10/06/2026
Gotovo 20 godina prije, točnije 1851. godine na vrhu Bistre, danas poznatom kao Sljeme, podignut je prvi primitivni vidikovac na kojem se nalazio triangulacijski stup (točka) s pričvršćenim stepenicama u obliku križa od dvije daske. Bio je namijenjen austrijskim mjernicima za katastarske izmjere zemljišta. Jedan od tih mjernika koji se i preselio u Zagreb, geodet Nitzl, bio je oduševljen Medvednicom. Potaknuo je zagrebačkog trgovca Vilima Lovrenčića (zakupnik Jamničke kiselice), gostioničara „K staroj apoteki“ u gornjem gradu Andriju Meška i financijsko-računskog činovnika Franju Königa na odvažan i povijesni poduhvat. Svoju inicijativu predstavili su tadašnjem gradskom poglavarstvu u Zagrebu, gradskom načelniku Dragutinu Cekušu koji je uz suglasnost vlasnika šestinske „gospoštije“ generala Miroslava Kulmera starijeg, dozvolila podizanje piramide. U tu svrhu su im poklonili potrebnu drvenu građu.
Na predjelu gdje je šuma bila posječena i s kojeg se pružao veličanstven vidik odvijao se pothvat koji je trajao tri dana i koji je, naposljetku, završen 5. lipnja 1870. godine. Istoga dana svečano je otvorena prva drvena piramida-vidikovac, visoka samo četiri metra jer je tada ta visina bila sasvim dovoljna za vidik s nove piramide. Sagradio ju je tesar Josip Vajda. Za napomenuti je kako je trošak njegova podizanja iznosio 135 forinti, a taj iznos su osigurali Lovrenčić, Meško i König.
Nakon što se pročulo za ovu piramidu koja je prozvana čardakom, nekolicina građana je bila potaknuta na planinarenje i izlete na Medvednicu. U povijesti je upravo ovaj objekt upisan kao prvi u povijesti hrvatskog planinarstva, a nastao je prije osnivanja Hrvatskog planinarskog društva.
S vremenom se drvena piramida istrošila te je postala opasna i neupotrebljiva, a mlada šuma je za sedam godina prerasla „čardak“ i time spriječila vidik prema Zagrebu. Iz tih razloga, 1877. godine, Hrvatsko planinarsko društvo u Zagrebu je izgradilo novi drveni vidikovac visok osam metara. Šuma se godinama nastavila širiti i podizati te je spriječila vidik i s tog 8 metara visokog vidikovca pa je 1889. godine Hrvatsko planinarsko društvo izgradilo prvu željeznu piramidu-vidikovac, koju je mnogo godina kasnije zamijenio TV toranj.
Prenosimo tekst lokalnih novina od 30.svibnja 1870. godine (Narodne novine): “Na šljemenu zagrebačkih gorah odkuda se veličanstven vidik otvara daleko po Hrvatskoj, Štajerskoj i Kranskoj, naumila su gospoda Hegedüs, Lovrenčić i Meško podići daščaru, koja bi s jedne strane pomogla razširiti divni vidokrug gledaoca, s druge strane pak poslužila umorenim kao odpočivalište. Ista daščara imala bi se u nedjelju, na Duhove, gruhanjem mužarah svetčano blagosloviti. Prijatelji divne okolice zagrebačke, koji bi imali volje učestvovati kao utemeljitelji te daščare, mogu svoje dobrovoljne priloge upisati kod gospode Lovrenčića i Hegedüsa.“
Izvor: https://povcast.ffzg.unizg.hr/na-sleme-prvo-planinarsko-drustvo-piramida-bombardirani-tv-toranj/
Naše planine-1966/11-12
Geodetski list 2024, 4
https://www.jamnica.hr/o-jamnici/povijest/
Danica, 1961/41
