Hrvatska paneuropska unija, Jurišićeva 1A, Zagreb (2026)

29/05/2026

Proširenje EU-a nije samo tehnički proces, već politički i civilizacijski projekt

U organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Hrvatskog diplomatskog kluba održana je sinoć u Zagrebu tribina pod nazivom „Proširenje EU – očekivanja, stvarnost, iluzije“.
Sudionici tribine bili su prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Albaniji, Darinko Bago, dopredsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, te kao voditelj Vanja Gavran, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije.

Darinko Bago istaknuo je kako se Europska unija danas mora suočiti s pitanjem vlastitog stanja i sposobnosti za promjene, što izravno utječe i na proces proširenja. Naglasio je kako je konkurentnost EU kroz vrijeme oslabila, ali i da Europska unija i dalje svojim građanima pruža najkvalitetniji životni standard na svijetu. „Moramo se zapitati u kakvom se stanju danas nalazi Europska unija i koliki je njezin kapacitet za promjene“, istaknuo je Bago, dodajući kako se treba zapitati i jesu li zemlje kandidatkinje doista spremne za članstvo te žele li u potpunosti prihvatiti europske vrijednosti. Zaključio je kako će proširenje „prije svega biti politička odluka“.

Prof. dr. sc. Vanda Babić Galić posebno se osvrnula na europski put Crne Gore, istaknuvši da ta zemlja nikada nije bila bliže članstvu u Europskoj uniji te da Hrvatska snažno podupire njezin pristupni proces. Naglasila je kako je europska integracija „proces koji se događa narodu, prostoru i državi“ te da se u Crnoj Gori vide pozitivne promjene iz godine u godinu, unatoč političkoj nestabilnosti. Posebno je upozorila na važnost rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, uključujući pitanje školskog broda „Jadran“ i imovinskih prava hrvatske zajednice u Boki kotorskoj. „Hrvatska traži minimum minimuma kako bismo zajedno mogli biti u Europskoj uniji“, istaknula je, podsjetivši da su Hrvati autohtoni narod u Boki kotorskoj. Izrazila je optimizam i uvjerenje da će se otvorena pitanja riješiti zajedničkim naporima te zaključila: „Vjerujem u europsku Crnu Goru.“

Veleposlanik Zlatko Kramarić naglasio je kako čak 95 posto građana Albanije podržava članstvo u Europskoj uniji, što Albaniju, uz Kosovo, čini jednom od najproeuropskijih zemalja Zapadnog Balkana. Istaknuo je kako u Albaniji gotovo da ne postoje proruske političke opcije te da je riječ o izrazito prozapadno orijentiranoj državi. Govoreći o unutarnjim izazovima, upozorio je na ozbiljne probleme korupcije i političkih obračuna. „Na Zapadnom Balkanu često se jedno govori, a drugo radi“, upozorio je Kramarić, dodajući kako ostaje otvoreno pitanje „hoće li pobijediti geografija ili politika“. Istaknuo je i da bi ulazak Albanije u Europsku uniju predstavljao korist i za Hrvatsku, naglasivši kako su procesi u državama Zapadnog Balkana vrlo slični.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, sudionici su naglasili kako je politička situacija izrazito složena te da zemlju dodatno opterećuju secesionističke i unitarističke tendencije. Naglasili su da Bosna i Hercegovina može napredovati prema Europskoj uniji jedino kroz stabilan dijalog, povjerenje i uvažavanje njezine ustavne i društvene posebnosti kao države triju konstitutivnih naroda.

Zaključno je istaknuto kako budućnost europskog kontinenta počiva na ideji zajedništva, suradnje i postupnog uključivanja svih europskih država u zajednički politički i vrijednosni prostor Europske unije. Sudionici su naglasili da proširenje nije samo tehnički ili administrativni proces, već duboko politički i civilizacijski projekt koji doprinosi stabilnosti, sigurnosti i dugoročnom miru u Europi. Posebno je istaknuta važnost izgradnje i očuvanja europskog identiteta, utemeljenog na demokraciji, vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i međusobnom uvažavanju naroda. U vremenu globalnih izazova, geopolitičkih nestabilnosti i rastućih podjela, naglašeno je kako Europska unija mora ostati prostor zajedničkih vrijednosti i solidarnosti, a politika proširenja jedan od njezinih ključnih strateških instrumenata za očuvanje stabilne i povezane Europe.

28/05/2026

U organizaciji osječkog ogranka Hrvatske paneuropske unije u Osijeku je u Klubu knjižare Nova 27. svibnja 2026. održana tribina „Proširenje EU-a i europska perspektiva jugoistočne Europe“.

Uvodničari su bili prof. dr. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Albaniji i dr. sc. Josip Vrbošić, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, a voditelj je bio Vanja Gavran, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije.

Više na: https://hpeu.hr/index.php/vijesti/u-osijeku-odrzana-tribina-o-europskim-integracijama-jugoistocne-europe

27/05/2026

Povodom 55. godišnjice smrti velikoga hrvatskoga pjesnika Josipa Pupačića organizirana je 25. svibnja 2026. u prostorijama Matice hrvatske u Splitu tribina „Kad more govore“.

Na tribini posvećenoj liku i djelu ovoga književnoga klasika sudjelovali su dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, Marija Barić Đurđević, mag. educ. phil. et lat., kao i prof. dr. sc. Goran Sučić te dr. sc. Ilija Protuđer, a tribinom je moderirao prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskoga ogranka Hrvatske paneuropske unije koja je, uz Maticu hrvatsku i Hrvatsku udrugu „Benedikt“ jedan od organizatora ove tribine.

Nakon uvodne riječi prof. Pavića i predstavnika HU „Benedikt“ Radoslava Zaradića, najprije se dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK-a, osvrnula na Pupačićev život. Naglasila je pjesnikovu duboku emocionalnu povezanost s rodnim zavičajem, njegovom prirodom i događajima koji su obilježili njegov život. Najvažniji i najpotresniji događaj jest smrt njegova tri brata. Zaokupljenost svojom kobnom sudbinom, koja ga je naposljetku ipak zadesila u tragičnoj smrti, ispremiješana je s arkadijskim doživljajem zavičajnoga pejzaža, u kojem se idiličnost isprepliće s realnošću. Emocionalnost, liričnost i introspektivnost očituje su Pupačićevim opisima prirode. Takve teme protivile su službenoj državnoj politici socrealizma, prema kojoj se tada morala slaviti samo revolucija, rad i sl. Upravo je Pupačić, kao urednik glasovitoga časopisa „Krugovi“, bio jedan od književnika koji su prekinuli sa socrealizmom i doveli do „druge moderne“, odnosno unijeli su u hrvatsku književnost zapadnoeuropske teme i koncepcije. Dr. Mihanović-Salopek istaknula je da Pupačiću treba posvetiti više pozornosti te da bi njegovu spomen-sobu u Slimenu trebalo više približiti javnosti. Potom je prof. Protuđer vrlo izražajno recitirao Pupačićevu pjesmu „Tri moja brata“.

Marija Barić Đurđević naglasila je da je Pupačić, pišući o moru, isticao da je Hrvatska sredozemna zemlja, a ne balkanska, kako nas mnogi stranci i dalje pogrešno percipiraju. Naglasila je važnost prevođenja Pupačićevih pjesama na strane jezike kako bi se hrvatska kultura u inozemstvu mogla sagledati u pravom svjetlu. Ne manje važna činjenica jest da je Pupačić jedan od potpisnika Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika kojom se željelo sačuvati hrvatsku jezičnu, a time i nacionalnu samosvojnost. Takav čin, u Pupačićevo doba, tražio je puno hrabrosti, jer je mogao biti uhićen, što svjedoči o njegovu karakteru.

Znanstvenik, skladatelj i slikar Goran Šučić, dobitnik mnogobrojnih nagrada za svoja postignuća, objasnio je publici, koja je ispunila cijelu dvoranu Matice hrvatske, kako je došao do ideje da uglazbi neke od Pupačićevih pjesama, nakon čega je publika poslušala njegovu skladbu prema Pupačićevoj pjesmi „Molitva za zemlju“, u zborskoj i solo inačici. Dakako, publika je velikim pljeskom popratila ovu skladbu, što dokazuje da hrvatska književnost nudi mnoštvo nadahnuća za novo umjetničko stvaralaštvo.

Tekst: Toni Ćapeta

25/05/2026

Hrvatska paneuropska unija i Hrvatski diplomatski klub organiziraju tribinu pod nazivom „Proširenje EU: očekivanja, stvarnost, iluzije“.

Na tribini sudjeluju:

prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova
prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Albaniji
Darinko Bago, dopredsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba

Voditelj tribine je Vanja Gavran, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije.

📅 Četvrtak, 28. svibnja 2026. u 18:00 sati
📍 Hrvatska paneuropska unija, Jurišićeva 1A, Zagreb

Sudionici će raspravljati o aktualnim izazovima i perspektivama proširenja Europske unije, odnosu političkih očekivanja i stvarnosti procesa proširenja te ulozi jugoistočne Europe u budućnosti europskog projekta.

Pozivamo sve zainteresirane članove, prijatelje i građane da nam se pridruže na ovoj tribini i sudjeluju u raspravi o budućnosti Europe i europskog proširenja.

20/05/2026

Hrvatska paneuropska unija – ogranak Split, Hrvatska udruga Benedikt i Matica hrvatska – ogranak Split organiziraju književnu tribinu pod nazivom „Josip Pupačić: Kad more govori“.

Tribina je posvećena poetici, životu i nasljeđu jednog od najvećih hrvatskih pjesnika.

Na tribini će sudjelovati:

dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek
Marija Barić Đurđević, mag. educ. phil. et lat.
dr. sc. Goran Sučić
dr. sc. Ilija Protuder
Pozdravni govor održat će Radoslav Zaradić.

Tribinu će voditi prof. dr. sc. Ivan Pavić.

📅 Ponedjeljak, 25. svibnja 2026. u 18:00 sati
📍 Matica hrvatska Split, Marmontova 1, Split

09/05/2026

Zemlje koje su istinski opredijeljene europskom putu zaslužuju snažnu potporu i svoje mjesto u Europskoj uniji

Povodom Dana Europe Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Hanns Seidel – Ured u Zagrebu organizirali su danas u Zagrebu okrugli stol pod nazivom „Kohezijska politika i proširenje Europske unije“, na kojem su sudjelovali predstavnici političkog, diplomatskog i akademskog života te međunarodnih partnera i institucija.

Otvarajući skup, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran podsjetio je kako se tradicionalnim obilježavanjem Dana Europe potvrđuje važnost suradnje utemeljene na zajedničkim europskim vrijednostima i integracijama. Istaknuo je kako se Europa danas nalazi pred novim izazovima zbog kojih pitanja kohezijske politike i proširenja dobivaju dodatni značaj.

Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić naglasio je kako je „kohezijska politika jedan od najsnažnijih instrumenata razvoja Europske unije i najvidljiviji izraz europske solidarnosti“. Dodao je kako ona „doprinosi smanjenju razlika među regijama, jača konkurentnost i povećava zaposlenost“, dok se „ulaganjem u ljude jača europsko gospodarstvo u cjelini“. Govoreći o europskom jedinstvu, Barišić je istaknuo kako se „pojam kohezije može promatrati kao odrednica jedinstva u različitosti“, naglasivši da „različitosti ne moraju nestajati, nego se povezuju u zajedničku cjelinu“. Osvrnuvši se na proces proširenja, upozorio je da ono „nije samo tehničko i birokratsko pitanje, nego pitanje sigurnosti, mira i geopolitičke vjerodostojnosti Europske unije“. „Pošaljimo poruku s ovog okruglog stola da zemlje koje su istinski opredijeljene europskom putu i ispunjavaju kriterije zaslužuju snažnu potporu i svoje mjesto u Europskoj uniji“, poručio je Barišić, dodavši kako je „Paneuropska vizija usmjerena na cjelovitost Europe“.

Na današnjem skupu obilježava se i 35 godina Hrvatske paneuropske unije te su tom prigodom uručena i priznanja. Prof. Barišić priznanja je uručio ministru dr. sc. Gordanu Grliću Radmanu, ravnateljici zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel mr. sc. Aleksandri Markić Boban i Zakladi Hanns Seidel.

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman istaknuo je kako „Hrvatska pripada Europi civilizacijski, kulturno i politički“, podsjetivši na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da „Hrvatska pripada Europi“. Naglasio je kako je članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj omogućilo ostvarenje ključnih vanjskopolitičkih ciljeva i dodatno učvrstilo političku stabilnost i institucije države. „Hrvatska najbolje razumije proces europskih integracija i što on iziskuje“, rekao je Grlić Radman te dodao kako je za Hrvatsku proširenje „sigurnosno i strateško pitanje“. Istaknuo je da se proces proširenja mora temeljiti „na zaslugama, provedbi reformi i očuvanju dobrosusjedskih odnosa“. Govoreći o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe, ministar je naglasio kako „dijalog mora biti ostvaren radom, a ne ratovima“, dok je za Bosnu i Hercegovinu istaknuo važnost „dogovora političkih lidera i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda“.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marko Pavić naglasio je kako su europski fondovi „mijenjali Hrvatsku i mijenjat će države oko nas kada se pridruže Europskoj uniji“. Podsjetio je da je Hrvatska tijekom pristupnih pregovora koristila značajna europska sredstva te istaknuo kako je „hrvatski strateški interes da Zapadni Balkan i Ukrajina uđu u Europsku uniju, naravno uz ispunjavanje kriterija“.

Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj dr. sc. Pascal Hector izjavio je kako „Dan Europe podsjeća da Europa nije samo gospodarski prostor, nego zajednica vrijednosti utemeljena na demokraciji i vladavini prava“. Istaknuo je da Njemačka ostaje snažan podupiratelj europske kohezijske politike te dodao kako je „neizbježno da kohezijska politika postane još učinkovitija i usmjerenija prema stvaranju dodatne vrijednosti za građane“. Govoreći o proširenju, Hector je naglasio kako „budućnost zemalja Zapadnog Balkana pripada Europskoj uniji“, ali i kako „zemlje kandidatkinje moraju pokazati spremnost prihvatiti vrijednosti i načela Europske unije“. Dodao je da je „članstvo u Europskoj uniji rezultat intenzivnog rada i truda“ te podsjetio kako Hrvatska vrlo dobro zna koliko taj proces zahtijeva.

Ravnatelj Ureda Zaklade Hanns Seidel za Srednju Europu Markus Ehm zahvalio je Hrvatskoj paneuropskoj uniji na dugogodišnjoj suradnji i istaknuo kako „Europa živi svoje jedinstvo upravo kroz različitosti“. Naglasio je važnost političkog dijaloga i prekogranične suradnje, posebno u okviru dunavske regije, te izrazio nadu da će „kohezijska politika i dalje pružati prostor za prekogranične projekte i suradnju među europskim regijama“.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji prof. dr. Zlatko Kramarić kazao je kako Europska unija treba imati jasnije stavove prema nekim državama kandidatkinjama, posebno naglasivši da Srbija pokušava sjediti na dvije stolice, koristi europska sredstva, ali ne dijeli europske vrijednosti niti europsku vanjsku politiku.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier naglasio je kako je „proširenje posljednjih godina vraćeno na dnevni red Europske unije“, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu. Upozorio je i na izazove geopolitičkog svrstavanja pojedinih država kandidatkinja, istaknuvši kako je „usklađivanje vanjske politike s Europskom unijom jedan od ključnih elemenata pristupnog procesa“.

Počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić istaknuo je kako je „politika kohezije izraz poštovanja i solidarnosti“ te upozorio da se „ne smiju ugroziti sredstva za koheziju jer su ona jedan od temeljnih uvjeta europske povezanosti“. Ježić je govorio o miru i potrebi boljih odnosa čovjeka prema prirodi, a onda i čovjeka prema čovjeku.

Na kraju skupa sudionici su zajednički poručili kako su kohezijska politika i proširenje Europske unije ključni za jačanje europske solidarnosti, sigurnosti i stabilnosti te kako Europa „nije završen projekt, nego ideja koja se mora dalje razvijati i jačati“.

08/05/2026

Mladi ujedinjeni za solidarnu Europu – konferencija povodom Dana Europe održana u Zagrebu

Povodom Dana Europe u Zagrebu je danas održana konferencija „Mladi ujedinjeni za solidarnu Europu“ u organizaciji Mladeži Hrvatske paneuropske unije i Zaklade Konrad Adenauer, uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Program je okupio mlade sudionike, predstavnike institucija, stručnjake i europske dužnosnike s ciljem rasprave o budućnosti Europe, ulozi mladih i aktualnim društvenim i političkim izazovima.
Prvi dio konferencije obuhvatio je posjet centru „Doživi Europu“, gdje su mladi imali priliku upoznati se s radom Europskog parlamenta te sudjelovati u simulaciji njegova rada.
Sudionike su na početku programa pozdravili direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju dr. sc. Norbert Eschborn te predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije dr. sc. Pavo Barišić, te glavni tajnik Hrvatske i Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran. U svojim obraćanjima naglasili su važnost europske suradnje, međugeneracijskog dijaloga i aktivnog uključivanja mladih u oblikovanje europske budućnosti. Dr. sc. Norbert Eschborn istaknuo je važnost okupljanja mladih iz različitih sredina kako bi kroz dijalog i razmjenu iskustava jačali europske vrijednosti demokracije, solidarnosti i zajedništva. Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije dr. sc. Pavo Barišić naglasio je kako Paneuropska unija već desetljećima promiče ideju Europe kao zajednice naroda utemeljene na miru, suradnji i međusobnom poštovanju. Gavran je pozvao mlade da se angažiraju i daju svoj doprinos i kroz Paneuropski pokret čije su ideje nastale prije 103 godine i koje su temelje današnje moderne Europe.
Središnji dio programa činili su susreti i razgovori s hrvatskim eurozastupnicima dr. sc. Tomislavom Sokolom i dr. sc. Karlom Resslerom, koji su s mladima raspravljali o aktualnim europskim politikama, izazovima Europske unije i položaju mladih u suvremenom društvu.
U razgovoru s eurozastupnikom dr. sc. Tomislavom Sokolom, kojeg je vodio predsjednik Mladeži Hrvatske paneuropske unije Toni Ivkošić, posebno je istaknuto kako je Hrvatskoj u strateškom interesu snažna i stabilna Europska unija zbog sigurnosti, gospodarskog razvoja i zajedničkog djelovanja država članica u kriznim okolnostima. Govorilo se o rastućim sigurnosnim izazovima i potrebi da Europska unija više ulaže u vlastitu sigurnost i otpornost. Sokol je istaknuo i važnost Erasmus programa koji je značajno pridonio povezivanju mladih i jačanju europskog identiteta među novim generacijama. Naglasio je kako male države poput Hrvatske kroz Europsku uniju mogu snažnije štititi svoje interese i biti dio većeg političkog i gospodarskog prostora.
Eurozastupnik dr. sc. Karlo Ressler govorio je o izazovima s kojima se suočavaju mladi u Europi, posebno u kontekstu digitalne transformacije, umjetne inteligencije, demografskih promjena i položaja mladih na tržištu rada. Istaknuo je kako su pitanja priuštivog stanovanja, kvalitetnog obrazovanja i prvog zaposlenja među ključnim temama za mlade generacije danas. Govorio je i o važnosti odgovornog korištenja umjetne inteligencije te potrebi zaštite mladih u digitalnom prostoru i na društvenim mrežama. Naglašeno je kako ono što je nezakonito izvan interneta mora biti nezakonito i u online prostoru. Ovaj dio programa moderirala je dopredsjednica Mladeži Hrvatske paneuropske unije Doris Šimundić.
Predsjednik Mladeži Hrvatske paneuropske unije Toni Ivkošić zahvalio je organizatorima i sudionicima na sudjelovanju te istaknuo važnost ovakvih događanja za povezivanje mladih i razmjenu mišljenja o budućnosti Europe. „Zahvalan sam na ovom druženju i Zakladi Konrad Adenauer. Ovaj skup pruža osobitu priliku za susret, dijalog i razmjenu iskustava mladih, a posebno me raduje panel na kojem smo mogli otvoreno razgovarati o izazovima i perspektivama Europe“, istaknuo je Ivkošić.
Sudionici su podsjetili i na ideje osnivača Paneuropskog pokreta Richarda Coudenhove-Kalergija, koji je još početkom 20. stoljeća pozivao mlade da budu nositelji novog smjera europske i svjetske politike. Istaknuta je i povijesna uloga europskih državnika Alcidea De Gasperija, Konrada Adenauera i Roberta Schumana u procesu europskog povezivanja i stvaranja temelja današnje Europske unije.
Tijekom programa održan je i okrugli stol na kojem su sudjelovali doc. dr. sc. Pavao Nujić, prodekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku i član Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije, Jelena Jakšić, voditeljica Službe za strateško komuniciranje i digitalne medije u Kabinetu ministra obrane, Ivan Marić, glasnogovornik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Marija Barić Đurđević, potpredsjednica Mladeži Hrvatske paneuropske unije, i Pejo Bosnić, član Mladeži Hrvatske paneuropske unije i nekoliko europskih inicijativa, uz moderiranje Anite Šakić, koordinatorice projekata Zaklade Konrad Adenauer. Raspravljalo se o migracijama i azilu, europskoj digitalnoj neovisnosti, ovisnosti Europe o američkim tehnološkim platformama, demografskim politikama i izazovima suvremenog društva.
Na kraju programa istaknuto je kako Hrvatska danas predstavlja uspješan primjer europskih integracija i aktivnog sudjelovanja u europskim procesima. Paneuropska unija nastavlja okupljati mlade na vrijednostima mira, solidarnosti, zajedništva i europske suradnje, s ciljem jačanja aktivnog sudjelovanja mladih u društvenom i političkom životu Europe.
Ovo je ujedno bila prilika i za dodjelu paneuropskih priznanja povodom 35 godina djelovanja Hrvatske paneuropske unije, a odluku o njihovoj dodjeli donijelo je Predsjedništvo Hrvatske paneuropske unije. Priznanja su danas uručena Norbertu Eschbornu i Aniti Šakić za doprinos suradnji i promicanju paneuropskih vrijednosti, a uručio ih je predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić.

02/05/2026

Konferencija „Mladi ujedinjeni za solidarnu Europu“

U Zagrebu će se 8. svibnja 2026. održati konferencija „Mladi ujedinjeni za solidarnu Europu“, u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatske paneuropske unije.

Konferencija, koja se održava povodon Dana Europe, usmjerena je na jačanje uloge mladih u oblikovanju budućnosti Europe, s posebnim naglaskom na solidarnost, demokratske vrijednosti, političku participaciju i međusobnu povezanost europskih društava. Kroz interaktivni program sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja s predstavnicima institucija Europske unije, akademske zajednice i civilnog društva.

Program započinje posjetom centru „Doživi Europu“ u Zagrebu, nakon čega slijede pozdravni govori organizatora, dr. sc. Norberta Eschborna, ravnatelja Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, te dr. sc. Pave Barišića, predsjednika Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije.

Središnji dio konferencije čine susreti i razgovori s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, dr. sc. Tomislavom Sokolom i dr. sc. Karlom Resslerom, koji će s mladima podijeliti svoja iskustva i perspektive o aktualnim europskim politikama i izazovima.

U nastavku programa održat će se okrugli stol „Mladi – snaga solidarne Europe“, na kojem sudjeluju doc. dr. sc. Pavao Nujić, Jelena Jakšić, Ivan Marić, Marija Barić Đurđević i Pejo Bosnić, uz moderiranje Anite Šakić. Rasprava će se usredotočiti na ulogu mladih u jačanju europske solidarnosti, komunikaciji europskih politika te aktivnom sudjelovanju u društvenim i političkim procesima.

23/04/2026

ＴＲＩＢＩＮＡＯＰＡＰＩＩＶＡＮＵＰＡＶＬＵＩＩ．

U organizaciji Hrvatskoga diplomatskog kluba, Hrvatske paneuropske unije i Diplomatske akademije, 23. travnja 2026. u prostorijama Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu održana je tribina „Sjećanje na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju“.

Okupljene je uvodno pozdravio prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, istaknuvši trajnu aktualnost mirotvornoga poslanja i diplomatskoga djelovanja pape Ivana Pavla II. Naglasio je kako njegova zauzetost za slobodu, dijalog i pomirenje ostaje trajno nadahnuće u promišljanju međunarodnih odnosa, osobito u vremenu obilježenom novim globalnim napetostima i sigurnosnim izazovima.

U ime Diplomatske akademije nazočne je pozdravila i prof. Dorotea Milas, a tribini su prisustvovali brojni uzvanici, članovi i prijatelji organizatora te polaznici Diplomatske akademije.

Poseban pozdrav uputila je i izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, istaknuvši kako je osobita čast sudjelovati na tribini posvećenoj liku i djelu Ivana Pavla II. U svom je obraćanju naglasila da je riječ o velikom prijatelju hrvatskoga naroda i Hrvatske, čovjeku iznimne karizme i duhovne snage, koji je svojom toplinom i blizinom ostavio dubok trag u srcima mnogih vjernika i naroda. Podsjetila je pritom i na širinu njegova pontifikata, obilježenoga brojnim apostolskim putovanjima, susretima s narodima i državnicima te posebnim pastoralnim pohodima Hrvatskoj.

Središnje izlaganje održao je prof. emeritus Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici od 2004. do 2011. godine i član Papinskoga odbora za povijesne znanosti. Predstavljajući predavača, prof. Barišić podsjetio je na njegov bogat znanstveni, kulturni i diplomatski opus te na izniman doprinos hrvatskoj znanosti, međunarodnoj kulturnoj suradnji i hrvatskoj diplomaciji. Kao ugledni znanstvenik i diplomat, prof. Marin svojim je predavanjem pružio i stručno i osobno utemeljeno viđenje pontifikata Ivana Pavla II. te njegova značenja za Europu i suvremeni svijet.

U svom je izlaganju prof. Marin podsjetio na iznimnu povijesnu ulogu pape Ivana Pavla II., posebno istaknuvši njegov doprinos rušenju ideoloških i političkih podjela u Europi, kao i njegovo trajno zalaganje za mir, dijalog i pomirenje među narodima. Naglasio je da je iskustvo života pod totalitarnim sustavom duboko oblikovalo osjetljivost Ivana Pavla II. za slobodu mišljenja, dostojanstvo ljudske osobe i pravo naroda na slobodu. U tom je smislu istaknuo da Ivan Pavao II. nije bio samo duhovni vođa Katoličke Crkve, nego i snažan moralni autoritet koji je bitno pridonio nadilaženju podjela hladnoratovskoga doba i promjenama koje su obilježile kraj 20. stoljeća.

Prof. Marin posebno je izdvojio dvije velike ideje pontifikata Ivana Pavla II. Prva je ideja pravednoga sjećanja, odnosno potreba da pojedinci i narodi preispitaju vlastita povijesna iskustva, oslobode ih tereta nepravednih naslaga te ih pročiste u službi istine i pomirenja. Druga se odnosi na njegovu duboku viziju Europe kao zajednice koja mora disati „s dva plućna krila“, istočnim i zapadnim, pri čemu je Papa trajno nastojao obnoviti duhovno i kulturno jedinstvo europskoga kontinenta.

U izlaganju je također istaknuta posebna povezanost Ivana Pavla II. s hrvatskim narodom i Hrvatskom. Podsjećajući na njegovu blizinu Hrvatskoj u prijelomnim povijesnim trenutcima, prof. Marin naglasio je kako je papa razumio hrvatsku težnju za slobodom i samostalnošću te kako je njegova potpora ostavila dubok trag u hrvatskoj kolektivnoj memoriji. U tom je kontekstu dodatno osvijetljen i širi diplomatski značaj njegove službe, koja je dosljedno povezivala duhovni autoritet, obranu mira i zauzimanje za dostojanstvo svakoga naroda.

Tribina je još jednom potvrdila kako lik i djelo Ivana Pavla II. ostaju trajno relevantni za razumijevanje suvremene Europe, međunarodnih odnosa i uloge moralnoga autoriteta u diplomaciji. Rasprava je pokazala da njegovo nasljeđe i danas snažno potiče promišljanje mira, odgovornosti, europskoga jedinstva i kulture dijaloga u promijenjenom globalnom poretku.

Tekst: Petra Jozipović
Fotografije: Luka Ajduković, Toni Ivkošić

14/04/2026

Tribina: Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju

Hrvatski diplomatski klub, Hrvatska paneuropska unija i Diplomatska akademija organiziraju tribinu pod nazivom „Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju“.

Tribina će se održati u četvrtak, 23. travnja 2026. godine u 18:00 sati, u prostorijama Hrvatske paneuropske unije (Jurišićeva 1A, Zagreb).

Predavanje će održati prof. emerit. Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (2004. – 2011.) i član Papinskog odbora za povijesne znanosti.

U okviru programa predviđene su i pozdravne riječi:

prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne paneuropske unije

Karlo Kolesar, načelnik Diplomatske akademije

Tribina pruža priliku za promišljanje o nasljeđu Ivana Pavla II. u kontekstu suvremenih globalnih izazova, s posebnim naglaskom na njegov doprinos mirotvorstvu i razvoju diplomatskih odnosa.

Hrvatska paneuropska unija

29/05/2026

28/05/2026

27/05/2026

25/05/2026

20/05/2026

09/05/2026

08/05/2026

02/05/2026

23/04/2026

14/04/2026

Address

Telephone

Website

Alerts

Contact The Organization

Shortcuts

Share

Category