Zagrebački likovni umjetnici - HDLU Zagreb

08/10/2026

Dragi prijatelji, sve vas pozivamo na dugo očekivanu izložbu Stjepana Perkovića pod nazivom ''Iskra života'', koju otvaramo u srijedu, 14. listopada 2026. u 18 sati u Knjižnici Kajfešov brijeg (Ulica grada Gualda Tadina 4, Zagreb). Izložba se može pogledati do 10. studenog 2026., ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 13 do 19,30 sati i četvrtkom, petkom i subotom od 8 do 14 sati, ulaz je slobodan.

Portal ''Zagrebački likovni umjetnici'':
https://likumzg.wordpress.com/2026/10/07/samostalna-izlozba-slika-stjepana-perkovica-u-knjiznici-kajfesov-brijeg/

Portal HDLU Zagreb:
https://hdlu-zagreb.hr/2026/10/07/samostalna-izlozba-stjepana-perkovica-iskra-zivota-u-knjiznici-kajfesov-brijeg/

----------------------------------------------

Životopis autora: Stjepan Perković rođen je 1974. godine u Vitezu, a osnovnu i srednju školu završava u Zagrebu. Slikanjem i pisanjem počeo se baviti 1992. godine u želji da izrazi duh koji ga pokreće iznutra. Zbirku poezije pod naslovom ''Otisci dubine'', koju je ujedno i ilustrirao, objavio je 1998. godine. Ilustrirao je i sedam knjiga drugih autora. Od 2001. do 2024. je stipendist, a 2025. je unaprijeđen u pridruženog člana međunarodne Udruge slikara koji slikaju ustima i nogama. Diplomirao je slikarstvo na Slobodnoj umjetničkoj akademiji u klasi profesora Donalda Halla 2007. godine u Splitu. Sudjelovao je u trogodišnjoj slikarskoj radionici koju je vodio profesor Carmelo Puzzolo. Sudionik je mnogih likovnih kolonija i radionica, a vodio je i likovno-terapeutske radionice za djecu s posebnim potrebama. Likovne radionice često organizira za djecu u vrtićima, te u osnovnim, srednjim školama i sa studentima. Svake godine redovito sudjeluje na Festivalu jednakih mogućnosti u Zagrebu.

Dosad je imao 21 samostalnu izložbu i nekoliko desetaka skupnih u Hrvatskoj i inozemstvu. 2017. sudjelovao je u umjetničkim sajmovima New York ArtExpo, ArtExpo Ljubljana, Parallax Art Fair u Londonu (2017. i 2018.), te na međunarodnoj izložbi u Ateni. U Hong Kongu je 2018. izlagao na međunarodnoj izložbi. Iste godine izlagao je u Parizu na međunarodnom umjetničkom sajmu. Član je udruge likovnih umjetnika HDLU Zagreb, koja mu je 2017. godine dodijelila priznanje za međunarodne uspjehe i promociju hrvatske likovne umjetnosti i kulture u inozemstvu. Suosnivač je Udruge Arte Portas za kulturne aktivnosti i građansku poduzetnost. Živi i radi u Zagrebu.
----------------------------------------------

Iz predgovora izložbi: Iskra života - između poezije, glazbe i slike

Ciklus slika Stjepana Perkovića ''Iskra života'' predstavlja zaokruženu likovnu cjelinu, u kojoj se slikarstvo razvija u neposrednom dijalogu s poezijom i glazbom, uspostavljajući pritom specifičan oblik interdisciplinarne sinteze. U njegovom središtu nalazi se motiv ljubavi kao višeslojno iskustveno i simboličko područje, kroz koje se isprepliću teme duhovnosti i tjelesnosti, intimnosti i univerzalnosti, prirode i ljudskog bića. Već sam naslov ciklusa upućuje na njegov temeljni koncept: iskra je početni impuls, mala, ali intenzivna energija iz koje se može razviti čitav svijet. U kontekstu ovih slika, ona postaje metafora ljubavi, ali i metafora složenog umjetničkog stvaranja kada iz osjećaja nastaje likovni zapis, iz stiha vizualna interpretacija, iz zvuka koloristički ritam.

Takvo razumijevanje ljubavi oslanja se i na starogrčku kulturnu tradiciju, u kojoj su postojali različiti oblici ljubavi – eros je označavao strastvenu, tjelesnu ljubav, philia se odnosila na privrženo prijateljstvo, storge na obiteljsku i zaštitničku ljubav, agape se povezuje sa bezuvjetnom i univerzalnom ljubavlju, ludus označava igru i flert, pragma zrelu, partnersku ljubav i philautia ljubav prema sebi. Zajednička vrijednost tih pojmova nalazi se u spoznaji da je ljubav bogata mreža emocionalnih, tjelesnih, društvenih i duhovnih odnosa, a upravo se takva mnogostrukost može iščitati iz Stjepanovog ciklusa slika, gdje je autor neposredan poticaj za nastanak njegovih radova dobio kroz poeziju svoje supruge i bliske umjetničke suradnice Kristine. Time se uspostavlja odnos između dva stvaralačka senzibiliteta, koji funkcioniraju kroz proces međusobnog prevođenja različitih umjetničkih jezika.

Radovi izvedeni u akrilu na platnu i papiru karakterizirani su naglašenom kolorističkom ekspresivnošću, unutar koje intenzivne boje grade prozračne ambijente što nam dočaravaju toplinu, senzualnost i radost, ali istodobno omogućuju prijelaz prema imaginarnim i gotovo nadrealnim svjetovima. Figure su u tim prikazima stilizirane i pokretom povezane s okolnim prostorom, njihova anatomija često je podređena ritmu kompozicije, dok se tijelo pretvara u nositelja geste, pa susret, zagrljaj, približavanje ili udaljavanje postaju osnovni oblici vizualne artikulacije odnosa među figurama.

Zaobljene, fluidne i valovite forme stvaraju dojam neprekidnog strujanja, pri čemu se ljudski likovi, voda, oblaci i svjetlosni elementi međusobno prožimaju. Prostor slike zbog toga nije statičan, nego djeluje kao organsko polje kroz koje se elementi slobodno kreću i prelijevaju. Tu se mogu prepoznati i odjeci klasične mitološke ikonografije - motivi skrivenih nimfi i dionizijskih plesova prizivaju predodžbe o arkadijskom razdoblju, u kojemu još ne postoji čvrsta granica između ljudskog i prirodnog.

Tjelesnost pritom zauzima posebno mjesto, kroz ljudska tijela koja su prikazana kao izvor taktilnog iskustva, a u nekim radovima prisutan je upečatljiv erotski naboj, no istodobno, ciklus postepeno prelazi granice čulnog i otvara se prema duhovnoj dimenziji ljubavi, gdje figure djeluju gotovo bestjelesno, kao da se oslobađaju fizičkih ograničenja i prelaze u područje sjećanja ili snova. Na taj način se uspostavlja dinamika između erosa i duhovnosti, no ta dva pola nisu suprotstavljena, nego se međusobno nadopunjavaju, kad tjelesno iskustvo postaje polazište duhovnog doživljaja, dok duhovna čežnja ponovno pronalazi svoj izraz u pokretu i osjetilnosti materijalnog.

Upravo se u toj dvojnosti očituje i širina autorovog poimanja ljubavi, ona se manifestira u dubokim emocionalnim stanjima, ali i u svakodnevnim malim događajima, u razgovoru, plesu, plivanju, zajedničkom sanjarenju i opuštanju ili jednostavnoj činjenici da dvoje ljudi dijeli isti prostor i vrijeme. Takvi prizori onda uvode u ciklus i element svakodnevice, koja je ipak oslobođena banalnosti i sa svjesnom namjerom preobražava se u poetski prostor, kad dvoje ljudi postaje univerzalna slika bliskosti kroz kreativnost.

Ovdje samo umjetničko stvaranje, baš kao i ljubav, počinje impulsom koji nije moguće do kraja racionalno objasniti, nego su nam potrebni otvorenost prema drugome, sposobnost slušanja i prihvaćanja, kao i želja da se emocionalni potencijali jednog odnosa u potpunosti upiju i preobraze u čarobni praiskonski vrt, gdje se ravnopravno susreću duh i tijelo, muškarac i žena, kroz stvarnost i snove koje su utkali u svoje slike i pjesme, zamišljajući novi svijet. (mr. art Krešimira Gojanović)

05/10/2026

Nova izložba na koju vas pozivamo: u četvrtak, 8. listopada 2026. u 19 sati u auli Gradske knjižnice (Starčevićev trg 6, Zagreb) otvara se izložba ilustracija Katarine Radošević Galić pod nazivom ''Alegorija djetinjstva'', u okviru Programa predstavljanja hrvatskih ilustratora.

O autorici: Katarina Radošević Galić rođena je 25. 5. 1973. godine u Zagrebu. Završila je školu za balet i ritmiku, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (Odjel arhitekture), Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu i satove glume u Zagrebačkom kazalištu mladih kod profesorice Zvjezdane Ladike. Boravila je u Beču kod profesora Hundertwassera na studiju slikarstva. Bila je suradnica brojnim kostimografima, a 1996. godine započinje samostalnu karijeru. Napravila je stotinjak samostalnih kostimografija i održala 20 samostalnih, te više grupnih izložbi. Poznata je po stvaranju slika likova za predstavu i kostima. Uz to, bavi se slikarstvom i fotografijom. Članica je ULUPUH-a, HZSU-a, HDDK-a i HDLU-a Zagreb.

https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/katarina-radosevic-galic-alegorija-djetinjstva/75017

03/10/2026

Izložba koja se preporučuje, svakako je posjetite: u petak, 9. 10. 2026. u 18, 30 sati u Francuskoj alijansi Split (Marmontova 3, Split) otvara se samostalna izložba slika Ane Bušalić, pod nazivom ”Izranjanje”. Izložba se može pogledati do 5. studenog 2026.

Biografija autorice: Ana Bušalić rođena je 10. 9. 1975. u Splitu. 1994. završila je Srednju trgovačku školu u Splitu, smjer dizajner-aranžer, a 1999. diplomirala je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u klasi profesora Gorkog Žuvele i stekla zvanje Profesor likovne kulture-restaurator. Duži niz godna bavi se slikarstvom u različitim tehnikama. U Splitu vodi malu galeriju likovne udruge Vis-à-Vis (Obala Lazareta 2, Split). Izlagala je na više samostalnih izložbi u Splitu, Zagrebu, Novom Marofu, Starom Gradu i Brusju na Hvaru, i dr. Članica je HDLU Zagreb.

U petak, 9. 10. 2026. u 18, 30 sati u Francuskoj alijansi Split (Marmontova 3, Split) otvara se samostalna izložba slika Ane Bušalić, pod nazivom ”Izranjanje”. Izložba se može pogledati…

17/09/2026

Još jedna izložba u Zagrebu koja se preporučuje: u četvrtak, 24. rujna 2026. u 19 sati, u Kulturno – informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine (Ilica 44, Zagreb) otvara se samostalna izložba slika Andree Stanić, pod nazivom ”Bez granica – između izvora i mora”.

***
O izložbi: Izložba slika Andree Stanić u organizaciji Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu, polazi od vode kao središnjeg motiva, unutar kojega se izvor, rijeka, jezero i more pojavljuju kao povezane simboličke cjeline, kroz koje umjetnica promatra kretanje, promjenu i odnos čovjeka prema prirodi. Od Bistrice, Une i Neretve, preko Buškog jezera i livanjskog kraja do riječkog mora, različiti krajolici postaju dijelovi jedinstvene vizualne priče, gdje voda postaje poveznica između prostora, iskustava i identiteta.

Realne krajolike umjetnica postupno prevodi u osobni slikarski jezik, u kojemu boja, ritam i struktura imaju jednaku važnost kao i sam motiv, pa je važna karakteristika autoričina rukopisa upravo taj odnos između prepoznatljivog i apstraktnog. Polazeći od konkretnog prostora, Stanić ga postupno oslobađa opisnosti i pretvara u gestu i koloristički odnos, motiv se reducira i apstrakcija tako postaje nastavak pejzažnog zapisa, a voda poveznica između vidljivog svijeta i unutarnjeg bića čovjeka.

Kontinuirano ponavljanje, prekidanje i preklapanje u slikarskoj gesti stvaraju ritam koji sugerira kretanje, pri čemu vodeni val, osim prirodnog fenomena, postaje tok energije i promjene: izvor kao početak, rijeka kao vijugavi put kroz doline i kanjone, jezero koje dočarava mirnu statičnost i more koje se stapa sa horizontom u brojnim nijansama svog plavetnila. Time geografija postupno prelazi u emocionalno iskustvo, pa ova izložba istodobno otvara pitanje odgovornosti za očuvanje naših rijeka, jezera i mora kao prostora života i neprekidnog pulsa prirode.

Voda je u ovom opusu istodobno estetski motiv i podsjetnik na prirodni sustav, čija povezanost nadilazi geografske i administrativne granice. Upravo u toj povezanosti nalazi se i temeljna ideja izložbe: različiti krajolici i doživljaji uz vodu mogu se promatrati kao dijelovi iste cjeline, istog duhovnog iskustva koje spaja ljude u iskonskoj potrebi suživota s prirodom i njezinim elementima. (mr. art Krešimira Gojanović)

U četvrtak, 24. rujna 2026. u 19 sati, u Kulturno – informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine (Ilica 44, Zagreb) otvara se samostalna izložba slika Andree Stanić, pod nazivom & #…

09/09/2026

Izložba u Zagrebu na koju vas pozivamo od slijedećeg tjedna: u Knjižnici Kajfešov brijeg (Ulica grada Gualda Tadina 4, Zagreb), od 15. rujna do 15. listopada 2026. može se pogledati samostalna izložba slika Tamare Perušić, pod nazivom ''Flora i fauna'' - ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 13 do 19,30 sati i četvrtkom, petkom i subotom od 8 do 14 sati, ulaz je slobodan.

Portal ''Zagrebački likovni umjetnici'':
https://likumzg.wordpress.com/2026/09/09/samostalna-izlozba-slika-tamare-perusic-u-knjiznici-kajfesov-brijeg/

Portal HDLU Zagreb:
https://hdlu-zagreb.hr/2026/09/09/samostalna-izlozba-slika-tamare-perusic-u-knjiznici-kajfesov-brijeg/

***
Životopis autorice: Tamara Perušić rođena je 1974. u Stuttgartu. Slikarsko obrazovanje stjecala je u Školi slikanja pri Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu i Školi crtanja i slikanja u ateljeu Sellier, a 2024. godine diplomirala je pod mentorstvom dr. sc. Kiki Klimt na Šoli za risanje in slikanje (ArtHouse) u Ljubljani, stekavši titulu diplomirane slikarice. Diplomski rad ''Pixel Art – bezvremenska vintage estetika: jednostavnim oblicima do zamršenih pojava'' bavio se upravo pixel efektom, koji je od tada postao prepoznatljiv element njezinog slikarskog izraza. Nakon diplome, usavršava se u kiparstvu pod mentorstvom akademskog kipara Karla Klena, a potom i u Likovnom centru grada Zagreba, kod akademske kiparice Jelene Azinović.

Od 2023. godine aktivno izlaže na brojnim skupnim izložbama u Zagrebu (HLD galerija, izložbe u Slovenskom domu, Galerija Kontrast, izlaganje u sklopu manifestacije ''Španciramo Zagrebom''), te na Hrvatskom saboru kulture u Otočcu, u Azimut galeriji u Šibeniku, Šmigmator galeriji u Sunji. Njezini radovi izlagani su i u međunarodnom kontekstu, na online galerijskim platformama u SAD-u (Illini Art), Zimbabveu (34 Gallery), Njemačkoj (Curatone.art) i dr., kao i uživo u Peruu (Expo-Express en el Vagon) i Sloveniji - Ptuj, Sorica, u sklopu međunarodnih art festivala. Samostalno je izlagala na izložbama ''Fragmenti sjećanja'' (Galerija HLD, Zagreb, 2025.) i ''Wild Silence'' (Marea Gallery, online, 2026.). Živi i radi u Zagrebu, članica je HDLU Zagreb.

***
Iz predgovora izložbi: ''Flora i fauna'', slikarski ciklus Tamare Perušić

Izložba slika Tamare Perušić ''Flora i fauna'' usmjerena je na istraživanje odnosa čovjeka i prirode, kroz prikaze biljnog i životinjskog svijeta u različitim okruženjima. Tu vidimo ptice, morska i šumska bića, životinje koje je čovjek udomaćio, ali i prizore iz šuma i obala uz vodu gdje čovjek nije prikazan, no njegovo prisustvo neprestano osjećamo kroz čin gledanja, u načinu na koji autorica bira motive, zadržava ih u sjećanju i potom prevodi u osobni slikarski jezik.

Polazište za svaku sliku jest stvaran prizor iz prirode, ptica ili životinja zatečena u miru vlastitog postojanja, tihi susreti u meditativnim šetnjama. Motiv se tu prenosi na platno kao trag dojma, koji je u autorici ostao dugo nakon što je sam prizor nestao. Iz tog zadržanog pogleda, iz emocionalnog i senzibilnog iskustva nastale su njezine slike, a takav pristup određuje i karakter čitavog ciklusa, gdje autorica nastoji rekonstruirati prirodu prema načinu na koji ona ostaje pohranjena u njezinom sjećanju.

Boja zato često odstupa od stvarnog tona pejzaža ili životinjskog svijeta, te postaje nositelj raspoloženja i unutarnjeg doživljaja. Plava može biti zasićenija od stvarnog mora, zelena može poprimiti gotovo nestvarnu svjetlosnu kvalitetu, a tijelo životinje može biti izgrađeno od niza ekspresivnih kromatskih odnosa. U tom svjesnom odmaku od doslovnog prikaza otvara se prostor između stvarnosti i imaginacije i započinje jedno autentično slikarsko putovanje. Priroda se tu pojavljuje kao promjenjiv sustav odnosa između vode, zraka, zemlje i svjetlosti. Ti elementi međusobno se povezuju, a njihova se vizualna prisutnost mijenja ovisno o prostornom planu.

U prvom planu detalji mogu biti oštriji i taktilniji, dok se prostor prema daljini postupno produbljuje i gubi u titrajućim prijelazima. U tom smislu ''Flora i fauna“ je ciklus koji funkcionira i kao svojevrsno likovno istraživanje forme, perspektive, teksture i anatomije. Životinjska tijela postaju prostor kroz koji autorica ispituje odnos površine i volumena, detalja i cjeline, prepoznatljivosti i stilizacije. Na njezinim slikama životinje i ptice su često prikazane u centralnoj kompoziciji, kao tihi protagonisti pejzaža sa kojim su povezani, također i u svojim simboličkim značenjima kao neki spiritualni totemi, sa kontemplativnom prisutnošću koja nas asocira na drevnost prirode.

Paun se u takvim simboličkim značenjima povezuje sa ljepotom, kraljevskim dostojanstvom i transformacijom. Njegov raskošni rep privlači pažnju upravo zbog svoje gotovo nadrealne ornamentike, gdje mrlje posute po perju podsjećaju na oči, koje će se na slijedećoj slici pretvoriti u treperavo lišće ili latice cvijeća, čime autorica hvata univerzalne oblike, preslikane od biljnog do životinjskog svijeta, u bezvremenom prostoru svojih atoma što nas asociraju i na piksele, kroz koje se razgrađuje forma na pojedinim slikama - ''Lea 1'', ''Božur'' i ''Zelenilo''.

Kornjača, nasuprot paunovoj raskoši, nosi drugačiju simboličku energiju. Ona je tradicionalno povezana sa strpljenjem, stabilnošću i sporim ritmom postojanja. Njezina anatomija, osobito oklop, pruža mogućnost istraživanja gotovo arhitektonske strukture. Segmentiranost oklopa može se povezati sa mozaičnim načinom građenja slike, s manjim poljima boje koja se međusobno spajaju u cjelinu. Priroda se unutar tih slika uvijek organizira prema principu ponavljanja i varijacije: određeni oblik pojavljuje se u različitim kontekstima, mijenja veličinu, boju ili teksturu, ali zadržava svoju unutarnju kvalitetu kao gradivni element.

Važno je i to što su životinje i ptice na slikama spokojne ili zatečene u prirodnom pokretu, bez ljudskog djelovanja, čime se promatraču otvara prostor za vlastitu projekciju i preispitivanje odnosa prema svijetu koji dijelimo sa drugim živim bićima. Autorica u intuitivnom procesu slikanja dopušta da je motiv vodi, da se oblik razloži na manje segmente, a prostor produbi, sugerirajući da između viđenog i naslikanog postoji vremenski i emocionalni odmak, gdje sjećanje naglašava pojedine detalje, briše druge, spaja ono što je u stvarnosti bilo razdvojeno.

Možda upravo zato ove slike pozivaju na usporavanje, da na trenutak izađemo iz ubrzanog ritma svakodnevice i dopustimo slučajnim prizorima iz prirode da nas vrate temeljnom pitanju naše povezanosti i pripadanja, da ponovo pronađemo svijest o tjelesnosti koja je i duhovna, uz unutarnju tišinu iz koje se rađa umjetnost, također i kao umijeće življenja i opažanja. Slikarski ciklus ''Flora i fauna'' tako postaje poziv na drugačije gledanje — sporije, pažljivije i s većom osjetljivošću prema onome što je oduvijek bilo pred nama, i u nama. (mr. art Krešimira Gojanović)

07/09/2026

Sa otvorenja izložbe ilustracija Katarine Radošević Galić večeras u Galeriji Kontrast u Centru kulture Dubrava (Dubrava 51 a, Zagreb), hvala svima koji ste došli, a vi koji niste uspjeli doći, izložbu još stignete pogledati do 29. rujna 2026., radnim danom od 10 do 20 sati. :)

30/08/2026

Nova izložba na koju ste svi pozvani: u ponedjeljak, 7. rujna 2026. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Centar kulture Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se samostalna izložba ilustracija Katarine Radošević Galić, pod nazivom ”Od do”. Izložba ostaje otvorena do 29. rujna 2026. i može se pogledati radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan, a više o izložbi i šta ćete na njoj vidjeti, možete pročitati na portalu ''Zagrebački likovni umjetnici''. :)

U ponedjeljak, 7. rujna 2026. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Centar kulture Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se samostalna izložba ilustracija Katarine Radošević Galić, pod nazivom ”Od d…

12/08/2026

Na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” možete pogledati virtualnu izložbu ilustracija pod nazivom ”Umjetnice ilustriraju: knjige koje volimo”, u kojoj sa svojim radovima sudjeluju Krešimira Gojanović, Katarina Radošević Galić i Dubravka Periša, izložba se može pogledati sa donje poveznice.

Iz predgovora izložbe: ”Naš izbor knjiga govori nešto o nama, jednako kao i same ilustracije, one pripadaju našim različitim životnim razdobljima u kojima smo se formirale kroz svakodnevna zbivanja, ali i kroz umjetnost kao prostor ”onostranog”, što nije nužno nešto nadnaravno, nego se radi o drugačijoj stvarnosti – o podmorju snova, sjećanja i želja, kroz ženske poglede na književne svjetove.''

Projekt je financiran sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Zagreb.

Između riječi i slike: književno sjećanje, imaginacija i osobni prostor ilustracije Postoje knjige koje čitamo i zaboravljamo i knjige koje dugo ostaju u nama nakon što smo ih pročitali. Prve zatva…

12/08/2026

Poziv na izložbu: u Zavičajnom muzeju Buzet (POU ''Augustin Vivoda'', Ulica rašporskih kapetana 5, Buzet), u petak, 14. 8. 2026. u 20 sati otvara se samostalna izložba Matilde Zanini, pod nazvom ''Nedovršena pisma - Plava pisma''. Izložba se može pogledati do 29. 8. 2026.