09/09/2026
Sjena vs SOIH 🤔
Što vi mislite ?
𝐓𝐑𝐄𝐁𝐀𝐉𝐔 𝐋𝐈 𝐔𝐃𝐑𝐔𝐆𝐄 𝐏𝐑𝐔Ž𝐀𝐓𝐈 𝐒𝐎𝐂𝐈𝐉𝐀𝐋𝐍𝐄 𝐔𝐒𝐋𝐔𝐆𝐄?
Č𝐄𝐓𝐕𝐑𝐓𝐎: Č𝐈𝐉𝐈 𝐉𝐄 𝐆𝐋𝐀𝐒 „𝐆𝐋𝐀𝐒 𝐔𝐃𝐑𝐔𝐆𝐀“?
Glas, mandat i ugovor.. i..
𝐆𝐃𝐉𝐄 𝐒𝐌𝐎 𝐒𝐓𝐀𝐋𝐈
Serijal je do sada prošao razmjerno dug put.
𝐔𝐯𝐨𝐝 𝐦𝐮 𝐣𝐞 𝐝𝐚𝐨 𝐭𝐞𝐳𝐮, da obveza da usluga traje pripada državi, a udruzi okupljanje ljudi i ono što sustav još nije naučio prepoznati.
𝐏𝐫𝐯𝐢 𝐬𝐞 𝐧𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚𝐤 𝐳𝐚𝐭𝐢𝐦 𝐯𝐫𝐚𝐭𝐢𝐨 𝐮𝐧𝐚𝐭𝐫𝐚𝐠, među društva i zaklade, ratnu solidarnost i prve asistente s civilnoga služenja vojnoga roka, sve do dana kad je program dobio ugovor.
𝐃𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐣𝐞 𝐨𝐬𝐭𝐚𝐨 𝐮𝐧𝐮𝐭𝐚𝐫 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 i gledao što taj potpis učini članu, korisniku, radniku i vodstvu koje sve troje mora držati na okupu i plaćati…
…𝐝𝐨𝐤 𝐣𝐞 𝐭𝐫𝐞ć𝐢 𝐨𝐭𝐯𝐨𝐫𝐢𝐨 𝐫𝐚č𝐮𝐧𝐞, ugovorenu cijenu naspram punoga troška, i pitao tko plaća razliku kad klima crkne usred srpnja.
𝐒𝐚𝐝, č𝐞𝐭𝐯𝐫𝐭𝐢 𝐢𝐳𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐢𝐳 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐢 𝐢𝐳 𝐛𝐢𝐥𝐚𝐧𝐜𝐞 𝐯𝐚𝐧, 𝐧𝐚 𝐌𝐚𝐫𝐤𝐨𝐯 𝐭𝐫𝐠 𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐝 𝐤𝐚𝐦𝐞𝐫𝐞, 𝐮 𝐞-𝐒𝐚𝐯𝐣𝐞𝐭𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐢 𝐮 𝐬𝐥𝐮ž𝐛𝐞𝐧𝐞 𝐳𝐚𝐩𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐞, jer se ono što se unutra godinama sporo pomicalo tamo se napokon izgovorilo naglas, s potpisom i datumom. .pa..
…č𝐢𝐣𝐢 𝐣𝐞 𝐦𝐚𝐧𝐝𝐚𝐭 𝐧𝐨𝐬𝐢𝐨 𝐩𝐨𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐢 𝐧𝐚𝐬𝐭𝐮𝐩 𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐞𝐦𝐮 𝐣𝐞 𝐢𝐬𝐡𝐨𝐝𝐮 𝐬𝐥𝐮ž𝐢𝐨?
𝐉𝐄𝐃𝐍𝐀 𝐎𝐃𝐋𝐔𝐊𝐀, 𝐃𝐕𝐀 𝐉𝐄𝐙𝐈𝐊𝐀
𝐔 𝐭𝐫𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐚č𝐤𝐚 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟓. 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐚 𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐚 𝐔𝐬𝐭𝐚𝐯𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐬𝐮𝐝𝐚 𝐨 𝐨𝐝𝐧𝐨𝐬𝐢𝐦𝐚 𝐮𝐧𝐮𝐭𝐚𝐫 𝐡𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨𝐠𝐚 𝐩𝐨𝐤𝐫𝐞𝐭𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐫𝐞𝐤𝐥𝐚 𝐯𝐢š𝐞 𝐨𝐝 𝐝𝐞𝐬𝐞𝐭𝐥𝐣𝐞ć𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐟𝐞𝐫𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐢 𝐜𝐢𝐣𝐞𝐥𝐞 𝐦𝐢𝐭𝐨𝐥𝐨𝐠𝐢𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐢𝐳𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐧𝐞𝐫𝐬𝐭𝐯𝐚. Šesnaestoga je Sud ukinuo dobni uvjet iz članka 12. za osobnu asistenciju koju pruža osobni asistent, zapreke vezane uz status roditelja njegovatelja i pojedine druge oblike podrške, krute raspone i plafone iz članka 34. te pravilo po kojemu se pravo priznavalo tek s početkom korištenja usluge, pa je čovjek bez asistenta dotad bio i čovjek bez prava. 𝐒𝐮𝐭𝐫𝐚𝐝𝐚𝐧 𝐣𝐞 𝐒𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐮 𝐧𝐚𝐳𝐯𝐚𝐥𝐚 𝐩𝐨𝐯𝐢𝐣𝐞𝐬𝐧𝐨𝐦 𝐩𝐨𝐛𝐣𝐞𝐝𝐨𝐦 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦, 𝐧𝐣𝐢𝐡𝐨𝐯𝐞 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐞 𝐢 𝐨𝐛𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐢 𝐢 𝐳𝐚𝐭𝐫𝐚ž𝐢𝐥𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐮 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐞 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐞, č𝐨𝐯𝐣𝐞𝐤 𝐩𝐨 č𝐨𝐯𝐣𝐞𝐤.
𝐉𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐝𝐚𝐧 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐢𝐣𝐞 𝐒𝐎𝐈𝐇 𝐣𝐞 𝐮𝐩𝐨𝐳𝐨𝐫𝐢𝐨 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐤𝐥𝐚𝐩𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐮𝐬𝐥𝐮𝐠𝐚, 𝐦𝐚𝐧𝐣𝐚𝐤 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐚𝐭𝐚, 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐢 𝐯𝐚𝐥 𝐳𝐚𝐡𝐭𝐣𝐞𝐯𝐚 𝐢 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐣𝐞𝐝𝐢𝐜𝐞 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐛𝐢, 𝐩𝐨 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐨𝐣 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐢, 𝐧𝐚𝐣𝐭𝐞ž𝐞 𝐩𝐨𝐠𝐨𝐝𝐢𝐥𝐞 𝐬𝐭𝐚𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐞 𝐬 𝐭𝐞š𝐤𝐢𝐦 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦. (1)(2)(3) Ista odluka, tri dana, dva rječnika, a riječ „pravo“ u oba..
𝐒𝐎𝐈𝐇 𝐣𝐞 𝐮 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐦 𝐩𝐫𝐢𝐨𝐩ć𝐞𝐧𝐣𝐮 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐧𝐮 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐮 𝐧𝐚𝐳𝐯𝐚𝐨 𝐳𝐚𝐤𝐨𝐧𝐬𝐤𝐢𝐦, 𝐧𝐞𝐨𝐭𝐮đ𝐢𝐯𝐢𝐦 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨𝐦 i podsjetio na desetljeća rada svojih članica, pa podjela na branitelje i protivnike prava otpada na prvoj rečenici, a obje organizacije riječ pravo izgovaraju bez zamuckivanja..i nije da lažu i da su u krivu, samo po sebi..
.no, dijeli ih polazište.
𝐒𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐤𝐫𝐞ć𝐞 𝐨𝐝 č𝐨𝐯𝐣𝐞𝐤𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐝 𝐳𝐚𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐢𝐦 𝐯𝐫𝐚𝐭𝐢𝐦𝐚 𝐢 𝐩𝐢𝐭𝐚 š𝐭𝐨 𝐦𝐮 𝐩𝐫𝐢𝐩𝐚𝐝𝐚 𝐤𝐚𝐝 𝐦𝐮 𝐬𝐞 𝐢𝐳𝐦𝐣𝐞𝐫𝐢 ž𝐢𝐯𝐨𝐭, 𝐚 𝐒𝐎𝐈𝐇, 𝐬 𝐝𝐞𝐬𝐞𝐭𝐥𝐣𝐞ć𝐢𝐦𝐚 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐨𝐫𝐞𝐝𝐚 𝐢𝐳𝐚 𝐬𝐞𝐛𝐞, 𝐧𝐚𝐣𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐛𝐫𝐨𝐣𝐢 š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐭𝐮, 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐮 𝐮𝐬𝐥𝐮𝐠𝐞, 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐨𝐥𝐨ž𝐢𝐯𝐞 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐤𝐞, 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐧𝐚𝐤𝐧𝐚𝐝𝐞 𝐢 𝐮𝐬𝐥𝐮𝐠𝐞 𝐢 𝐬𝐤𝐮𝐩𝐢𝐧𝐮 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐛𝐢 š𝐢𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞𝐦 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐦𝐨𝐠𝐥𝐚 𝐢𝐳𝐠𝐮𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐤𝐨𝐦𝐚𝐝 𝐬𝐚𝐝𝐚š𝐧𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐤𝐚𝐩𝐚𝐜𝐢𝐭𝐞𝐭𝐚, 𝐩𝐚 𝐭𝐞𝐤 𝐨𝐧𝐝𝐚 𝐝𝐨đ𝐞 𝐝𝐨 𝐨𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐛𝐢 𝐧𝐚 𝐭𝐚 𝐯𝐫𝐚𝐭𝐚 𝐮š𝐚𝐨.
Tako je i sama razlika 𝐮 𝐞𝐦𝐢𝐬𝐢𝐣𝐢 𝐎𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐨 𝟐𝟐. 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐚 𝐝𝐨𝐛𝐢𝐥𝐚 𝐢 𝐭𝐢𝐣𝐞𝐥𝐨. 𝐒𝐚𝐛𝐢𝐧𝐚 𝐋𝐨𝐧č𝐚𝐫 𝐢𝐳 𝐒𝐣𝐞𝐧𝐞 𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐢𝐥𝐚 𝐣𝐞 𝐨 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐬𝐞 𝐛𝐞𝐳 𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐛𝐫𝐨𝐣𝐚 𝐬𝐚𝐭𝐢 𝐦𝐨𝐫𝐚 𝐢𝐳 𝐤𝐨𝐥𝐢𝐜𝐚 𝐛𝐚𝐜𝐢𝐭𝐢 𝐧𝐚 𝐤𝐫𝐞𝐯𝐞𝐭 𝐢 𝐨 𝐨𝐝𝐫𝐚𝐬𝐥𝐨𝐣 𝐤ć𝐞𝐫𝐢 č𝐢𝐣𝐢 𝐬𝐚𝐭 𝐳𝐚 𝐬𝐩𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞“ 𝐧𝐚𝐯𝐢𝐣𝐚 𝐦𝐚𝐣č𝐢𝐧 𝐮𝐦𝐨𝐫“, a predsjednica SOIH Ma**ca Mirić raspravu je vodila prema evaluaciji, europskim modelima, radnoj skupini i drukčijem uređenju asistencije za djecu, pa su u istom kadru završili tijelo koje pada na madrac i administrativni rječnik upravljanja sustavom. (3)
𝐍𝐎𝐕𝐀𝐂 (𝐑𝐈𝐉𝐄𝐓𝐊𝐎) 𝐊𝐔𝐏𝐈 Š𝐔𝐓𝐍𝐉𝐔
Da udruga s ugovorom u ladici šuti, vjeruje se, oprezno i pojednostavljeno rečeno, na obje strane, kako laičke, tako i stručne.. bar dobrog dijela onih u sustavu.
𝐋𝐚𝐢č𝐤𝐚 𝐣𝐞 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐛𝐫𝐨𝐣č𝐚𝐧𝐨 𝐧𝐚𝐣𝐠𝐥𝐚𝐬𝐧𝐢𝐣𝐚. Povjerenje građana u nevladine udruge palo je između 1999. i 2020. s 2,82 na 2,41 na ljestvici od jedan do pet, ispod Crkve (13), a uz brojku ide i ulična, birtijska i forumska verzija događaja, laička slika sustava socijalne skrbi u kojoj se sve udruge bave sobom i bogate. (14)
𝐒𝐭𝐫𝐮č𝐧𝐚 𝐣𝐞 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐚, 𝐬𝐫𝐞ć𝐨𝐦, 𝐭𝐢š𝐚 𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐜𝐢𝐳𝐧𝐢𝐣𝐚, a dolazi gotovo iz vlastitoga dvorišta. Naime, dio sudionika istraživanja koje je 2022. objavio Centar za mirovne studije procjenjuje da pružateljski položaj organizaciju može natjerati na izbor između kritike vlasti i novca za nastavak rada te da radna skupina postane smokvin list kad prijedlog u konačnu odluku ne uđe. (14)
Brojke koje bi tu vjeru, opisanu na početku ovoga poglavlja, mogle provjeriti zasad, nažalost, 𝐝𝐨𝐥𝐚𝐳𝐞 𝐢𝐳 𝐭𝐮đ𝐢𝐡 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚.
Metaanaliza trideset osam stranih istraživanja, koju uvod spominje, nalazi malu, i to pozitivnu, povezanost državnoga financiranja i zagovaranja, dakle organizacije s javnim novcem ondje se zagovaranjem u prosjeku bave čak nešto više od onih bez njega. Začudo možda na prvo, no vjerojatno je tako zbog osjećaja sigurnosti, u taj isti sustav, koji od tih „kritika“ zapravo raste uz poboljšanja.
Nadalje, anketa među 779 organizacija iz triju socijalnih država različita ustroja, s druge strane, pokazala je da suzdržanost stvarno postoji, 18,4 posto organizacija priznalo je da bar donekle zadržava kritiku kako bi sačuvalo nalonost ili pomoć, i to sve češće što je jača konkurencija za novac i nadzor učinka, dok sam položaj ugovornoga pružatelja javne usluge, kad se ostali čimbenici izdvoje, ipak prolazi statistički neokrznut. (4)(5)
𝐓𝐢 𝐧𝐚𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐧𝐚 𝐡𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐞 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐥𝐚𝐳𝐞 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐤𝐚𝐨 𝐧𝐞𝐤𝐨 𝐩𝐨𝐬𝐮đ𝐞𝐧𝐨 𝐩𝐢𝐭𝐚𝐧𝐣𝐞, 𝐠𝐝𝐣𝐞 𝐠𝐥𝐞𝐝𝐚𝐭𝐢 𝐢 𝐧𝐚 š𝐭𝐨, 𝐣𝐞𝐫 𝐬𝐨𝐜𝐢𝐣𝐚𝐥𝐧𝐞 𝐝𝐫ž𝐚𝐯𝐞 𝐢𝐳 𝐮𝐳𝐨𝐫𝐤𝐚 𝐢𝐦𝐚𝐣𝐮 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐮 𝐩𝐨𝐯𝐢𝐣𝐞𝐬𝐭, 𝐧𝐚𝐯𝐢𝐤𝐮 𝐢 𝐤𝐮𝐥𝐭𝐮𝐫𝐮 𝐫𝐚𝐳𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐚 𝐬 𝐯𝐥𝐚šć𝐮, pa se odgovor mora nekako naći kod kuće.
Samo, neka hrvatska anketa koja bi taj učinak izmjerila na organizacijama osoba s invaliditetom 𝐭𝐞𝐤 𝐬𝐞 č𝐞𝐤𝐚, 𝐩𝐚 𝐨𝐯𝐚𝐣 𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭 𝐫𝐚𝐝𝐢 𝐨𝐧𝐨 š𝐭𝐨 𝐬𝐞 𝐢 𝐛𝐞𝐳 𝐧𝐣𝐞 𝐦𝐨ž𝐞, č𝐢𝐭𝐚 „𝐳𝐚𝐩𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤“.
Motiv, zaključan u glavi predsjednika udruge, nekako izmiče i znanosti, no ipak predmet glasa, o čemu je organizacija govorila, u čije ime i kojim redoslijedom, 𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐳𝐚𝐩𝐢𝐬𝐚𝐧 𝐬 𝐝𝐚𝐭𝐮𝐦𝐨𝐦 𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐯𝐣𝐞𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐬𝐞 𝐤𝐚𝐨 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐢 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐝𝐨𝐤𝐮𝐦𝐞𝐧𝐭.
𝐏𝐮𝐧𝐨𝐦𝐨ć𝐢 𝐳𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐯𝐨 č𝐢𝐭𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐨𝐯𝐚𝐣 𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭 𝐢𝐦𝐚 𝐭𝐨č𝐧𝐨 𝐤𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐢 𝐛𝐥𝐨𝐠 𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐞𝐦 𝐢𝐳𝐥𝐚𝐳𝐢, 𝐧𝐢𝐤𝐚𝐤𝐯𝐮, 𝐩𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐢 𝐬 𝐨𝐧𝐢𝐦 š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐝𝐨𝐬𝐭𝐮𝐩𝐧𝐨 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐨𝐦𝐞, 𝐬 𝐣𝐚𝐯𝐧𝐢𝐦 𝐩𝐨𝐝𝐚𝐜𝐢𝐦𝐚 koji se slažu jedan uz drugi, uspoređuju i iz kojih se zaključuje, a iz istoga materijala na kraju nudi i moguća rješenja, koliko god vrijedili prijedlozi bez državnog pečata uz izmišljeni logo ovoga bloga. No, „i na početku bijaše riječ“..informacija, zamisao..
𝐒𝐔𝐃 𝐉𝐄 𝐎𝐃𝐁𝐈𝐎 𝐑𝐀𝐓 𝐌𝐄Đ𝐔 𝐏𝐑𝐀𝐕𝐈𝐌𝐀
𝐏𝐫𝐯𝐢 𝐝𝐨𝐤𝐮𝐦𝐞𝐧𝐭 𝐮 𝐭𝐨𝐦 „𝐳𝐚𝐩𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐮“ 𝐬𝐚𝐦𝐚 𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐚 𝐔𝐬𝐭𝐚𝐯𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐬𝐮𝐝𝐚, i nju treba pročitati najbolje cijelu, prije samog priopćenja o njoj.
Postupak koji je Sjena pokrenula u srpnju 2023. Sud je spojio s prijedlogom skupine građana iz ožujka 2024., dio prijedloga nije prihvatio, a odredbama o osposobljavanju osobnih asistenata iz članka 18. stavaka 1. i 2. dao godinu dana odgode, neki rok u kojem zakonodavac propis obično popravi ili ga, po dobroj staroj navadi, pusti da istekne. Odluka obvezuje onim što stoji u izreci i u razlozima, pa povijesna Sjenina pobjeda iz priopćenja pokriva točno onaj dio prijedloga koji je Sud prihvatio, ni manje ni više. (1)
Središnji odgovor na ona dva prosinačka jezika stoji u točki 30.1 odluke, gdje Sud otklanja poredbeni račun u kojemu se niža podrška, u praksi manja satnica, jednoj skupini opravdava višom potrebom druge, jer ustavna ocjena gleda samo jedno, može li osoba s invaliditetom ostvariti temeljne interese i koristiti društvene prilike podjednako uspješno kao sugrađani bez invaliditeta. 𝐒𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐧𝐞𝐦𝐚 𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐧𝐨 𝐥𝐣𝐮𝐝𝐢, 𝐮 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐬𝐞 𝐯𝐞ć 𝐝𝐞𝐬𝐞𝐭𝐥𝐣𝐞ć𝐢𝐦𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐳𝐧𝐢, 𝐚 𝐮 𝐤𝐨𝐣𝐨𝐣 𝐣𝐞 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦, 𝐠𝐥𝐞 č𝐮𝐝𝐚, 𝐬𝐯𝐞 𝐯𝐢š𝐞, 𝐤𝐫𝐞𝐧𝐞 𝐧𝐚𝐥𝐢𝐤𝐨𝐯𝐚𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐩𝐮𝐧𝐨𝐦 č𝐚𝐦𝐜𝐮 𝐢𝐳 𝐤𝐨𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐛𝐢 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐨 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐦𝐨𝐫𝐚𝐥𝐨 𝐬𝐢ć𝐢 𝐝𝐚 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐫ž𝐢 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐧𝐚 𝐩𝐚𝐥𝐮𝐛𝐢. No, Sud je odbio takvu plovidbu, uz ocjenu da uskraćivanje neophodne i Ustavom zajamčene potpore nosi diskriminatorni učinak, koliko god uredna bila namjera da se oslobođeni resurs preusmjeri osobi s većom potrebom. (1)
Otvoreno je, doduše, pitanje š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐮𝐨𝐩ć𝐞 „𝐯𝐞ć𝐚 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚“ 𝐢 𝐭𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐢. Starija i nemoćna osoba s invaliditetom nema po godinama manju potrebu od tridesetogodišnjaka s istim oštećenjem, a ni veću, potreba se ne čita iz brojeva osobne iskaznice.
𝐊𝐚𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐢 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯, 𝐯𝐢𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨 𝐬𝐞 𝐮 𝐬𝐚𝐯𝐣𝐞𝐭𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐮 𝐨 𝐏𝐫𝐚𝐯𝐢𝐥𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐨 𝐊𝐨𝐦𝐢𝐬𝐢𝐣𝐢 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐮 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐞, 𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐥𝐣𝐞ć𝐞 𝟐𝟎𝟐𝟔. 𝐍𝐚 𝐣𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐫, uostalom moj, koji je pitao procjenjuju li liste zatečeno stanje, 𝐨𝐧𝐨 š𝐭𝐨 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤 𝐯𝐞ć 𝐨𝐛𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚 𝐬𝐚𝐦 𝐢𝐥𝐢 𝐮𝐳 𝐨𝐛𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣, 𝐢𝐥𝐢 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐮 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐮 𝐳𝐚 𝐩𝐨𝐝𝐫š𝐤𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐝𝐢 𝐯𝐞ć𝐞 𝐬𝐚𝐦𝐨𝐬𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢, predlagatelj je odgovorio jednom rečenicom, 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐢𝐳 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐞ć𝐞𝐠𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐭𝐨 𝐬𝐞 𝐮 𝐭𝐫𝐞𝐧𝐮𝐭𝐤𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐞 𝐮𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐣𝐮𝐣𝐞.
Drugi je komentar u istom savjetovanju izbrojio da cjelodnevni nadzor, koji sustav sam priznaje, u listi vrijedi pedeset bodova, po vlastitoj formuli pravilnika otprilike sat podrške dnevno, i da neprimjenjive stavke bodove skidaju, pa što je invaliditet teži, to ih je manje. (16)
Tko je, dakle, godinama živio bez asistenta, jer ga nije bilo, i uz majku ili sestru nekako obavljao dan, na procjenu dolazi kao čovjek koji je očito mogao i bez nje, pa mu ni ne treba mnogo, a tko je uz obiteljsku pomoć više izlazio i više sudjelovao, ostavlja dojam veće i urednije potrebe. 𝐈𝐳 𝐭𝐨𝐠𝐚 𝐬𝐥𝐢𝐣𝐞𝐝𝐢 𝐩𝐚𝐫𝐚𝐝𝐨𝐤𝐬- č𝐞𝐦𝐮 𝐮𝐨𝐩ć𝐞 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐧𝐚 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐚, 𝐤𝐚𝐝 𝐣𝐞 𝐧𝐞𝐭𝐤𝐨 𝐨č𝐢𝐭𝐨 𝐦𝐨𝐠𝐚𝐨 𝐢 𝐛𝐞𝐳 𝐧𝐣𝐞, 𝐢 𝐤𝐚𝐤𝐚𝐯 ž𝐢𝐯𝐨𝐭 𝐨𝐧𝐚 𝐠𝐫𝐚𝐝𝐢, 𝐚𝐤𝐨 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐨𝐧𝐨 š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐯𝐞ć 𝐢𝐳𝐠𝐫𝐚đ𝐞𝐧𝐨. Hm, je li asistencija tako postaje 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐞ć𝐮 𝐬𝐚𝐦𝐨𝐬𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐮𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐨𝐫𝐮đ𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢𝐦 𝐬𝐞 𝐬𝐚𝐦𝐨𝐬𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨𝐬𝐭 š𝐢𝐫𝐢?
No, sud, mjerilo, na koncu ljudskost, jednake mogućnosti kao sugrađani bez invaliditeta, gleda ono što tek treba nastati, dok procjena po zatečenom stanju samo ono što već jest. 𝐔 𝐭𝐨𝐦 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐢𝐥𝐮 𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐚č𝐤𝐚 𝐛𝐫𝐢𝐠𝐚 𝐳𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐞 𝐬 𝐭𝐞š𝐤𝐢𝐦 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐢𝐦𝐚 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐚 𝐭𝐨č𝐧𝐨 𝐝𝐨𝐭𝐥𝐞 𝐝𝐨𝐤 𝐣𝐞 𝐧𝐞𝐭𝐤𝐨 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐧𝐞 𝐩𝐥𝐚ć𝐚 𝐬𝐯𝐨𝐣𝐢𝐦 𝐬𝐚𝐭𝐢𝐦𝐚.
𝐏𝐎𝐒𝐀𝐎 𝐃𝐑Ž𝐀𝐕𝐄, 𝐆𝐑𝐀𝐍𝐈𝐂𝐀 𝐒𝐔𝐃𝐀
𝐈𝐬𝐭𝐨 𝐒𝐎𝐈𝐇-𝐨𝐯𝐨 𝐩𝐫𝐢𝐨𝐩ć𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐨𝐝 𝟏𝟖. 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐚 𝐯𝐫𝐚𝐭𝐢𝐥𝐨 𝐣𝐞 𝐮 𝐩𝐫𝐯𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐧 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐨𝐥𝐨ž𝐢𝐯𝐨𝐬𝐭 𝐥𝐣𝐮𝐝𝐢 𝐢 𝐤𝐚𝐩𝐚𝐜𝐢𝐭𝐞𝐭 𝐳𝐚 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐝𝐮 𝐳𝐚𝐡𝐭𝐣𝐞𝐯𝐚, 𝐮𝐳 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐝𝐚 ć𝐞 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐢 𝐫𝐚𝐝𝐢𝐣𝐞 𝐛𝐢𝐫𝐚𝐭𝐢 𝐫𝐚𝐝 𝐬 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐨𝐦, 𝐭𝐞š𝐤𝐨ć𝐞 𝐮𝐬𝐤𝐥𝐚đ𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐬 𝐩𝐨𝐦𝐨ć𝐧𝐢𝐜𝐢𝐦𝐚 𝐮 𝐧𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢 𝐢 𝐛𝐨𝐫𝐚𝐯𝐤𝐨𝐦 𝐭𝐞 𝐨𝐩𝐚𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐳𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐩𝐮š𝐭𝐞𝐧𝐞 𝐬𝐚𝐦𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐞𝐛𝐢.
Svaka od tih briga je stvarna i svaka je pitanje za državne uprave, stratege, (na koncu i političku volju), koliko asistenata i za koju plaću, pa provjera, kao i briga traži podatke o tržištu rada po županijama, pa do toga kako korisnicima izgleda dan i kako bi trebao. Sama p𝐫𝐨𝐯𝐞𝐝𝐛𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐬𝐤𝐮𝐝𝐢𝐜𝐚 𝐢𝐝𝐞 𝐧𝐚 𝐫𝐚č𝐮𝐧 𝐝𝐫ž𝐚𝐯𝐞, 𝐧𝐣𝐞𝐳𝐢𝐧𝐚 𝐮𝐩𝐫𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐞š𝐤𝐨𝐠𝐚 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐢𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚, a država pravo mora učiniti upotrebljivim, novcem i organizacijom, i uskladiti razne vrste pomoći pod jednim uvjetom koji je Sud tada postavio, da se pritom ne zatvore vrata koja je sam otvorio. (3)
𝐌𝐚𝐫𝐢𝐜𝐚 𝐌𝐢𝐫𝐢ć 𝐣𝐞 𝐮 𝐎𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐨𝐦 𝐫𝐞𝐤𝐥𝐚 𝐝𝐚 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐚 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚𝐣𝐮 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐧𝐮 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐮 𝐮𝐫𝐞đ𝐞𝐧𝐮 𝐝𝐫𝐮𝐤č𝐢𝐣𝐞 od modela za odrasle. 𝐃𝐞𝐯𝐞𝐭 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐢𝐣𝐞 𝐮 𝐧𝐨𝐯𝐢𝐧𝐬𝐤𝐨𝐦 𝐣𝐞 𝐫𝐚𝐳𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐮 𝐳𝐚𝐠𝐨𝐯𝐚𝐫𝐚𝐥𝐚 𝐳𝐚𝐝𝐫ž𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐧𝐞 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐞 𝐳𝐚 𝐨𝐝𝐫𝐚𝐬𝐥𝐞 𝐢 𝐮𝐩𝐮ć𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐞 𝐢 𝐫𝐨𝐝𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐦𝐚 𝐫𝐨𝐝𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐮 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐚𝐭𝐞𝐥𝐣𝐮, 𝐛𝐨𝐫𝐚𝐯𝐤𝐮, 𝐢𝐧𝐤𝐥𝐮𝐳𝐢𝐯𝐧𝐨𝐦 𝐝𝐨𝐝𝐚𝐭𝐤𝐮 𝐢 𝐨𝐝𝐦𝐨𝐫𝐮 𝐨𝐝 𝐬𝐤𝐫𝐛𝐢. Š𝐭𝐨 𝐬𝐞 𝐮 𝐭𝐢𝐡 𝐝𝐞𝐯𝐞𝐭 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝐝𝐨𝐠𝐨𝐝𝐢𝐥𝐨 𝐬 𝐫𝐢𝐣𝐞č𝐣𝐮 𝐝𝐫𝐮𝐤č𝐢𝐣𝐞? Objavljeni zapis pokazuje pomak s pitanja kako urediti asistenciju za djecu na pitanje trebaju li je uopće, pa je riječ drukčije u devet dana postala riječ drugdje. (3)
Projektni odmor od skrbi traje koliko traje ugovor, prema prikazu poziva iz travnja 2025. između dvanaest i osamnaest mjeseci, a namijenjen je onima čiji član kućanstva osobnu asistenciju ne koristi. Potreba osobe nema baš takav kalendar. Kada financiranje završi, ona je i dalje u kući, sjedne za isti stol i čeka sljedeći poziv, pa upućivanje prema vremenski ograničenom projektu traži odgovor koji u prosinačkoj raspravi nitko nije dao. Tko preuzima pomoć i podršku sutradan? (3)(11) Začudo, u praski, ti isti traže osobnu asistenciju, a o samom preklapanju i „istosti“, već se pisalo na blogu..
(Zapošljavanje asistenata, obrada predmeta i usklađivanje radnih prava asistenta s danom koji za korisnika traje dvadeset četiri sata i dalje su posao izvršne vlasti, a Sud joj je uz taj posao istom odlukom povukao i granicu. U području društvene uključenosti iz članka 57. stavka 2. zakonska ograničenja utemeljena na društvenim i gospodarskim mogućnostima smiju postojati samo kad su javno i transparentno obrazložena, objektivna i razmjerna, dok podrška nužna za život, zdravlje i temeljno dostojanstvo iz stavka 1. stoji izvan svakoga takvog ograničenja. (1) Brojkama se, dakle, smiju braniti rasporedi i plaće, a ono što čovjeka drži na životu i pri dostojanstvu Sud je i to stavio izvan dosega bilo koje tablice.)
𝐑𝐀𝐃𝐍𝐀 𝐒𝐊𝐔𝐏𝐈𝐍𝐀 𝐍𝐈𝐉𝐄 𝐏𝐔𝐍𝐎𝐌𝐎Ć 𝐙𝐀𝐉𝐄𝐃𝐍𝐈𝐂𝐄
𝐈𝐬𝐭𝐚 𝐝𝐯𝐚 𝐣𝐞𝐳𝐢𝐤𝐚 č𝐮𝐥𝐚 𝐬𝐮 𝐬𝐞 𝐭𝐫𝐢 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐞, 𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟐., 𝐣𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐮 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐨𝐯𝐮 𝐤𝐚𝐛𝐢𝐧𝐞𝐭𝐮, 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐧𝐚 𝐌𝐚𝐫𝐤𝐨𝐯𝐮 𝐭𝐫𝐠𝐮. 𝐕𝐥𝐚𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝟏. 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐧𝐞𝐫𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐬 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐚𝐦𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐥𝐚𝐬𝐢𝐥𝐚 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐦 𝐨𝐝 𝐯𝐨𝐝𝐞ć𝐢𝐡 𝐧𝐚č𝐞𝐥𝐚 𝐬𝐯𝐨𝐠𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐚, 𝐚 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐧 𝐏𝐢𝐥𝐞𝐭𝐢ć 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐠𝐚 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝐒𝐣𝐞𝐧𝐮, 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐢𝐩𝐫𝐞𝐦𝐚𝐥𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐯𝐣𝐞𝐝, 𝐬𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚𝐨 𝐦𝐞đ𝐮 𝐫𝐢𝐣𝐞𝐭𝐤𝐞 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐧𝐞 𝐯𝐣𝐞𝐫𝐮𝐣𝐮 𝐧𝐚𝐣𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐢𝐦 𝐳𝐚𝐤𝐨𝐧𝐢𝐦𝐚.
Na dan prosvjeda primio je predstavnike SOIH i nekoliko organizacija koje su isticale postignute pomake, dok su roditelji i osobe s invaliditetom u isto vrijeme na trgu tražili povlačenje ograničenja. Pozvao je i predstavnike prosvjednika u Vladu, a oni su njega pozvali na trg, pa susreta nije bilo. (6) Načelo partnerstva staro dva tjedna dobilo je tako dva različita prizora.
𝐒𝐎𝐈𝐇 𝐣𝐞 𝐧𝐚𝐤𝐨𝐧 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐞 𝐒𝐮𝐝𝐚 𝐬𝐯𝐨𝐣 𝐦𝐚𝐧𝐝𝐚𝐭 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐳𝐥𝐨ž𝐢𝐨 𝐭𝐢𝐦𝐞 𝐝𝐚 𝐬𝐮 𝐮 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐨𝐣 𝐬𝐤𝐮𝐩𝐢𝐧𝐢 𝐬𝐮𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨𝐯𝐚𝐥𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐧𝐢𝐜𝐢 𝐬𝐯𝐢𝐡 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐢𝐡 𝐬𝐚𝐯𝐞𝐳𝐚, 𝐫𝐚𝐳𝐥𝐢č𝐢𝐭𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐚, 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐞 𝐬 𝐭𝐞š𝐤𝐨ć𝐚𝐦𝐚, 𝐔𝐫𝐞𝐝𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨𝐛𝐫𝐚𝐧𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐚 𝐳𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐞 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐢 𝐚𝐤𝐚𝐝𝐞𝐦𝐬𝐤𝐞 𝐳𝐚𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐜𝐞. Službeni prijedlog zakona navodi trideset sedam članova, među njima devetnaest osoba s invaliditetom ili njihovih predstavnika, uz državna tijela, akademsku zajednicu, Hrvatsku komoru socijalnih radnika, udruge, saveze i građansku inicijativu. Bar toliko znamo. Pravila za ostatak postoje, samo bez snage propisa. 𝐊𝐨𝐝𝐞𝐤𝐬 𝐬𝐚𝐯𝐣𝐞𝐭𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐬𝐚 𝐳𝐚𝐢𝐧𝐭𝐞𝐫𝐞𝐬𝐢𝐫𝐚𝐧𝐨𝐦 𝐣𝐚𝐯𝐧𝐨šć𝐮 𝐢𝐳 𝟐𝟎𝟎𝟗., zaključak Vlade, traži da stručnjaci iz zainteresirane javnosti u radne skupine ulaze po propisu ili na temelju javnoga poziva, uz zastupljenost interesnih skupina i po kriterijima stručnosti i prijašnjega javnog doprinosa, a od samih organizacija traži da otvoreno navedu interese, kategorije i brojnost korisnika koje predstavljaju. (15) Imena, raspodjela tih devetnaest mjesta, javni poziv ako ga je bilo i mandati s kojima su ljudi došli za stol stoje, ako igdje, u aktu kojim je radna skupina osnovana, a njega nisam pronašao među pregledanim javnim dokumentima, pa je obrazac popunjen do posljednje kategorije, dok čitatelj pred njim uzalud traži spoj čovjeka, organizacije, stava i ovlasti. (3)(7)
𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫 𝐏𝐢𝐥𝐞𝐭𝐢ć 𝐣𝐞 𝐮 𝐬𝐚𝐛𝐨𝐫𝐬𝐤𝐨𝐣 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐫𝐚𝐯𝐢 𝟏𝟓. 𝐥𝐢𝐩𝐧𝐣𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟑. 𝐬𝐚𝐭𝐧𝐢𝐜𝐮 𝐧𝐚𝐳𝐯𝐚𝐨 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐫𝐨𝐦𝐢𝐬𝐨𝐦 𝐢 𝐝𝐨𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐨𝐦 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐚 𝐢𝐳 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐞 𝐬𝐤𝐮𝐩𝐢𝐧𝐞. 𝐔 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐣 𝐣𝐞 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐫𝐚𝐯𝐢 𝐨𝐭𝐢š𝐚𝐨 𝐝𝐚𝐥𝐣𝐞, 𝐩𝐫𝐢𝐤𝐚𝐳𝐚𝐯š𝐢 𝐣𝐞 𝐫𝐞𝐳𝐮𝐥𝐭𝐚𝐭𝐨𝐦 𝐝𝐨𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐚 𝐬𝐯𝐢𝐡 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐬𝐮 𝐮 𝐧𝐣𝐨𝐣 𝐬𝐮𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨𝐯𝐚𝐥𝐞. 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐨𝐯𝐨 „𝐬𝐯𝐢“ 𝐮 𝐒𝐚𝐛𝐨𝐫𝐮 𝐭𝐚𝐤𝐨 𝐭𝐫𝐚ž𝐢 𝐝𝐨𝐤𝐚𝐳, 𝐚 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐩𝐫𝐮ž𝐚𝐣𝐮 𝐢𝐥𝐢 𝐨𝐬𝐩𝐨𝐫𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮 𝐩𝐨𝐝𝐧𝐞𝐬𝐞𝐧𝐢 𝐳𝐚𝐡𝐭𝐣𝐞𝐯𝐢, 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐢 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐚 𝐢 𝐳𝐚𝐛𝐢𝐥𝐣𝐞ž𝐞𝐧𝐚 𝐧𝐞𝐬𝐥𝐚𝐠𝐚𝐧𝐣𝐚. (7)(8)
No, „stolica“ u radnoj skupini govori tek to da je netko smio sjesti i uzeti riječ, dok punomoć ljudi koji su izvan prostorije nastaje prije sastanka, kod kuće, u odluci onih koji predstavnika „šalju“ i u granici do koje mu dopuštaju da popusti. 𝐅𝐨𝐫𝐦𝐮𝐥𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐨 𝐳𝐚𝐬𝐭𝐮𝐩𝐥𝐣𝐞𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐬𝐯𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐚 𝐝𝐨 𝐳𝐚𝐩𝐢𝐬𝐚 𝐨 𝐳𝐚𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢č𝐤𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐡𝐯𝐚ć𝐞𝐧𝐨𝐦 𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐢 𝐤𝐚𝐨 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐬𝐤𝐢 𝐨𝐩𝐢𝐬, 𝐩𝐨𝐩𝐢𝐬 𝐭𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐬𝐣𝐞𝐝𝐢𝐨, 𝐢 𝐧𝐢š𝐭𝐚 𝐢𝐳𝐧𝐚𝐝 𝐭𝐨𝐠𝐚. Kodeks traži da organizacije navedu koga i koliko njih predstavljaju, a u pregledanim objavljenim dokumentima o ovoj radnoj skupini takva navoda nema. (15)
Službeno izvješće o savjetovanju 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐞ž𝐢 𝐝𝐚 𝐬𝐮 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐚 𝐳𝐚𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐳𝐚 𝐃𝐨𝐰𝐧 𝐬𝐢𝐧𝐝𝐫𝐨𝐦, 𝐩𝐫𝐢𝐝𝐫𝐮ž𝐞𝐧𝐚 č𝐥𝐚𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐦𝐫𝐞ž𝐞 𝐒𝐎𝐈𝐇, 𝐢 𝐬𝐚𝐦 𝐒𝐎𝐈𝐇 𝐮 𝐨𝐝𝐯𝐨𝐣𝐞𝐧𝐢𝐦 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐫𝐢𝐦𝐚 𝐭𝐫𝐚ž𝐢𝐥𝐢 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐢𝐫𝐚𝐧𝐢 𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐨𝐧 𝐨𝐝 č𝐞𝐭𝐢𝐫𝐢 𝐝𝐨 š𝐞𝐬𝐧𝐚𝐞𝐬𝐭 𝐬𝐚𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐦𝐚 𝐢𝐧𝐝𝐢𝐯𝐢𝐝𝐮𝐚𝐥𝐧𝐨𝐣 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐢, 𝐮𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐭𝐫𝐢𝐣𝐮 𝐟𝐢𝐤𝐬𝐧𝐢𝐡 𝐭𝐨č𝐚𝐤𝐚 𝐨𝐝 č𝐞𝐭𝐢𝐫𝐢, 𝐨𝐬𝐚𝐦 𝐢 š𝐞𝐬𝐧𝐚𝐞𝐬𝐭 𝐬𝐚𝐭𝐢.
Ministarstvo je prijedloge označilo djelomično prihvaćenima, a tekst upućen u saborski postupak za pojedine je skupine sadržavao gornje granice do 352, do 176 i do 88 sati mjesečno. „Djelomično“ je, kao i inače u upravi, stalo na pola p**a, raspon je prihvaćen kao ideja, a mjeru mu je odredila tablica, pa se procjena čovjek po čovjek smjela kretati samo ispod stropa „svoje“ skupine, no objavljeni trag ipak razdvaja zahtjev dviju organizacija od plafona koje je u prijedlog unijelo Ministarstvo i o kojima je odlučio zakonodavac. (1)(7)
𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐚 𝐳𝐚𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐳𝐚 𝐃𝐨𝐰𝐧 𝐬𝐢𝐧𝐝𝐫𝐨𝐦 𝐢 𝐒𝐎𝐈𝐇 𝐮 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢𝐦 𝐬𝐮 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐫𝐢𝐦𝐚 𝐭𝐫𝐚ž𝐢𝐥𝐢 𝐝𝐯𝐢𝐣𝐞 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐢 𝐨𝐝𝐣𝐞𝐝𝐧𝐨𝐦, 𝐝𝐚 𝐤𝐨𝐫𝐢š𝐭𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢𝐡 𝐮𝐬𝐥𝐮𝐠𝐚 𝐢𝐳 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚 𝐬𝐨𝐜𝐢𝐣𝐚𝐥𝐧𝐞 𝐬𝐤𝐫𝐛𝐢 č𝐨𝐯𝐣𝐞𝐤𝐚 𝐧𝐞 𝐢𝐬𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐢 𝐢𝐳 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐧𝐞 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐞, š𝐭𝐨 𝐩𝐫𝐢𝐬𝐭𝐮𝐩 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐮 š𝐢𝐫𝐢, i da mu se za vrijeme provedeno u tim programima ili uslugama, uređenima socijalnim ili zdravstvenim propisima, odobreni sati asistencije umanje, dakle sat u boravku, sat manje asistenta, a to je nekima kraći dan. Ministarstvo je opće pravilo o umanjenju odbilo.
𝐉𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐭𝐞 𝐢𝐬𝐭𝐢 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐫 𝐭𝐚𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐝𝐨𝐛𝐧𝐨 š𝐢𝐫𝐢𝐨 𝐩𝐫𝐢𝐬𝐭𝐮𝐩 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐮 𝐢 𝐮𝐳 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐩𝐫𝐢𝐥𝐚𝐠𝐚𝐨 𝐫𝐚č𝐮𝐧, 𝐚 𝐤𝐚𝐝 𝐬𝐞 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐢𝐣𝐞 𝐬𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 „𝐳𝐚 𝐙𝐚𝐤𝐨𝐧“ 𝐢𝐥𝐢 „𝐩𝐫𝐨𝐭𝐢𝐯 𝐙𝐚𝐤𝐨𝐧𝐚“, 𝐭𝐚 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐚 𝐫𝐢𝐣𝐞č 𝐩𝐨𝐤𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐛𝐚 𝐮č𝐢𝐧𝐤𝐚 𝐩𝐚 𝐬𝐞 𝐧𝐢𝐣𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐯𝐢š𝐞 𝐧𝐞 𝐯𝐢𝐝𝐢. (7)
Pružateljski krug govorio je u više glasova. 𝐒𝐚𝐯𝐞𝐳 𝐝𝐫𝐮š𝐭𝐚𝐯𝐚 𝐦𝐮𝐥𝐭𝐢𝐩𝐥𝐞 𝐬𝐤𝐥𝐞𝐫𝐨𝐳𝐞 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐞 𝐢 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐞 č𝐥𝐚𝐧𝐢𝐜𝐞 𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐢𝐧𝐜𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟐. 𝐭𝐫𝐚ž𝐢𝐥𝐢 𝐬𝐮 𝐢𝐧𝐝𝐢𝐯𝐢𝐝𝐮𝐚𝐥𝐧𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐜𝐣𝐞𝐧𝐮, 𝐨𝐬𝐩𝐨𝐫𝐚𝐯𝐚𝐥𝐢 𝐢𝐬𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐩𝐨𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐤𝐮𝐩𝐢𝐧𝐚 𝐢 𝐨𝐝𝐛𝐢𝐥𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐫𝐚č𝐮𝐧𝐬𝐤𝐮 š𝐭𝐞𝐝𝐧𝐣𝐮 𝐧𝐚 𝐭𝐞𝐫𝐞𝐭 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦, 𝐚 𝐬𝐚𝐯𝐞𝐳 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐞 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐩𝐚𝐫𝐚𝐩𝐥𝐞𝐠𝐢č𝐚𝐫𝐚 𝐢 𝐭𝐞𝐭𝐫𝐚𝐩𝐥𝐞𝐠𝐢č𝐚𝐫𝐚 𝐩𝐞𝐭 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝐧𝐚𝐤𝐨𝐧 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐨𝐯𝐚 𝐬𝐚𝐛𝐨𝐫𝐬𝐤𝐨𝐠 „𝐬𝐯𝐢“ 𝐣𝐚𝐯𝐧𝐨 𝐣𝐞 𝐭𝐯𝐫𝐝𝐢𝐨 𝐝𝐚 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐥𝐨𝐳𝐢 𝐧𝐢𝐬𝐮 𝐩𝐫𝐢𝐡𝐯𝐚ć𝐞𝐧𝐢 𝐭𝐞 𝐝𝐚 𝐬𝐮 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐮 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐮ž𝐢𝐥𝐞 𝐤𝐚𝐨 𝐩𝐚𝐫𝐚𝐯𝐚𝐧.
No, istine radi, oba saveza pružaju usluge pod ugovorom s državom, pa takav raspon stavova pokazuje koliko je taj ugovor ipak slabo ljepilo za jedinstven sektorski glas. (8)(10), što samo dokazivanje početnih teza ovog serijala i temeljnog pitanja, dijelom otežava.
𝐎𝐩ć𝐢 𝐤𝐨𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐫 𝐛𝐫𝐨𝐣 𝟕 𝐎𝐝𝐛𝐨𝐫𝐚 𝐔𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐣𝐞𝐧𝐢𝐡 𝐧𝐚𝐫𝐨𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐧𝐝𝐚𝐫𝐝 𝐬𝐭𝐫𝐨ž𝐢 𝐨𝐝 𝐩𝐨𝐩𝐢𝐬𝐚 𝐭𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐬𝐣𝐞𝐝𝐢𝐨. Krovna organizacija govori za članice i o pitanjima zajedničkoga interesa o kojima je kolektivno odlučeno, a pojedinci sami biraju organizaciju koja ih predstavlja. Savjetovanje mora početi dovoljno rano da može utjecati na ishod i obuhvatiti raznolikost organizacija, a vlast mora objasniti kakvu je težinu dala primljenim stavovima.
𝐎𝐝𝐛𝐨𝐫 𝐩𝐫𝐢𝐭𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐳𝐥𝐢𝐤𝐮𝐣𝐞 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚 𝐬 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐢𝐝𝐢𝐭𝐞𝐭𝐨𝐦 𝐨𝐝 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐳𝐚 𝐧𝐣𝐢𝐡 𝐢 𝐨𝐩ć𝐢𝐡 𝐩𝐫𝐮ž𝐚𝐭𝐞𝐥𝐣𝐬𝐤𝐢𝐡 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚, 𝐮𝐩𝐨𝐳𝐨𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐝𝐚 𝐮𝐬𝐥𝐮ž𝐧𝐚 𝐢𝐥𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐯𝐚𝐭𝐧𝐚 𝐬𝐯𝐫𝐡𝐚 𝐦𝐨ž𝐞 𝐩𝐨𝐭𝐢𝐬𝐧𝐮𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐭𝐞 𝐭𝐫𝐚ž𝐢 𝐢𝐳𝐫𝐚𝐯𝐚𝐧 𝐠𝐥𝐚𝐬 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐤𝐚𝐝𝐚 𝐬𝐞 𝐮𝐬𝐥𝐮𝐠𝐚 𝐮𝐫𝐞đ𝐮𝐣𝐞 𝐢 𝐩𝐫𝐚𝐭𝐢. (9) Sve što Odbor traži, kao i domaći Kodeks devet godina prije njega, stane u jednu riječ,- zapis.
Aktualni Registar pružatelja vodi SOIH pod savjetovanjem i psihosocijalnom podrškom, osobne asistencije među njegovim registriranim uslugama nema. Za osobnu asistenciju upisano je devet organizacija sa službenoga popisa njegovih članica i pridruženih članica, pa mreža o asistenciji govori kao krov nad devet registriranih pružatelja. Ministarstvo je u srpnju 2026. objavilo da će konkretna rješenja iz elaborata SOIH uzeti u obzir u daljnjem radu, čime je znanje potvrđeno, a kanal prema vlasti otvoren, i institucionalno, jer je Vlada još u studenome 2024. predsjednicu SOIH Maricu Mirić imenovala zamjenicom predsjednika Povjerenstva za osobe s invaliditetom. Izvan toga kruga vrijede urudžbeni broj i rok. Jedno pitanje ipak stoji na ulazu u taj kanal…naime, gov𝐨𝐫𝐢 𝐥𝐢 𝐩𝐨𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐥𝐨𝐠 𝐢𝐳 𝐩𝐨𝐥𝐨ž𝐚𝐣𝐚 č𝐥𝐚𝐧𝐢𝐜𝐞 𝐢𝐥𝐢 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐚, 𝐢𝐳 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐚 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐚, 𝐢𝐳 𝐨𝐛𝐯𝐞𝐳𝐚 𝐮𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐩𝐫𝐮ž𝐚𝐭𝐞𝐥𝐣𝐚 𝐢𝐥𝐢 𝐢𝐳 𝐮𝐩𝐫𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚č𝐤𝐞 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐦𝐫𝐞ž𝐞, (10), onako kako javnost „razmišlja“ i pita.
𝐕𝐄Ć𝐈𝐍𝐀 𝐁𝐄𝐙 𝐈𝐌𝐄𝐍𝐀
𝐕𝐥𝐚𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝟐𝟕. 𝐤𝐨𝐥𝐨𝐯𝐨𝐳𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟔. 𝐨𝐝𝐫𝐞𝐝𝐢𝐥𝐚 𝐭𝐫𝐢 𝐞𝐮𝐫𝐚 𝐤𝐚𝐨 𝐨𝐛𝐫𝐚č𝐮𝐧𝐬𝐤𝐮 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐧𝐞𝐢𝐬𝐤𝐨𝐫𝐢š𝐭𝐞𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐬𝐚𝐭𝐚 𝐢𝐬𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐢𝐯𝐨 𝐳𝐚 𝐧𝐨𝐯č𝐚𝐧𝐮 𝐧𝐚𝐤𝐧𝐚𝐝𝐮 𝐮 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐥𝐚𝐳𝐧𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐳𝐝𝐨𝐛𝐥𝐣𝐮, 𝐢𝐳𝐯𝐚𝐧 𝐜𝐢𝐣𝐞𝐧𝐞 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐨 𝐩𝐫𝐮ž𝐞𝐧𝐨𝐠𝐚 𝐬𝐚𝐭𝐚 𝐢 𝐩𝐥𝐚ć𝐞 𝐚𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐚. 𝐒𝐥𝐮ž𝐛𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐛𝐣𝐚𝐯𝐚 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐠𝐚 𝐝𝐚𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐧𝐢𝐣𝐞𝐥𝐚 𝐣𝐞 𝐳𝐚𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐚𝐤 𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚 𝐀𝐥𝐞𝐧𝐚 𝐑𝐮ž𝐢ć𝐚 𝐝𝐚 𝐯𝐞ć𝐢𝐧𝐚 𝐮𝐝𝐫𝐮𝐠𝐚 𝐩𝐨𝐝𝐮𝐩𝐢𝐫𝐞 𝐬𝐭𝐚𝐯 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐚𝐫𝐬𝐭𝐯𝐚 𝐢 𝐭𝐚𝐣 𝐢𝐳𝐧𝐨𝐬 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐞𝐝𝐧𝐢𝐦 𝐢 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐢č𝐧𝐢𝐦, 𝐝𝐯𝐚𝐩𝐮𝐭 𝐢𝐬𝐭𝐨𝐦 𝐫𝐢𝐣𝐞č𝐣𝐮, 𝐳𝐚 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐢 𝐬𝐥𝐮č𝐚𝐣.
Tko ulazi u tu većinu? Imena organizacija, definicija kruga iz kojega je izvedena, točno pitanje o kojemu su se izjasnile i dokument koji bi pokazao čiji su mandat nosili njezini predstavnici u toj objavi nisu navedeni. (12)
Dvije službene objave o sastancima od 27. i 31. srpnja, mjesec prije te odluke, spominju predstavnike petnaest udruga. Potpuni popis izostaje. Od organizacija je imenovan samo SOIH, preko izjave predsjednice Marice Mirić. Zapis se zadržava na zapošljavanju asistenata u državnim ustanovama, izjednačavanju uvjeta i plaća, standardizaciji usluge i položaju pružatelja. O naknadi od tri eura nema ni retka. Sjena joj se na dan odluke otvoreno usprotivila. Pripada li ministrova većina svim udrugama, pozvanim pružateljima ili organizacijama korisnika kojima će novac biti isplaćen? (12)
Sjenino protivljenje bilo je u medijima najvidljivije i lako ga je dijeliti, a ovaj tekst pokazuje da je stvarnost iza „većine udruga“ zamršenija, pa je se, ako je itko želi javno odvagnuti, mora bar pokušati pogledati bez navijanja.
Ima logike pomisliti da su sve udruge za stolom unisono podržale tri eura, samo, to ne znamo. Znamo da Ministarstvo, bolje reći Radna skupina, stoji iza svoje odluke stameno, što se od jednoga tijela i očekuje, a tko je što predlagao, veći ili možda manji iznos, koji model naknade i za koje sate, iz objave se ne vidi. Podsjećam, Ustavni sud o novcu nije rekao ni riječ, a njegova se odluka tiče pristupa pravu i rasponu sati, a iznos te sam način je odabrala Vlada.
Postoji i druga strana medalje, članice tih saveza i korisnici koje one okupljaju. Što bi oni rekli, jesu li i oni sretni s tri eura, baš toliko, i tako razumni za širi kontekst državnih financija da bi im četiri bila manje mila? Javno ih to, koliko se vidi, nitko nije pitao, a to je, tko je pitan i tko nije, cijeli predmet ovoga teksta.
𝐆𝐋𝐀𝐒 𝐌𝐎Ž𝐄 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐉𝐄𝐍𝐈𝐓𝐈 𝐏𝐑𝐄𝐃𝐌𝐄𝐓
Zapis daje nalaz. Devet je dana trebalo da se asistencija za djecu uređena drukčije pretvori u roditelja njegovatelja, boravak, inkluzivni dodatak i odmor od skrbi. Isti su potpisi u istom savjetovanju tražili raspon procjene od četiri do šesnaest sati i, pod drugim pitanjem, sat manje asistenta za svaki sat u boravku, a Ministarstvo je prvo označilo djelomično prihvaćenim, drugo odbilo. Ministrovo saborsko „svi“ pretvorilo je stolicu u radnoj skupini u potpis na kompromis, bez objavljenih mandata i zapisa o usuglašavanju, a pet dana poslije jedan je ugovorni pružatelj istu skupinu nazvao paravanom.
Dokumenti pokazuju izbor prioriteta, ali nekako kao da „šute o privatnoj namjeri“. Ugovor, financiranje i pristup vlasti u ovom su zapisu okolnosti koje traže nadzor, i ništa više od toga, a uzročnu vezu s ičijim stavom nijedan od pregledanih papira ne dokazuje. Odgovornost, etička i politička, počinje u trenutku kad vlast ili organizacija izgovori riječ „svi“ bez imena osoba, odluke tijela i zapisa o neslaganju. Tko je onda govorio?
𝐃𝐨𝐤𝐚𝐳𝐢𝐯 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐨𝐧𝐝𝐣𝐞 𝐠𝐝𝐣𝐞 𝐮𝐳 𝐢𝐦𝐞 𝐨𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞 𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐨𝐝𝐥𝐮𝐤𝐚 č𝐥𝐚𝐧𝐨𝐯𝐚 𝐢𝐥𝐢 𝐢𝐳𝐫𝐚𝐯𝐧𝐨 𝐮𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐞𝐧𝐢𝐡 𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐚, 𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐬𝐮𝐝𝐧𝐢𝐦 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐚 𝐨𝐯𝐨𝐠𝐚 𝐭𝐞𝐤𝐬𝐭𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐚𝐯 𝐝𝐨𝐤𝐚𝐳 𝐧𝐞𝐝𝐨𝐬𝐭𝐚𝐣𝐞.
𝐏𝐫𝐯𝐚 𝐳𝐚š𝐭𝐢𝐭𝐧𝐚 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐚 razdvaja zagovaranje od pružanja usluge, ugovorno, računovodstveno i upravljački. Višegodišnji fond s objavljenim kriterijima financira pravnu analizu, pristupačne materijale, put korisnika, komunikacijsku podršku i teme koje organizacija sama odabere, pri čemu obnova sredstava ne ovisi o njezinoj suglasnosti s resorom u pregovorima o cijeni usluge, broju radnika ili zakonskim ograničenjima. Koliko je slobodan glas koji novac za sljedeću godinu traži u istom uredu kojemu upravo osporava zakon? Plaća asistenta ma taj način pripada ugovoru o usluzi, udaljenog od vijećanja na kojemu se odlučuje hoće li organizacija pred resorom osporiti zakon. (9)
𝐃𝐫𝐮𝐠𝐚 𝐦𝐣𝐞𝐫𝐚 počinje prije ministarskoga sastanka, a nadograđuje načelo otvorenosti iz Kodeksa iz 2009. Svaki stav prikazan kao zajednički dobije dosje s datumom slanja nacrta članicama, pristupačnom verzijom za korisnike, opisom rasprave, nazivom tijela koje je odlučilo, načinom usuglašavanja, brojem glasova kada se glasovalo, granicama ovlasti pregovarača te izdvojenim mišljenjima, uz zaštitu identiteta osobe koju bi objava izložila odmazdi, ako je potrebno. Dosje riječ „svi“ veže uz imena i postupak, a „većinu“ uz poznat referentni krug i točno pitanje, a izdvojeno mišljenje stoji uz odluku većine, pa pregovarač može sklopiti kompromis bez naknadnoga prepisivanja tuđega pristanka. (9)(15)
𝐒𝐯𝐚𝐤𝐨𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢 „𝐧𝐞𝐫𝐞𝐝 𝐝𝐞𝐦𝐨𝐤𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞“ 𝐭𝐫𝐚ž𝐢 𝐣𝐨š 𝐩𝐨𝐧𝐞š𝐭𝐨…nastup koji kaže govori li član, korisnik, radnik, uprava ili ugovorni pružatelj, zaseban prostor u kojemu korisnici uz komunikacijsku podršku i zaštitu od „odmazde“ oblikuju vlastiti stav, i zapisnike s odgovorima i izdvojenim mišljenjima koje Ministarstvo objavljuje uz radnu skupinu, jer poziv u kabinet otvara vrata, a reprezentativnost se rađa tek među ljudima koji svojega predstavnika mogu ispraviti i opozvati.
𝐈𝐬𝐭𝐢 𝐬𝐮𝐝 𝐬𝐚𝐯𝐣𝐞𝐬𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐩𝐚𝐝𝐚 𝐢 𝐦𝐞𝐧𝐢, 𝐚𝐮𝐭𝐨𝐫𝐮 𝐨𝐯𝐨𝐠𝐚 𝐛𝐥𝐨𝐠𝐚. Godine rada u sustavu, pročitani spisi i osobno uvjerenje objašnjavaju zašto govorim, i to je sve što objašnjavaju, jer me ljudi o kojima pišem nikada nisu izabrali za svojega predstavnika, pa svako moje „mi“, a trudim se i mislim da ga nije bilo, dug je koji ne mogu naplatiti tuđim životom.
Sljedeći nastavak, TRŽIŠTE SOCIJALNIH USLUGA I DRŽAVA KAO REGULATOR, spušta pogled s glasova na pravila igre, dok država „ugovara i dogovora“ nedržavne pružatelje, upravlja svojim ustanovama i određuje što će kome nadoknaditi, a zatim cijeli kostur naziva tržištem. No iza toga jednako čeka pitanje u budućem tekstu- natječu li se barem pružatelji pod jednakim pravilima?
𝐈𝐙𝐕𝐎𝐑𝐈 𝐈 𝐋𝐈𝐓𝐄𝐑𝐀𝐓𝐔𝐑𝐀
(1) Ustavni sud Republike Hrvatske, Odluka i Rješenje broj U-I-3330/2023 i U-I-1398/2024 od 16. prosinca 2025, Narodne novine 154/2025, osobito točke od 24 do 33.1. Uredba o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, Narodne novine 157/2025. Poveznice odluka Ustavnoga suda i Uredba.
(2) Udruga Sjena, priopćenje nakon odluke Ustavnoga suda od 17. prosinca 2025, cjelovit prijenos Autorizirano te prijenosi N1 i tportala. Poveznica priopćenje Sjene.
(3) Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, priopćenje o odluci Suda i preklapanju usluga od 18. prosinca 2025. HRT, Otvoreno o ukidanju dijelova Zakona o osobnoj asistenciji od 22. prosinca 2025. Zadarski list i Novi list, razgovor s Maricom Mirić od 31. prosinca 2025. Poveznice priopćenje SOIH, emisija Otvoreno i razgovor s Maricom Mirić.
(4) Ben Suykens, Johan Hvenmark, ChiaKo Hung, Peter Raeymaeckers i Bram Verschuere, Trading Voice for Viability? The Impact of Marketization on Nonprofits’ Critical Voice, Public Administration Review, svezak 85, broj 6, 2025, stranice 1840 do 1852. Poveznica rad u izdanju časopisa.
(5) Jiahuan Lu, Fear the Government? A Meta Analysis of the Impact of Government Funding on Nonprofit Advocacy Engagement, The American Review of Public Administration, svezak 48, broj 3, 2018, stranice 203 do 218. Poveznica rad u izdanju časopisa.
(6) Vlada Republike Hrvatske, objava o unaprjeđenju položaja i prava osoba s invaliditetom od 1. prosinca 2022, s izjavom ministra Marina Piletića o organizacijama koje ne vjeruju najavljenim zakonima. Hina, HRT i Novi list, izvještaji o prosvjedu i o ministrovu prijemu udruga od 15. prosinca 2022. HRT, izjave SOIH i Sjene iz ožujka 2023. Poveznice objava Vlade, Hina, izvještaj Novoga lista s prosvjeda, HRT-ov izvještaj o prosvjedu, izjava SOIH i reakcija Sjene.
(7) Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor, Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji s izvješćem o provedenom savjetovanju, saborski predmet PZ 466, 2023, podaci o sastavu radne skupine, komentari Hrvatske zajednice za Down sindrom pod brojevima 3 i 5, komentari SOIH pod brojevima 9 i 10 te odgovori Ministarstva. Hrvatski sabor, fonogram rasprave o Konačnom prijedlogu zakona od 15. lipnja 2023. Poveznice saborski predmet PZ 466, izvješće sa savjetovanja i fonogram saborske rasprave.
(8) Savez društava multiple skleroze Hrvatske i dvadeset jedna udruga članica, stav o Nacrtu zakona o osobnoj asistenciji od 15. prosinca 2022. Novi list, razgovor o prijedlozima saveza Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara od 20. lipnja 2023. Poveznice stav Saveza i članica i razgovor u Novom listu.
(9) Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom, Opći komentar broj 7 o sudjelovanju osoba s invaliditetom preko njihovih reprezentativnih organizacija, CRPD/C/GC/7, 9. studenoga 2018, osobito točke od 11 do 15, od 47 do 49, 56 i 61. Poveznica Opći komentar broj 7.
(10) Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Registar pružatelja, zapis za SOIH i zapisi njegovih članica, pristupljeno 7. rujna 2026. SOIH, popis članica i pridruženih članica. Ministarstvo, objava o zapošljavanju osobnih asistenata kroz državne ustanove od 22. srpnja 2026. Vlada Republike Hrvatske, imenovanje Marice Mirić zamjenicom predsjednika Povjerenstva za osobe s invaliditetom od 21. studenoga 2024. Poveznice Registar pružatelja, zapis za SOIH, podaci Registra, članice SOIH, objava Ministarstva i rješenje o imenovanju.
(11) Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, poziv „Odmor od skrbi“ u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. do 2027., prikaz poziva od 16. travnja 2025, trajanje projekata od dvanaest do osamnaest mjeseci i ciljne skupine. Novi list, izvještaj o dodjeli ugovora u pilot-projektu odmora od skrbi. Poveznice prikaz poziva Odmor od skrbi i izvještaj Novoga lista.
(12) Vlada Republike Hrvatske, Odluka o vrijednosti jednoga sata usluge osobne asistencije na ime naknade za prijelazno razdoblje od 27. kolovoza 2026, objavljena 28. kolovoza 2026. u Narodnim novinama 95/2026. Vlada Republike Hrvatske, objava s izjavom ministra Alena Ružića od 27. kolovoza 2026. Ministarstvo, objave o sastancima s udrugama od 27. i 31. srpnja 2026. Udruga Sjena, priopćenje od 27. kolovoza 2026, koje je prenijela Hina istoga dana. Poveznice Odluka o tri eura, objava Vlade, sastanak od 27. srpnja, sastanak od 31. srpnja i reakcija Sjene.
(13) Kosta Bovan i Nikola Baketa, Stabilnost i/ili promjene? Povjerenje u institucije u Hrvatskoj od 1999. do 2020., Revija za sociologiju, svezak 52, broj 1, 2022. Poveznica rad u izdanju časopisa.
(14) Nives Miošić i Sara Lalić, Novi početak, podloga za raspravu o novom pristupu, pozicioniranju i radu progresivnih ljudskopravaških organizacija u Hrvatskoj, Centar za mirovne studije, Zagreb, 2022. Poveznica Novi početak.
(15) Vlada Republike Hrvatske, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Narodne novine 140/2009, osobito točke III., IV. i VI. Poveznica Kodeks savjetovanja.
(16) Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o Komisiji za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije, obliku i sadržaju liste procjene potreba korisnika te mjerilima i broju sati usluge osobne asistencije, otvoreno 27. ožujka 2026, s izvješćem o provedenom savjetovanju, komentar pod rednim brojem 200 s odgovorom predlagatelja te opći komentar pod rednim brojem 7. Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama 56/2026 i na snazi je od 6. lipnja 2026. Poveznica savjetovanje o Pravilniku.
