29/09/2026
LIT LINK FESTIVAL / KNJIŽEVNA KARIKA 2026
14. izdanje
Rijeka – Labin – Zagreb
2. – 4. 10. 2026.
U fokusu: nizozemska književnost
Lit Link povezuje hrvatsku književnost s književnim scenama diljem svijeta. Svako izdanje u fokus stavlja drugu zemlju ili jezično područje, okupljajući pisce i spisateljice ne samo s publikom nego i s urednicima i izdavačima, s ciljem stvaranja susreta koji se mogu nastaviti kroz prijevode, knjige i buduće suradnje.
Godine 2026. u fokusu je Nizozemska. Četvero nizozemskih pisaca i pet urednika i izdavača pridružit će se hrvatskim autoricama i autorima tijekom tri večeri čitanja u Rijeci, Labinu i Zagrebu. Program okuplja afirmirane i nove glasove, različite generacije i različite vrste pisanja, dok prijevodi koji se projiciraju tijekom čitanja omogućuju publici da prati svaki tekst na oba jezika.
Lit Link je festival književnosti, ali i mjesto na kojem nastaju književne veze – između pisaca i čitatelja, između jezika i između književnih scena koje bi se inače rijetko susrele.
SUDJELUJU AUTORICE I AUTORI
Nadia de Vries, Forugh Karimi, Ivana Bodrožić, Monika Herceg, Gabrijela Rukelj Krašković, Olja Savičević Ivančević, Dora Šustić, Lora Tomaš, Tea Tulić, Nora Verde, Thomas Heerma van Voss, Donald Niedekker, Robert Međurečan, Kristian Novak, Damir Karakaš, Marko Pogačar i Toni Juričić
UREDNICE, UREDNICI I IZDAVAČI
Nelleke Geel (Meridiaan Uitgevers), Esther Hendriks (De Arbeiderspers), Chris de Jong (Koppernik), Esther van Dijk (Nijgh & Van Ditmar) i Stella Rieck (Cossee)
PROGRAM:
RIJEKA — petak, 2. listopada, 18 h
Antikvarijat Ex Libris
Riva Boduli 3
Tea Tulić
Donald Niedekker
Dora Šustić
Nadia de Vries
Damir Karakaš
Forugh Karimi
Nora Verde
Thomas Heerma van Voss
LABIN — subota, 3. listopada, 20 h
Teatrino
Stari trg 1
Nadia de Vries
Gabrijela Rukelj Krašković
Donald Niedekker
Toni Juričić
Forugh Karimi
Marko Pogačar
Robert Međurečan
Thomas Heerma van Voss
ZAGREB — nedjelja, 4. listopada, 19 h
Klub Močvara
Trnjanska struga 34
Lora Tomaš
Thomas Heerma van Voss
Olja Savičević Ivančević
Donald Niedekker
Monika Herceg
Ivana Bodrožić
Forugh Karimi
Kristian Novak
Nadia de Vries
Programe će moderirati Lena van Tijen, Ana Fazekaš i Robert Perišić.
NIZOZEMSKI AUTORI
Forugh Karimi (1971.) nizozemsko-afganistanska je spisateljica čiji su romani privukli pozornost snagom kojom teme migracije, rata i izmještenosti pretvaraju u psihološki složene priče o obitelji, sjećanju i pripadanju. Autorica je romana De moeders van Mahipar (2022.), nagrađenog nagradom Hebban za najbolji prvijenac, novele Nargis (2023.) i romana In mijn ogen draag ik wolken (2025.), dobitnika Nizozemske knjižarske nagrade 2026. Rođena je u Kabulu, a u Nizozemsku je stigla s 25 godina, bježeći sa suprugom od rata u Afganistanu. U Nizozemskoj je nastavila studij medicine, a danas radi kao psihijatrica i psihoterapeutkinja.
Nadia de Vries (1991.) jedan je od osebujnijih glasova suvremene nizozemske književnosti, autorica britke, mračno duhovite proze koja se ne boji nelagode, društvenih tabua ni neočekivanih pripovjednih perspektiva. Poeziju piše na engleskom, a prozu na nizozemskom. Njezin najnoviji roman, Overgave op commando (Uitgeverij Pluim, 2025.), ušao je u uži izbor za književnu nagradu Libris 2026., najprestižniju književnu nagradu nizozemskog govornog područja. Roman će na engleskom biti objavljen kao Surrender on Demand (Bloomsbury, 2027., prijevod Sarah Timmer Harvey). Njezine sabrane pjesme, All My Dead Jesters, ove je godine objavio Tenement Press.
Donald Niedekker (1963.) nizozemski je prozaist istančana osjećaja za jezik i književnu formu, koji povijesne događaje i dokumente pretvara u neobične, maštovite i često začudne pripovjedne svjetove. Među njegovim su knjigama Als een tijger, als een slak (2014.), Oksana (2017.), koja je ušla u uži izbor za književnu nagradu Fintro, Wolken &c. (2018.) i Zo zie je alles (2019.). Roman Waarachtige beschrijvingen uit de permafrost (2022.), koji polazi od povijesti arktičke ekspedicije Willema Barentsza, osvojio je 2022. nagradu F. Bordewijk te ušao u uži izbor za književnu nagradu Boekenbon. Niedekker je 2021. dobio i nagradu VUB Luc Bucquoye.
Thomas Heerma van Voss (1990.) jedan je od istaknutijih nizozemskih prozaista svoje generacije, osobito cijenjen zbog preciznosti i suptilnog humora kojim prikazuje ljude, njihove odnose i nesigurno mjesto u suvremenom svijetu. Objavio je četiri romana, među kojima i The Archive (2024.), koji je privukao veliku pozornost i bio nominiran za nekoliko nagrada, uključujući uži izbor za književnu nagradu Boon i širi izbor za nagradu Libris. Piše i kratke priče i eseje te članke i intervjue za različite časopise, a sedam je godina bio urednik književnog časopisa De Revisor.
NIZOZEMSKI UREDNICI
Nelleke Geel (Meridiaan Uitgevers) rođena je 1966. i dio djetinjstva provela je u Indoneziji. Studirala je španjolsku književnost i lingvistiku te pet godina živjela u Barceloni, nakon čega je radila u književnoj agenciji u Amsterdamu. Godine 2019. suosnovala je nezavisnu izdavačku kuću Meridiaan. Prevela je i niz autora sa španjolskog jezika, među kojima su Carlos Ruiz Zafón, Pedro Juan Gutiérrez i Juan Bonilla.
Stella Rieck (Cossee) radi u amsterdamskom Cosseeju, gdje se bavi međunarodnim pravima i
predstavljanjem književnosti na nizozemskom jeziku u inozemstvu. Cossee je nezavisna književna izdavačka kuća i agencija za prava koja zastupa niz nizozemskih i međunarodnih autora te predstavlja nizozemsku književnost izdavačima diljem svijeta.
Esther Hendriks (De Arbeiderspers) već petnaest godina radi kao urednica proze i publicistike u izdavačkoj kući De Arbeiderspers, a u izdavaštvu ima više od dvadeset godina iskustva. Radi s nizozemskim autorima i odabire stranu književnost, s posebnim zanimanjem za prepoznatljive književne glasove, psihološki uvjerljivu prozu i narativnu publicistiku, uključujući memoare, pisanje o prirodi, putopise i povijest.
Esther van Dijk (Nijgh & Van Ditmar) zamjenica je direktorice izdavačke kuće Nijgh & Van Ditmar, koja djeluje u sklopu Singel Uitgeverijen. Odabire književnu i komercijalnu prozu, posebno tražeći prepoznatljive glasove koji spajaju književnu kvalitetu s pristupačnošću i mogu doprijeti do nove i mlađe publike. Zanimaju je suvremeno pripovijedanje i novi trendovi, ali i novi načini predstavljanja klasičnih djela današnjim čitateljima.
Chris de Jong (Koppernik) rođen je 1978. u Tielu i studirao je filozofiju na Sveučilištu u Amsterdamu. Godine 2014. osnovao je Koppernik, nezavisnu izdavačku kuću specijaliziranu za ambicioznu i inovativnu književnost, kako nizozemsku tako i prijevodnu. Koppernik se otad profilirao kao prepoznatljiv nezavisni književni izdavač u Nizozemskoj i Belgiji.
HRVATSKI AUTORI
TEA TULIĆ
Tea Tulić (Rijeka, 1978.) osebujna je prozaistica čija intimna, lirska proza povezuje obiteljske odnose, sjećanje i snažan osjećaj mjesta. Njezin roman Strvinari starog svijeta (2023.), priča o odnosu kćeri i oca, moru, gubitku i sjećanju, osvojio je književnu nagradu tportala za najbolji hrvatski roman godine i Nagradu Janko Polić Kamov. Ranije je objavila knjige Kosa posvuda i Maksimum jata. Kosa posvuda objavljena je na engleskom kao Hair Everywhere.
DORA ŠUSTIĆ
Dora Šustić (Rijeka, 1991.) spisateljica je i scenaristica čija proza izravnim, suvremenim glasom govori o intimnosti, seksualnosti i emocionalnom životu mlađe generacije. Magistrirala je scenaristiku na praškom FAMU-u. Njezin prvi roman Psi (2022.) intimna je generacijska priča o ljubavi, seksualnosti i emocionalnoj ovisnosti, smještena u nekoliko europskih gradova. Roman je ušao u uži izbor za književnu nagradu tportala za najbolji hrvatski roman godine. Američko izdanje, Dogs, u prijevodu Ene Selimović, 2026. objavljuje Sandorf Passage.
DAMIR KARAKAŠ
Damir Karakaš (Plašćica, 1967.) romanopisac je, pripovjedač i dramatičar poznat po snažnoj prozi ukorijenjenoj u krajolicima i povijesti ruralne Hrvatske. Autor je četrnaest knjiga prevedenih na brojne jezike. Od 2001. do 2007. živio je u Francuskoj, studirao francuski na Sorbonne Nouvelle u Parizu i uzdržavao se svirajući harmoniku. Na Lit Linku čitat će iz Proslave (2019.), romana u četiri nekronološki poredana poglavlja koji kroz život jednog čovjeka i njegove obitelji istražuje siromaštvo, rat, nasilje i načine na koje velike povijesne sile ulaze u privatne živote. Roman je osvojio književnu nagradu tportala, a u SAD-u je objavljen kao Celebration, gdje ga je The Paris Review uvrstio u svoj izbor zapaženih prijevodnih knjiga godine. Filmska adaptacija romana osvojila je Veliku zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu.
NORA VERDE
Nora Verde (Dubrovnik, 1974.) prozaistica je i pjesnikinja čiji rad povezuje intimni i autobiografski materijal s oštrim promatranjem obitelji, seksualnosti i društvenog života. Na Lit Linku čitat će iz romana Moja dota (2021.), u čijem je središtu blizak odnos djevojčice i njezine bake tijekom ljeta provedenih na otoku Korčuli. Kako djevojčica odrasta, u intimnu priču sve snažnije ulaze svijest o društvenim i klasnim razlikama, pobuna i otkrivanje vlastite seksualnosti. Roman je osvojio nagradu Štefica Cvek te bio finalist književnih nagrada tportala i Fran Galović; njemački prijevod objavio je Edition Converso 2024. Njezin najnoviji roman, Pravi život, objavljen je 2026.
GABRIJELA RUKELJ KRAŠKOVIĆ
Gabrijela Rukelj Krašković slikarica je i spisateljica čiji književni prvijenac intimnoj obiteljskoj priči daje lirsku i fragmentarnu formu. Njezina prozna knjiga U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća fragmentarno je i lirski oblikovana obiteljska priča o odrastanju u udomiteljskoj obitelji, bolesti, sjećanju i složenim odnosima djece i odraslih. Knjiga je 2026. dobila Nagradu Slavić Hrvatskog društva pisaca za najbolji književni prvijenac.
TONI JURIČIĆ
Toni Juričić (Labin, 1990.) pisac je i scenarist čija proza spaja crni humor, zaigranost i apsurd sa suvremenom egzistencijalnom nelagodom. Nakon završetka doktorskog studija u Ujedinjenom Kraljevstvu vratio se u rodni Labin. Književno je debitirao romanom Nokturni u D-molu (2022.), nakon kojega je 2025. objavio Pijani sveci zavijaju na mjesec, crnohumornu, zaigranu i mjestimice nadrealnu priču o mladom piscu, književnim ambicijama i egzistencijalnoj krizi. Kao scenarist radio je i na dokumentarnim filmovima koji se bave poviješću Labina i Istre.
MARKO POGAČAR
Marko Pogačar (Split, 1984.) jedan je od međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih pjesnika svoje generacije, poznat po nemirnoj, formalno pustolovnoj poeziji koja se slobodno kreće između osobnog, političkog i svakodnevnog. Njegova je poezija široko prevođena i objavljivana u inozemstvu; među knjigama na engleskom su Dead Letter Office (The Word Works, 2020.), u prijevodu Andree Jurjević, koji je ušao u širi izbor za National Translation Award in Poetry, te Midnight Verbs (2025.). Njegova najnovija knjiga, Esej o noći (2025.), kreće se između eseja, putopisa, memoara, poezije i fikcije, istražujući noć kao fizički i unutarnji krajolik.
ROBERT MEĐUREČAN
Robert Međurečan (Zagreb, 1969.) romanopisac je i scenarist čija se proza dijelom oslanja na vlastito ratno iskustvo, bez njegove mitologizacije, uz zanimanje za načine na koje ljude oblikuju okolnosti veće od njih samih. Njegov noviji roman Tako neka bude (2025.) označava novi smjer u njegovu radu: smješten u Judeju početkom prvog stoljeća, povezuje povijesni i pustolovni roman s pričom o vjeri, političkoj manipulaciji i nastanku mesijanskih narativa. Roman je osvojio nagrade Ksaver Šandor Gjalski i Janko Polić Kamov te bio finalist književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman godine.
OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ
Olja Savičević Ivančević (Split, 1974.) jedna je od međunarodno najprevođenijih hrvatskih spisateljica svoje generacije, poznata po prozi i poeziji u kojima se mediteranski život, obiteljska povijest i žensko iskustvo susreću sa živim suvremenim senzibilitetom. Njezin roman Adio kauboju objavljen je na engleskom kao Farewell, Cowboy, na njemačkom te na nizozemskom kao Vaarwel, Cowboy (Bananafish, prijevod Roel Schuyt). Djela su joj objavljena i na francuskom, talijanskom i drugim jezicima. Na Lit Linku čitat će iz romana Ljeta s Marijom (2022.), obiteljske sage koja kroz nekoliko generacija žena prati intimnu povijest Dalmacije i dvadesetog stoljeća.
MONIKA HERCEG
Monika Herceg (Sisak, 1990.) međunarodno je prepoznata pjesnikinja čije intenzivno, slikovito pisanje često dovodi intimni svijet obitelji i djetinjstva u dodir s nasiljem, poviješću i prirodnim svijetom. Njezin prvi roman, Ovdje počinje šuma (2026.), fragmentarna je priča o djetinjstvu oblikovanom ruralnim životom, obiteljskim nasiljem, ratom i izmještenošću, a u prozu prenosi neke od tema prisutnih u njezinoj poeziji. Autorica je triju zapaženih zbirki poezije objavljenih u više od deset zemalja te dobitnica brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada, među kojima je i European Poet of Freedom Award. Poezija joj je u SAD-u objavljena u knjigama Initial Coordinates i Closed Season.
IVANA BODROŽIĆ
Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982.) pjesnikinja je i prozaistica čije široko prevođeno djelo donosi
intimnu perspektivu rata, sjećanja, roda i pritisaka suvremenog društva. Njezin prvi roman, Hotel Zagorje, objavljen je na engleskom kao Hotel Tito, kao i na njemačkom, francuskom, talijanskom i drugim jezicima. Sinovi, kćeri, roman o tijelu, rodu, obitelji i društvenim očekivanjima, objavljen je na engleskom kao Sons, Daughters u prijevodu Ellen Elias-Bursać; prijevod je osvojio EBRD Literature Prize 2025.
KRISTIAN NOVAK
Kristian Novak (1979.) jedan je od najčitanijih i najnagrađivanijih suvremenih hrvatskih
romanopisaca, koji snažno pripovijedanje povezuje sa složenim pitanjima identiteta, jezika,
predrasuda i pripadanja. Na Lit Linku čitat će iz romana Ciganin, ali najljepši (2016.), polifonog romana koji spaja ljubavnu priču Hrvatice i mladog Roma, kriminalistički zaplet i put kurdskog migranta iz Iraka prema zapadnoj Europi. Roman govori o granicama, migraciji, predrasudama i zajednicama koje žive jedne uz druge. Osvojio je književnu nagradu tportala, Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Fran Galović te je preveden na više jezika. Englesko izdanje objavljeno je pod naslovom Gypsy, but the Fairest of Them All.
LORA TOMAŠ
Lora Tomaš spisateljica je, urednica i prevoditeljica čija proza prelazi geografske i kulturne granice, usredotočujući se pritom na ženska iskustva, intimnost i etiku pripovijedanja tuđih priča. Autorica je dokumentarno-fikcionalne knjige Slani mrak. Njezin roman Papir tvoje kože (2024.), čija se radnja velikim dijelom odvija u Indiji, povezuje intimnu obiteljsku priču sa ženskim iskustvima, nasiljem, traumom, putovanjem i pitanjem kako pripovijedati život koji pripada drugoj kulturi. Roman je osvojio književnu nagradu Fric.
FESTIVALSKI TIM I MODERATORI
Lena van Tijen (Amsterdam, 1993.) nizozemska je spisateljica i prevoditeljica hrvatskih obiteljskih korijena. Sudjelovala je u izboru nizozemskih gostujućih pisaca i urednika za Lit Link 2026. te je na nizozemski prevela sve festivalske tekstove hrvatskih autora.
Ana Fazekaš (Zagreb, 1990.) spisateljica je, književna i izvedbeno-umjetnička kritičarka, urednica i esejistica. Studirala je komparativnu književnost i r***i jezik, a piše o književnosti, kazalištu, feminizmu i popularnoj kulturi.
Marija Dejanović (Prijedor, 1992.) zadužena je za odnose s javnošću i komunikacije Lit Linka.
Pjesnikinja je i spisateljica, autorica nekoliko zbirki poezije i dobitnica više književnih nagrada.
Robert Perišić (Split, 1969.) pisac je i suosnivač Lit Linka, sudjeluje u izboru festivalskog programa te povremeno moderira festivalske programe. Međunarodno je poznat po romanima Naš čovjek na terenu, Područje bez signala i Brod za Issu.
Ivan Sršen (Zagreb, 1979.) izvršni je direktor i glavni organizator Lit Linka. Pisac je, urednik i
prevoditelj, suosnivač nezavisne izdavačke kuće Sandorf i autor romana Harmattan.
Književna karika – festival koji povezuje
Organizator: Hrvatsko društvo pisaca
Festival podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Rijeka i Gradski ured za
kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
