Građanska inicijativa - Stop spalionici Rebro KBC Zagreb

08/04/2026

Gledamo PROVJERENO sutra, 8. 4. 2026.

Način na koji Ministarstvo zdravstva tretira ljude u slučaju spalionice na Rebru govori više od svih njihovih službenih fraza zajedno.

Ministarstvo ZDRAVSTVA.

Tretiraju ih kao smetnju.
Kao buku koju treba izdržati.
Kao proceduralni višak koji treba formalno odraditi, a suštinski ignorirati.

To se vidi u svemu.
U izostanku odgovora, u izostanku ozbiljne komunikacije, u potpunoj nezainteresiranosti za argumente koji im se dostavljaju, pa čak i za rješenja koja su im ponuđena.

Kada vam ljudi šalju dopise, ulažu vrijeme, znanje i ozbiljan trud, a vi mjesecima ne nalazite za shodno ni odgovoriti, vi ne pokazujete snagu institucije.

Pokazujete prezir prema javnosti.
Prema građanima koji svakodnevno omogućavaju kruh vama i vašim obiteljima.

Posebno je porazno kada takav odnos dobije i svoje javno lice.

Paušalan, površan i neozbiljan pristup državnog tajnika Tomislava Dulibića, koji pred kamerama potpuno nepripremljen izgovara floskulu za floskulom i obmanjuje javnost, nije komunikacijski propust.

On je ogledni primjer razine na kojoj se predmeti od velikog značaja po život i zdravlje građana vode.

Kad službena osoba države o ovako ozbiljnoj stvari govori bez preciznosti, bez znanja i bez elementarne odgovornosti prema činjenicama, onda je jasno da problem nije samo u lošem projektu.

Problem je u lošoj državi i lošim ljudima na pozicijama koje odlučuju o našoj budućnosti.

U ovom slučaju Ministarstvo zdravstva nije pokazalo ni minimum odgovornosti prema građanima, ni minimum poštovanja prema prostoru, ni minimum ozbiljnosti prema temi kojom se bavi.

Umjesto otvorenog i odgovornog postupanja, građanima je ponuđena šutnja. Umjesto objašnjenja, dobili su niz floskula.

Umjesto dijaloga, potpuno nepoštovanje.

Ne samo da Ministarstvo zdravstva gura loš projekt nego pritom ljude tretira kao da ne postoje, kao da nemaju pravo ni na odgovor, ni na elementarno dostojanstvo u komunikaciji s državom.

Upravljanje javnim interesom?
Ne, puni raspon administrativne bahatosti bez utemeljenja, političke površnosti i institucionalnog prezira.

Kad Državni tajnik zadužen za komunikaciju s udrugama nastupa paušalno, površno i potpuno nepripremljeno, obmanjujući javnost floskulama umjesto činjenicama, nije to samo komunikacijski problem nego razina stvarne institucionalne neodgovornosti za projekt napravljen bez zrna multidisciplinarne stručnosti.

Jer za nešto bolje očito nemaju s čim.

Više o ovome sutra u PROVJERENOm.

PROVJERENO

07/03/2026

MZOZT je u ovom predmetu suučesnik koji ima mehanizam kontrole i bit će tuženik tj. od svih će pretrpjeti najveću štetu.

Marija Vučković i pri tom ne mislimo samo na onu materijalnu koju plaćaju u konačnici građani.

18/02/2026

[DANAS JE 1.147 DANA NEDONOŠENJA ODLUKE O POVLAČENJU PROJEKTA SPALIONICE NA REBRU]

Godinama slušamo da su problemi u zdravstvu sistemski, naslijeđeni i prekompleksni za nas obične smrtnike.

Državna revizija, međutim, ne govori u metaforama.
Govori u brojkama, obrascima i.... vremenu.

U slučaju KBC Zagreb, revizijski nalazi ukazuju na dugogodišnje nepravilnosti u upravljanju energetskim obvezama prema HEP-Toplinarstvo d.o.o..

Prema dostupnim revizijskim podacima, riječ je o oko 25.453.287 kn glavnice nenaplaćenih potraživanja, nastalih kroz višegodišnji ugovorni odnos koji započinje još 2006. godine (ugovorima koje je potpisao Željko Reiner), a koji se u revizijama pojavljuje kao otvoren i nerazriješen najmanje desetak godina, uključujući razdoblje prije i nakon 2016., sve do 2022.

Ako se taj iznos promatra realno, a ne formalistički, tada se mora postaviti i pitanje zateznih kamata.
Uz konzervativnu procjenu prosječne zakonske zatezne kamate od oko 6 % godišnje, dug te veličine, ako je ostajao otvoren 8–10 godina, danas bi iznosio između 40 i 45 milijuna kuna (otprilike 5,3–6 milijuna eura - taman danas jedna manja spalionica).
Dovoljno precizna indikacija razmjera problema.

Prema dostupnoj nam dokumentaciji postoji realna mogućnost da se takav dug nije zatvarao novčanim plaćanjem, nego je faktički prebijan kroz druge odnose između istih aktera, prije svega kroz investicije, energetske projekte, radove i usluge u KBC-u Zagreb.

Takav mehanizam sam po sebi nije nezakonit ako je transparentan, tržišno utemeljen i proveden kroz propisane postupke javne nabave.

Problem nastaje kada to nije slučaj.

Ako se dug prema HEP-u zatvara kroz investicije ili projekte koji su ugovarani bez stvarne tržišne utakmice, sklapani po cijenama nepovoljnijima od tržišnih u tom trenutku ili strukturirani tako da se formalno vode kao nova ulaganja, a ne kao namirenje obveza, tada se javna nabava pretvara u instrument kompenzacije, a ne u mehanizam zaštite javnog interesa.
U takvom scenariju, dug se možda smanjuje na papiru, ali se razlika plaća kroz skuplje radove, nepovoljnije ugovore i dugoročne obveze - sve na teret javnog sustava, za nečiji interes.

Ako sustav godinama nije uredno zatvarao postojeće energetske dugove, dopuštao da se obveze razvlače kroz različite ugovorne odnose i pritom ulazio u nove investicije bez jasnog financijskog čišćenja, onda se s pravom postavlja pitanje:
ZA ČIJI INTERES?

To je razumno i legitimno pitanje, utemeljeno na revizijskim nalazima, usporedbom ugovora i anexa, iznosima i vremenu.

Dok se ne objave svi ugovori, aneksi, obračuni kamata i kompenzacijski aranžmani između KBC-a Zagreb i HEP-a od 2006. do danas, svaka nova priča o strateškim energetskim projektima nije razvojna vizija, nego nastavak obrasca u kojem se stvarni trošak sustavno skriva od javnosti.

Javna sredstva traže samo transparentnu istinu u brojkama.
Samo to.



📸HEP/KBC Zagreb

05/11/2025

🖼️ Slika 1: Studija o utjecaju na okoliš koju je 2024. izradila ECOINA d.o.o.

🖼️ Slika 2: Izjava o nepristranosti članova verifikacijskog tijela ECOINE - dokaz o osobama uključenima u “neovisnu” provjeru iz 2024.

⚠️ Problem?

➡️ Mirko Budiša - potpisnik - državni je službenik i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u isto vrijeme sudjeluje u radu privatnog ovlaštenika koji izrađuje i verificira okolišne elaborate i studije, gdje je i sam bio voditelj projekta do ne tako davno (Jakuševec).

Dakle, državni službenik iz institucije koja (su)financira projekte gospodarenja otpadom, potpisuje izjavu o nepristranosti na zahtjev privatne tvrtke koja izrađuje i provjerava okolišnu dokumentaciju kao ovlaštenik.

Veza između Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša je valjda jasna. Ministarstvo “ocjenjuje” okolišnu dokumentaciju koju potpisani izrađuju.

Sve nepristrano, na - i zakon koji to regulira za one koji su ga dužni ustavno sprovoditi. 😁

Paradoks? Blago rečeno.
Sukob interesa? Vrlo vjerojatno.

Tko su zapravo ljudi koji rade u firmama koji su državni ovlaštenici? Privatne firme i neke ustanove zadovoljavaju formalno pravne uvjete, ali ljudi koji rade u njima nemaju nikakve posebne uvjete za donošenje mišljenja kojima oblikuju kvalitetu života građana.

21/07/2025

Tko ako ne mi?
Kad ako ne sad?

Zajedno.

🔴 50 godina loših odluka – hoćemo li to opet dopustiti?

Grad Zagreb već desetljećima donosi ključne odluke iza zatvorenih vrata, bez vizije, bez građanske participacije, bez poštovanja struke – a posljedice živimo svi mi. Bez mogućnosti izbora.

➡️ Sjećate se spleta loših odluka na Čretu?
➡️ Sjećate se Jakuševca, “privremenog” odlagališta koje nikad nije zatvoreno kako je obećano?
➡️ Sjećate se improvizacija s reciklažnim dvorištima i vrećicama koje završavaju na divljim deponijama?
➡️ Sjećate li se slučajnih požara otpada?
➡️ Sjećate li se slike Zagreba u otpadu?

To nije povijest. To je naša svakodnevica.

A sada nam se nudi još jedno “rješenje” – Centar za gospodarenje otpadom koji nije dio Sustava gospodarenja otpadom.
I to sve bez stvarne strategije za odvajanje otpada, bez plana za smanjenje otpada, bez sustava kružnog gospodarstva.

➡️ Studija utjecaja na okoliš dostupna je ovdje:
https://eko.zagreb.hr/UserDocsImages/cgo/SUO_CGO_Zagreb_2025%2007%2011_%C4%8Distopis_17.7.2025.pdf

📣 GIMZ poziva sve građane da se uključe u javnu raspravu.

Ako sada ne reagiramo – ponovit će se Jakuševac, samo pod drugim imenom.
Ako sada ne pitamo – opet će odlučiti bez nas.
Ako sada ne kažemo NE – snosit ćemo posljedice još desetljećima.

👉 Pišite svoje komentare i primjedbe.

👉 Podijelite ovu objavu. Informirajte susjede. Uključite se.

Ne trebamo još jedan skupi, štetni i zastarjeli projekt. Trebamo stvarno, pametno, održivo rješenje za sljedećih 50+ godina.