemoraciju u Uzdolju pokraj Knina, gdj...
06/08/2026

[Uzdolje – zločin bez pravde]

Zajedno s općinom Biskupija danas smo organizirali komemoraciju u Uzdolju pokraj Knina, gdje su prije 31 godinu trojica pripadnika HV-a iz automatske puške ubili osmero bespomoćnih, bezopasnih i vremešnih srpskih civila.

Tokom komemoracije okupljenima se obratila Anja Šimpraga, saborska zastupnica i zamjenica predsjednika Srpsko narodno vijeće, dok je Milan Đurđević, načelnik općine Biskupija, pročitao ovogodišnju Izjavu sjećanja.

Govor saborske zastupnice izrečen danas u Uzdolju možete pronaći u komentarima 👇, kao i u prilogu VIDA TV.

Na istoj lokaciji potražite i prilog Nikoline Zavišić, Vida TV 👇.

Hvala našem Gojku Raškoviću na fotografijama.

" „Navikne se čovjek na sve.Da živi sa pola duše, da stvara neki svoj svijet u koji smješta svoje snove, maštanja, želje...
05/08/2026

" „Navikne se čovjek na sve.
Da živi sa pola duše, da stvara neki svoj svijet u koji smješta svoje snove, maštanja, želje. Navikne da preboli, neprebolno. Da izdrži, neizdrživo..
Da hoda na vrhovima prstiju, da ne bi tugu probudio..“

Ali danas ćemo, u ovom malom živopisnom ličkom selu tugu probuditi, njegujući ovdje i sad tradiciju sjećanja.

Sva su lička sela lijepa, neznanom ista …. uronjena u plodne dolinice, okružena planinama. A Komić..poseban… kućice razasute ispod brda nedosanjanih u tuđini: Troura, Komača, Mirkača, pitom ljudima i prirodom: Opalići, Lavrnići, Ćurčići, Grozdanići, Bošnjaci, Pavlice..

Selo je prije 200 godina imalo crkvu (hramovna Slava: Pokrov presvete Bogorodice), prije 100 godina izgrađena je škola, seoska šterna i izvorski bunari, do 2.svj.rata imalo je gotovo 900 stanovnika u 200 numera. Iza Velikog rata ostalo je samo 509 stanovnika, dugo muškog čeljadeta nije bilo za vojsku.

1991.godine u njemu su živjele 153 duše, svi Srbi.

Petog augusta 1995. u selu je ostalo 9 duša, ostali su u zbjegu. Dvanaestog augusta 1995. u selu više nije bilo nikoga. Od 90 kuća 80 je zapaljeno. U Oluji i nakon nje, u ovim našim selima stradalo je dosta naroda, onog najranjivijeg, onih čiji je ostanak bio čin duboke vezanosti za dom, istoriju i komad zemlje koji su obrađivali cijeli život. Tišina koja je ostala iza njih nije običan muk praznog prostora. To je tišina koja traje i danas: nepovratna, zaglušujuća, neutješna. Danas se ovdje morala probuditi tuga, za nezaborav", Tatjana ČANKOVIĆ, zamjenica načelnika Općine Udbina.

KOMIĆ kod Udbine, POMEN CIVILNIM ŽRTVAMA „OLUJE“, 03.08.2026.

foto Sandro Lendler

[„Senior NET” – Europski socijalni fond plus]U okviru projekta SENIOR NET, referentni broj SF.3.4.08.06.0056, najavljuje...
04/08/2026

[„Senior NET” – Europski socijalni fond plus]

U okviru projekta SENIOR NET, referentni broj SF.3.4.08.06.0056, najavljuje se održavanje info kutka za starije osobe (55+godina) i/ili umirovljenike u Eko centru Kistanje, dana 10.8.2026. u sklopu gastro događanja Pastirska trpeza, s početkom u 19:30 sati.

Više u komentarima 👇

foto Zvonimir Barisin / PIXSELL

[Marija, Petar, Sava, Borka, Milica, Milka, Rade i Staka - pamtimo ih!]Danas smo održali komemoraciju za sve one koji su...
03/08/2026

[Marija, Petar, Sava, Borka, Milica, Milka, Rade i Staka - pamtimo ih!]

Danas smo održali komemoraciju za sve one koji su izgubili živote, domove i zavičaj tokom i u danima nakon VRO Oluja.

Središnja komemoracija Srpsko narodno vijeće održala se pored spomenika u centru sela Komić, općina Udbina.

U Komiću je u ljeto 1995. ubijeno i nestalo osam civila, među njima devedesettrogodišnja Sava Lavrnić i njezin sin Petar, dok je nepokretna Marija Brkljač živa spaljena u vlastitoj kući, pred očima svoje kćeri. Više od tri desetljeća poslije, taj zločin i dalje nije procesuiran.

„Prvih dana augusta 1995. u selu Komić ostalo je osam „duša“. Nakon dvanaestog kolovoza nije ostao nitko. Skoro svih osamdeset devet kućnih brojeva je zapaljeno istoga dana. Selo koje je preživjelo jedan svjetski rat nije preživjelo august 1995..

Došli smo u Komić da se sjetimo žrtava „Oluje" mještana ovog sela, Srba koji su ovdje živjeli i ovdje stradali. Ali dolazeći ovamo, ne zaboravljamo žrtve naših sugrađana Hrvata. Nijedna žrtva, hrvatska ili srpska, ne zaslužuje da bude zaboravljena. Nevinost žrtve ne ovisi o tome na čijoj je strani rođena.

Tražimo da se nijedna žrtva ne dijeli na važniju i manje važnu, na onu koja zaslužuje istragu i onu koja je čeka uzalud. Izgubljene živote i godine ne možemo vratiti. Ali nešto ipak možemo: ne zaboraviti ovo selo, ove ljude, ove žrtve. Pisati o njima. Govoriti o njima. Dolaziti ovamo i izgovarati njihova imena naglas da ostanu otrgnuti od zaborava, čak i kad sve drugo ovdje šuti.

Marija, Petar, Sava, Borka, Milica, Milka, Rade i Staka",

Boris MILOŠEVIĆ, Komić 2026.

Cjeloviti govor Borisa potražite u komentarima 👇, kao i 19. Izjavu sjećanja SNV-a, koja je danas pročitana u Komiću.

Izvještaj Novosti, autorice Pauline Arbutine, potražite na istoj lokaciji, u komentarima 👇.

foto Sandro Lendler

Address

Ljudevita Gaja 7
Zagreb
10000

Telephone

+38514886368

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Srpsko narodno vijeće posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Srpsko narodno vijeće:

Shortcuts

Share