Državni arhiv u Zadru

09/06/2026

Povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva Državni arhiv u Zadru u četvrtak, 11. lipnja u 12,00 sati priređuje predstavljanje šestog broja zajedničkog časopisa „Vjesnik dalmatinskih arhiva – Izvori i prilozi za prošlost Dalmacije“.
Predstavljanje šestog broja zajedničkog časopisa državnih arhiva u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku čiji je izvršni izdavač naš Arhiv u Zadru. Časopis donosi 20 znanstvenih i stručnih radova, tri prikaza i jedan nekrolog iz arhivske teorije i prakse, povijesti institucija, obitelji i osoba, te izvora i priloga za povijest Dalmacije. Kao autori radova podjednako su zastupljeni arhivisti državnih arhiva kao i ugledni povjesničari te istraživači amateri, zaljubljenici u povijest Dalmacije. Časopis će predstaviti izvršna urednica broja Dubravka Kolić, glavni i odgovorni urednik Nikša Varezić i recenzent Ivica Mataija.
Istim povodom, u petak, 12. lipnja također u 12,00 sati održat će se okrugli stol „Između redaka: kasnosrednjovjekovni javnobilježnički spisi kao (ne)pouzdano ogledalo stvarnosti“.
S obzirom da Državni arhiv u Zadru čuva najopsežnije bilježničko gradivo za istočnojadransko kasnosrednjovjekovlje okrugli će stol razmatrati pitanja metodološkog pristupa tom gradivu te koncipirati odgovore kako tom gradivu pristupiti u budućim historijskim istraživanjima.
Gradivo nastalo djelovanjem javnih bilježnika predstavlja jedan od temeljnih izvora za istraživanje kasnosrednjovjekovnog istočnojadranskog obalnog grada te njegove svekolike prošlosti uopće. Istodobno njegova historijska interpretacija zahtijeva posebnu metodološku osjetljivost koja započinje razumijevanjem društvenoga i administrativnog konteksta. Unutar njega krute birokratske fraze prestaju biti tek forme i poprimaju obrise opipljive realnosti. U procjepu između bilježničkog zapisa i kaotične stvarnosti leži najveći izazov za historičara: dešifrirati ono što je u protokolu ostalo skriveno koprenom standardiziranoga normativnog jezika. Na okruglom stolu sudjeluju: Ivan Majnarić, Mladen Ančić, Tomislav Popić i Antun Nekić.

Oba događaja održat će se u Čitaonici Državnog arhiva u Zadru.
Radujemo se Vašem dolasku!

05/05/2026

Hvala svima koji su nam ukazali čast i zadovoljstvo i pridružili nam se sinoć u velikom broju na otvorenju izložbe "300 godina Arbanasa na zadarskom području." Kvalitetni izlošci, raspoložena publika i topla proljetna večer učinile su ovaj događaj posebnim. Ako ste slučajno propustili ovu prigodu, izložba ostaje otvorena do 2. lipnja 2026. u prizemlju Kneževe palače!

04/05/2026

Mali podsjetnik na večerašnje otvorenje izložbe "300 godina Arbanasa na zadarskom području" koju smo realizirali u suradnji s Narodnim muzejom Zadar.
Vidimo se u 19:00 u Kneževoj palači!

U suradnji Državnog arhiva u Zadru i Narodnog muzeja Zadar nastala je izložba „300 godina Arbanasa na zadarskom području“, koja će se otvoriti u

30/04/2026

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana. Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.
Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.
Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura. Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.
Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.
Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.
Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.
Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.
Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Vidimo se u ponedjeljak, 4. svibnja u 19 sati!
Dobrodošli!

16/04/2026

Jučer smo ugostili djelatnice Moravskog muzeja iz Brna u Češkoj koje su stigle u Zadar u okviru Erasmus+ projekta "One museum - Six experiences (2025.-2026.)" Upoznali smo ih s poviješću naše ustanove i vrijednošću gradiva kojeg čuvamo te s primjerima dobre prakse u području upravljanja i zaštite arhivskog gradiva, njegove dostupnosti, prezentacije, digitalizacije te komunikacije s korisnicima.
Ovaj nam je posjet bio iznimno vrijedan u smislu razmjene stručnih znanja i iskustava te jačanje međunarodne suradnje između europskih kulturnih institucija.
Cure su bile odlične, dogovorili smo pivo u Brnu! 😀

01/04/2026

27/03/2026

U ponedjeljak, 30. ožujka 2026. godine u 12 sati u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu na Marulićevom trgu Državni arhiv u Zadru i autor Slaven Perović predstavljaju katalog izložbe "Francuski crteži XIX. stoljeća kupljeni na eBayu, Zbirka “Slaven Perović”, dar Državnom arhivu u Zadru."

Zbirka "Slaven Perović" darovana Državnom arhivu u Zadru u rujnu 2025. i izložbom predstavljena javnosti, sastoji se od preko sedamsto francuskih (i još ponekih) crteža i grafika XIX. (i još ponekoga) stoljeća kupljenih na eBayu. Zbirka je nastajala između 2007. i 2025. godine. Obuhvaća mnoge umjetničke pokrete jednog od najznačajnijega razdoblja razvoja francuske umjetnosti koja je snažno djelovala ne samo na europsku nego i na svjetsku umjetnost. Crteži u zbirci čine većinu, ima ih oko 550. Važnost crteža najbolje su shvatili renesansni umovi. Smatrali su da se u crtežu sjedinjuju tjelesni čin crtanja i intelektualni koncept crteža. Stavljali su crtež iznad svih umjetnosti. Bez crteža nema slikarstva, kiparstva ni arhitekture. Jedan je francuski kritičar XIX. stoljeća izjavio: "Kipovi su za prinčeve, slike za mesare, a crteži za poznavatelje." Prvi ljudski umjetnički izražaj na zidovima pećina bio je crtež. U zbirci su zastupljene skoro sve crtačke tehnike, crteži su nacrtani na različitim vrstama papira, od onih rukom rađenih, filigranskoga rastera s vodenim žigovima do običnoga papira za crtanje. Ponekad su nacrtani i na papiru za pakiranje.

Darovatelj Slaven Perović desetljećima je vodio Mimarinu zbirku crteža i grafika, proučavao je i objavljivao vrlo značajne i poznate umjetnike, ali i one čija imena nisu poznata široj publici. Upoznao je dobro njihova djela, posebice razdoblja u kojemu su pojedini crteži nastali. Tako je mogao prepoznati crtački rukopis umjetnika kada crteži nisu bili potpisani. Ponekad je kupio anoniman crtež znajući da je autor veliki majstor pa bi vremenom shvatio o kojem se crtaču radi. Pojedini izuzetni crteži još uvijek čekaju da ih se spoji s imenom autora. Poneki značajni pripisani crteži čekaju odgovor na upit upućen odgovarajućim komisijama čija se vremena zasjedanja ne mogu saznati.

U lipnju 2025. godine, povodom Međunarodnog tjedna arhiva u Državnom arhivu u Zadru publika je imala priliku vidjeti navedene crteže. Izložbu je pratio veliki dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog koji se ovom prigodom predstavlja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Osim autora, katalog će predstaviti prof.dr.sc. Sanja Cvetnić i dr.sc. Marina Bregovac Pisk a pozdravne riječi će uputiti ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr.sc. Dinko Čutura i ravnatelj Državnog arhiva u Zadru doc.dr.sc. Ante Gverić.
Dobrodošli!

25/03/2026

Jedno lijepo druženje sa studentima prve godine Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru...neka odmah nauče gdje se nalaze izvori 😉🥰

03/02/2026

Šesti broj Vjesnika dalmatinskih arhiva je ugledao digitalno svjetlo dana. Na uređivanju pojedinog broja arhivi se ciklički izmjenjuju, a ovaj broj izašao je pod našom uređivačkom palicom! Hvala kolegicama Dubravki Kolić i Milenki Rogić na pripremi ovog obimnog broja i svima koji su se odazvali pozivu da za njega pišu. Časopis sadrži 20 znanstvenih i stručnih članaka i tri prikaza koji će biti službeno predstavljeni povodom Međunarodnog dana arhiva u lipnju.
Časopis omogućuje slobodan pristup objavljenim radovima na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak), a trenutno je indeksiran u bazama DOAJ, SCOPUS i ERIH.
Broj 6/2025 možete čitati online na:
https://www.vda.hr/index.php/vjesnik
https://hrcak.srce.hr/broj/26581

15/01/2026

Državni arhiv u Zadru u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Ogrankom Matice hrvatske u Zadru priređuje predstavljanje knjige dr. sc. Ante Sorića "Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826.-1921.)".

Bogoslovno sjemenište s prvim sustavnim teološkim obrazovanjem u Dalmaciji pod nazivom "Centralno bogoslovno sjemenište" otvoreno je početkom Druge austrijske uprave u gradu Zadru dozvolom carskoga Beča i dogovorom crkvenih i civilnih vlasti. U spomenutom razdoblju pohađalo ga je 1760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije. Kroz četverogodišnji studij teologije, koji je planom i programom bio izjednačen sa svim drugim tadašnjim austrijskim fakultetima, a na kojem su predavali odabrani i stručni profesori obrazovana je buduća dalmatinska intelektualna elita. Iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru izašao je veliki broj važnih protagonista Ilirskog, potom Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji će dati ogroman obol u stvaranju hrvatskog identiteta. Među značajnijim imenima studenata u Zadru ističu se: Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi.
Prvi dio knjige iznosi razloge osnivanja institucije, popise odgojitelja, zanimljivosti iz odgojnog procesa i opis odgojne formacije pitomaca na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi s naglaskom na teološke katedre i profesore. U tom djelu zasebno se iznosi društveno-politički kontekst rasta i odgoja pitomaca sve do prestanka rada same institucije. Drugi dio knjige sadrži popise studenata po generacijama od 1826. do 1921. godine s osnovnim napomenama a napravljen je na temelju Imenika studenata koji se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Zadru i Splitu.

Još zanimljivih činjenica saznajte u petak, 16. siječnja 2026. u 18 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa "Zmajević" kad će knjigu predstaviti prof.dr.sc. Marko Trogrlić i doc.dr.sc. Ante Gverić, a pozdravne riječi okupljenima uputiti zadarski nadbiskup msgr. Milan Zgrablić i rektor Sveučilišta u Zadru prof.dr.sc. Josip Faričić.

Osigurajte si odličan uvod u vikend! Vidimo se u petak u 18!
Dobrodošli!