Artis includum

Artis includum Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Artis includum, Nonprofit Organization, Ivana Rendića 27, Zagreb.

Kao radni terapeuti znamo da izvedba i sudjelovanje u aktivnostima (odnosno okupacijama) koje trebamo, želimo ili se očekuje da ih provodimo može pozitivno utjecati na naše zdravlje.

Kaže meni neki dan moja mama, ponosna pripadnica Baby Boomer generacije:„Taj ADHD… to se u moje vrijeme drugačije zvalo....
01/10/2026

Kaže meni neki dan moja mama, ponosna pripadnica Baby Boomer generacije:
„Taj ADHD… to se u moje vrijeme drugačije zvalo.“
I uz to, naravno, onaj značajni pogled. 👀
I zapravo je u toj jednoj rečenici skriven dobar dio problema s kojim se i danas susrećemo.
Jer ADHD smo naučili vidjeti kroz ponašanje.
Dijete ne sluša.
Ne završava zadatak.
Ustaje.
Zaboravlja.
Upada u riječ.
Odugovlači.
Eksplodira.
Može satima raditi ono što ga zanima, a pet minuta ono što „mora“.
I onda zaključimo:
„Može kad hoće.“
A možda je puno važnije pitanje:
ŠTO SE DOGAĐA ISPOD PONAŠANJA KOJE VIDIMO?
ADHD je neurorazvojno stanje/profil koji daleko nadilazi pojednostavljenu priču o „manjku pažnje i previše aktivnosti“.
Pažnja je samo jedan dio priče.
Tu su i:
🧠 regulacija razine pobuđenosti
🌀 senzorička obrada
❤️ emocionalna regulacija
⚡ regulacija energije
🎯 iniciranje i održavanje aktivnosti
⏳ osjećaj vremena
😴 spavanje
🍽️ hranjenje
🔄 prebacivanje između aktivnosti
🏆 nagrada, interes i MOTIVACIJA.
Zato dijete može biti potpuno uronjeno u LEGO, Minecraft, nogometnu statistiku ili temu koja ga fascinira, a istovremeno gotovo fizički ne uspijevati započeti zadatak iz matematike.
To nije dokaz da je lijeno.
Niti da mu „samo nedostaje malo discipline“.
Istraživanja pokazuju da su kod ADHD-a drugačiji i procesi povezani s nagradom, motivacijom i odgodom nagrade. Zato „ali znaš da moraš“ često nije dovoljan motor za pokretanje aktivnosti.
A onda dolazimo do rečenica koje još uvijek prečesto čujemo:
„Izrast će.“
„Mora se naučiti prilagoditi.“
„Budemo probali ovako, a vi doma malo jače stisnite.“
„Samo treba zagrijati stolicu.“
Problem je što vrijeme nije uvijek neutralno.
Dok čekamo da dijete „samo sazrije“, ono svakodnevno može dobivati sasvim drugu poruku:
Ja sam onaj koji nikada ne završi.
Ja sam lijen.
Opet sam zaboravio.
Svi mogu osim mene.
Uvijek nekoga razočaram.
Sa mnom nešto nije u redu.
I tu počinje ono što ponekad zovemo ADHD porezom.
Ne plaća se novcem.
Plaća se energijom.
Samopouzdanjem.
Odnosima.
Propuštenim iskustvima.
Stalnim ispričavanjem.
I ogromnom količinom truda koji izvana često uopće ne vidimo.

„Treba mu propriocepcija prije spavanja.“I onda se nekako uvijek pojavi teška deka🤦🏼‍♀️Meni je baš tu dugo nešto „škripa...
04/09/2026

„Treba mu propriocepcija prije spavanja.“
I onda se nekako uvijek pojavi teška deka🤦🏼‍♀️

Meni je baš tu dugo nešto „škripalo“.

Jer težina na tijelu nije isto što i aktivno proprioceptivno iskustvo.

I još važnije: ono što jednom djetetu pomogne da prijeđe prema snu, drugo može dodatno razbuditi.

Zato danas puno više volim gledati što tijelo radi prije spavanja:

sporije kretanje, guranje, povlačenje, nošenje, stabiliziranje, stiskanje jastuka, pospremanje kreveta…

Ne kao recept.
Nego kao dio rutine koju dijete razumije i u kojoj se osjeća dobro.

Jer cilj nije „uspavati dijete propriocepcijom“.

Cilj je pomoći mu pronaći vlastiti put iz budnosti prema snu.

I upravo to me u radu najviše fascinira koliko mala, dobro odabrana promjena može napraviti veliku razliku kada stvarno razumijemo osobu ispred sebe.

Ako želiš razvijati taj dio kliničkog rezoniranja, uskoči u mentorski program🎒

Centar aRTisiNCLudum

„Ona je jednostavno osjetljiva.“Ta me rečenica posebno pogodila jer je izrečena za moje dijete.I natjerala me da se zapi...
02/09/2026

„Ona je jednostavno osjetljiva.“

Ta me rečenica posebno pogodila jer je izrečena za moje dijete.

I natjerala me da se zapitam koliko često jednom riječju pokušamo objasniti cijelu osobu i pritom previdimo i izazov i snagu.

Da, moje dijete intenzivnije registrira zvukove i dodire. U školi to može značiti više napora i brže preopterećenje.

Ali to isto dijete nevjerojatno precizno čuje glazbu, registrira nijanse u tonu glasa i često prije drugih primijeti kada nekome nije dobro.

I zato se pitam:

je li ona samo „osjetljiva“ ili razredu donosi nešto što možda ne bismo imali bez nje?

Ovo je samo jedan od razloga zašto za mene nije „popuštanje“.

To je način da smanjimo nepotrebno opterećenje kako bi dijete moglo pokazati ono što stvarno zna i može.

Tijekom mentorstva i supervizije za terapeute koji su završili ASI®️ upravo to želim razvijati: kako iz rezultata senzoričke procjene prijeći prema stvarnom razumijevanju djeteta, njegovih snaga i konkretnih školskih individualizacija.

Ako ti treba više sigurnosti u tom kliničkom „prijevodu“, pošalji mi MENTORSTVO🎒

Centar aRTisiNCLudum

Ako učitelj nakon tvog nalaza i dalje ne zna što napraviti, procjena još nije završila.Dugo sam pisanje nalaza doživljav...
01/09/2026

Ako učitelj nakon tvog nalaza i dalje ne zna što napraviti, procjena još nije završila.

Dugo sam pisanje nalaza doživljavala kao administraciju. Danas mi je to jedan od najdražih dijelova posla.

Jer upravo tada prevodim:

rezultat testa → svakodnevni izazov → snagu djeteta → konkretnu prilagodbu u školi.

Nije dovoljno napisati da dijete ima povišenu auditivnu reaktivnost.

Puno je važnije objasniti što to znači kada treba slušati učiteljicu u bučnom razredu, pisati test ili sudjelovati u grupnom radu i što možemo promijeniti da pokaže ono što stvarno zna.

Zato nakon dobrog nalaza imam osjećaj da sam napravila nešto vrlo konkretno:

dodala još jednu kockicu boljem razumijevanju djeteta.

U membershipu za terapeute koji su završili ASI® upravo to želim još više razvijati: kako procjenu pretvoriti u klinički smislen nalaz, školsku preporuku i stvarnu promjenu u participaciji.

Ako ti nedostaje sigurnosti u tom „prijevodu“, pošalji mi MENTORSTVO. 🎒

Centar aRTisiNCLudum

Dala sam mu miris. On mi je rekao: „Hladno je.“Vani +32 °C. 😅Prva reakcija?Čekaj… što?A onda je krenuo onaj meni najdraž...
28/08/2026

Dala sam mu miris. On mi je rekao: „Hladno je.“

Vani +32 °C. 😅

Prva reakcija?
Čekaj… što?

A onda je krenuo onaj meni najdraži dio procjene, trenutak kada prestanem tražiti „točan odgovor“ i počnem pitati:

Što mi ovaj odgovor zapravo govori o načinu na koji dijete doživljava svijet?

Miris je posebno zanimljiv jer je snažno povezan s emocijama, pamćenjem, iskustvom i procjenom važnosti onoga što se događa oko nas.

Zato mi nije zanimljivo samo:

„Osjeća li miris?“

nego i:

„Što taj podražaj za njega znači?“

Je li poznat?
Je li ugodan?
Je li povezan s nekom situacijom?
Mijenja li očekivanje?
Može li pomoći da prostor doživi drugačije?

Jer ponekad mala promjena u okolini može potpuno promijeniti ono što dijete u toj okolini može pokazati.

I upravo je to dio kliničkog rezoniranja koji volim: ne gledati samo rezultat testa, nego pokušati razumjeti priču iza odgovora.

Ako si završila ASI®️ i želiš razvijati upravo tu sigurnost u interpretaciji procjene i oblikovanju intervencije, pošalji mi u DM riječ MENTORSTVO. 🎒

Centar aRTisiNCLudum

Što ako dijete ne pokazuje svoj puni potencijal jer smo mi prerano odlučili koliko može?Vrlo često čujem:„To mu je prete...
25/08/2026

Što ako dijete ne pokazuje svoj puni potencijal jer smo mi prerano odlučili koliko može?

Vrlo često čujem:

„To mu je preteško.“
„Ne može još.“
„Nema taj potencijal.“

A onda, uz pravi just-right challenge, prilagodbu okoline i dovoljno podrške, dijete napravi nešto što nitko nije očekivao.

To nije čarolija✨

To je presume competence.

Ne znači očekivati nemoguće.
Znači krenuti od onoga što dijete već može i pitati:

Koji je sljedeći korak koji bi uz moju podršku mogao postati moguć?

Jer dobar terapeut ne radi stvari umjesto djeteta.

On oblikuje uvjete u kojima dijete može otkriti:

„Hej… ja ovo mogu.“

A onda polako mičemo podršku.

Upravo takvo kliničko rezoniranje kako pronaći pravi izazov, kada pomoći, a kada se maknuti razvijamo kroz mentorstvo i superviziju.

Ako želiš više sigurnosti u tome kako prepoznati potencijal iza onoga što trenutno vidiš, pošalji mi MENTORSTVO. 🎒

Centar aRTisiNCLudum

Ako je dijete nakon naše „senzoričke strategije“ mirnije, znači li to stvarno da smo mu pomogli?Meni nikada nije imalo s...
24/08/2026

Ako je dijete nakon naše „senzoričke strategije“ mirnije, znači li to stvarno da smo mu pomogli?

Meni nikada nije imalo smisla da utezi na gležnjevima mogu „promijeniti sve“.

Jednom sam ih, po preporuci, stavila djetetu koje je bilo izrazito brzo i aktivno.

Rezultat?

Leglo je na pod kao da mu tijelo ima 100 tona.

Da, bilo je mirnije.

Ali mirnije nije isto što i bolje regulirano.

Meni cilj nije „smiriti“ dijete.

Cilj mi je da ono bude dovoljno organizirano da može biti:

znatiželjno, zaigrano, uključeno, spremno pokušati i dovoljno sigurno da pronađe vlastito rješenje.

Jer ne radimo sa zmajevima koje treba pripitomiti. 🐉

Radimo s djecom čiji potencijal želimo otvoriti.

A upravo je razlikovanje „izgleda mirnije“ od „funkcionira bolje“ jedan od onih dijelova kliničkog rezoniranja koje razvijamo kroz ASI®️ mentorstvo i superviziju.

Ako želiš razvijati takvu sigurnost u svom radu, pošalji mi MENTORSTVO. 🎒

Centar aRTisiNCLudum

Ako ista senzorička strategija „smiruje“ svako dijete, vjerojatno ne promatramo dovoljno pažljivo.Jer ne postoji univerz...
23/08/2026

Ako ista senzorička strategija „smiruje“ svako dijete, vjerojatno ne promatramo dovoljno pažljivo.

Jer ne postoji univerzalno:

„ovo regulira“
„ovo smiruje“
„ovo je za ADHD“
„ovo je za autizam“.

Postoji samo pitanje:

Što ova strategija radi OVOJ osobi, u OVOM trenutku?

Fidget jednom djetetu može pomoći da ostane u zadatku. Drugome može biti još jedan izvor podražaja.

Vestibularno iskustvo nekoga organizira. Nekoga može dodatno destabilizirati.

Zato dobra terapija nije katalog strategija.

Dobra terapija je:

promatranje → hipoteza → pokušaj → odgovor osobe → prilagodba.

I zato me manje zanima:

„Što dijete još ne može?“

A više:

„Kako pokušava? Na što se već oslanja? Što mu pomaže, a što ga dodatno opterećuje?“

Upravo tu počinje kliničko rezoniranje.

Ako si završila ASI® i želiš biti sigurnija u tome zašto biraš određenu strategiju, što očekuješ i kako je prilagođavaš prema odgovoru djeteta, upravo to razvijamo kroz mentorstvo i superviziju.

Ne još gotovih recepata.

Nego sigurnije kliničke odluke.

Ako želiš detalje, pošalji mi u DM riječ MENTORSTVO. 🎒

Centar aRTisiNCLudum

Školski dan je multisenzorno iskustvo.Dijete mora slušati, gledati, sjediti, pisati, kretati se, ignorirati buku, pratit...
22/08/2026

Školski dan je multisenzorno iskustvo.

Dijete mora slušati, gledati, sjediti, pisati, kretati se, ignorirati buku, pratiti prostor, regulirati emocije i razumjeti upute, često sve u isto vrijeme.

Kada živčani sustav teško povezuje osjetne informacije, dijete može izgledati nepažljivo, nemirno, sporo, preplavljeno ili “nesuradljivo”.

Ali možda ne gledamo problem ponašanja.
Možda gledamo dijete kojem treba bolja senzoričko-motorička podrška.

Zato školama trebaju radni terapeuti.

Ne da popravljaju djecu, nego da pomognu školama stvoriti uvjete za sudjelovanje.

Što ako….🪄
22/08/2026

Što ako….🪄

Address

Ivana Rendića 27
Zagreb
10000

Opening Hours

Monday 09:00 - 19:00
Tuesday 09:00 - 19:00
Wednesday 09:00 - 19:00
Thursday 09:00 - 19:00
Friday 09:00 - 19:00

Telephone

+385917310066

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Artis includum posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Artis includum:

Shortcuts

Share

Category