Državni arhiv u Zadru

05/10/2026

Mala fotogalerija s otvaranja izložbe Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović "Dvadeset godina traganja za obiteljskim povijestima" te predavanja autora izložbe Vladimira Mateka "Dida, jesi i ti ima' dida?" koje se u našoj Izložbenoj dvorani odvilo u petak. Hvala svima koji su nazočili!

01/10/2026

Sutra, u petak 2. listopada u našoj Izložbenoj dvorani u 12:00 sati vam pripremamo jedno zanimljivo događanje, ili bolje rečeno, dva u jedan 😀, i izložbu i predavanje: izložbu Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović "Dvadeset godina traganja za obiteljskim povijestima" te predavanje autora izložbe Vladimira Mateka "Dida, jesi i ti ima' dida?"
Hrvatsko rodoslovno društvo „Pavao Ritter Vitezović“ lani je obilježilo dva desetljeća djelovanja. Tim je povodom pripremljena prigodna izložba koja je u okviru Dana europske baštine bila postavljena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, da bi sada – nakon Varaždina, Pakraca i nekoliko zagrebačkih knjižnica – stigla i do Zadra.
Izložba prikazuje povijest društva i njegove glavne aktivnosti (rodoslovni tečajevi, predavanja na rodoslovne i s rodoslovljem povezane povijesne teme, odnosno, predstavljanje istraživanja i publikacija članova Društva itd.).
Nekoliko je tabli posvećeno i nepravedno zanemarenom polihistoru, književniku, leksikografu, kartografu, bakrorescu, tiskaru, jezikoslovcu, ratniku i diplomatu, Senjaninu Pavlu Ritteru Vitezoviću, čije ime - jer je bio i jedan od prvih naših rodoslovaca – Društvo s ponosom nosi.
Na otvaranju izložbe prigodno će predavanje naslovljeno „Dide, jesi i ti imao dida?“, u kojem će biti riječi o osnivanju i radu Društva te o osnovama rodoslovnih istraživanja, kao i o samom Vitezoviću, održati autor izložbe Vladimir Matek.
Iako liječnik po diplomi, Vladimir Matek, prvu je polovinu radnog vijeka proveo u novinarstvu, baveći se pretežno međunarodnim temama, što ga je nakon uspostave hrvatske neovisnosti dovelo u Ministarstvo vanjskih poslova gdje je obavljao razne odgovorne dužnosti. Uz ostalo bio je šef ministrova kabineta te pomoćnik ministra za multilateralu, a kao veleposlanik je zastupao Republiku Hrvatsku pri Vijeću Europe u Strasbourgu, zatim pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, te u Kraljevini Švedskoj, Litvi i Latviji. Predavač je u Diplomatskoj akademiji Ministarstva, kao i u Hrvatskom vojnom učilištu.
Otkako je u mirovini posvetio se istraživanju obiteljske i lokalne povijesti, što je nakon opsežnih istraživanja u zadarskim (DAZD, Nadbiskupija) i drugim arhivima rezultiralo knjigom „Otkuda ste, g. Matek?“ u kojoj je dokumentima opovrgnuo neke uvriježene „istine“ o povijesti Jasenica, te dokazao boravak predaka današnjih jaseničkih Mateka na ovom području već u prvoj polovici 18. stoljeća, a obradio je i ostale tri skupine Mateka na području RH (Hrvatsko zagorje, Bušetina kod Virovitice, Prekopakra).
Obavio je i knjigu „75 godina Vijeća Europe“ o povijesti te najstarije europske organizacije i hrvatskim nastojanjima da postane njenom članicom, što se i ostvarilo prije točno tri desetljeća, u jesen 1996. godine.
Vjerujemo da ćete se odazvati u velikom broju jer su rodoslovna istraživanja u našem arhivu statistički najveći udio rada s korisnicima što dokazuje ogroman interes za obiteljske i mikro lokalne povijesti.
Radujemo se Vašem dolasku!

23/09/2026

Povodom obilježavanja Dana arhiva u Državnom arhivu u Zadru organiziran je Dan otvorenih vrata, a u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u sklopu projekta SMS ("sjeti me se"), održana je i radionica pod naslovom "Iz arhiva u krajolik. Tragovi zadarskog prostora između dokumenata, arheologije i sjećanja". Fotografije događanja pogledajte u fotogaleriji.

23/09/2026

„Dokumenti koji povezuju vrijeme“ – kratkometražni film o našem Arhivu.

Autori: Ante Senta, arhivist i Mario Brkić, arhivski tehničar.
U filmu sudjeluju arhivske savjetnice Ivana Burić i Dubravka Kolić.

15/09/2026

U povodu dana svojega osnutka 20. rujna 1624., Državni arhiv u Zadru otvara svoja vrata svim zainteresiranim građanima. Organizirana su dva termina posjeta Arhivu (u ponedjeljak, 21. rujna u 10 i 12 sati) u kojima će se vođenjem kroz arhivska spremišta pokazati bogatstvo i raznolikost najvažnijeg arhivskog gradiva, povijest i današnja djelatnost Državnog arhiva u Zadru.
U sklopu obilježavanja svoga Dana, Državni arhiv u Zadru organizira i prodaju svojih izdanja po znatno sniženim cijenama. Izdanja će biti dostupna na prodajnom pultu u Arhivu cijeli tjedan od 21. do 25. rujna. Zainteresirani mogu dobiti informacije cijenama i kupnji i na mail [email protected] te na telefon 023/627 354.
Drugi dan obilježavanja, u utorak 21. rujna, Arhiv u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru priređuje radionicu „Iz arhiva u krajolik. Tragovi zadarskoga prostora između dokumenata, arheologije i sjećanja“. Radionica ima sljedeće tematske cjeline: „Arhiv kao izvor za istraživanje prostora i ljudi“ u kojoj će se govoriti o povezivanju arhivskog gradiva, kartografije, geografije i mogućnosti rekonstruiranja života pojedinca. Druga cjelina nazvana je „Promjene zadarskoga prostora u dokumentima i sjećanjima“. U njoj će se raspravljati o prostoru izvan gradske jezgre, razvoju turizma, poljoprivrednim kulturama, korištenju zemljišta i iskustvima građana. Treća cjelina „Građani kao sudionici u stvaranju arhiva“ završna je rasprava i radionica u kojoj se omogućuje građanima da predlože fotografije, dokumente, razglednice, toponime i sjećanja za obradu i predstavljanje u platformi Topoteka. Radionica je osmišljena u sklopu projekta SMS („sjeti me se“) Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Cijeli program radionice je u privitku.
Trećeg dana obilježavanja svojega Dana, objavit ćemo na našoj web stranici i Facebook stranici kratkometražni video uradak o našem Arhivu „Dokumenti koji povezuju vrijeme“. Autori su mladi kolege Ante Senta i Mario Brkić, a u filmu sudjeluju arhivistice Dubravka Kolić i Ivana Burić.
Bit će poučno i zabavno, dobrodošli!

04/08/2026

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja! Hvala svima koji su na bilo koji način pridonijeli obrani Lijepe naše, a posebice braniteljima koji su svoje živote ugradili u temelje suverene i nezavisne Republike Hrvatske!

09/06/2026

Povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva Državni arhiv u Zadru u četvrtak, 11. lipnja u 12,00 sati priređuje predstavljanje šestog broja zajedničkog časopisa „Vjesnik dalmatinskih arhiva – Izvori i prilozi za prošlost Dalmacije“.
Predstavljanje šestog broja zajedničkog časopisa državnih arhiva u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku čiji je izvršni izdavač naš Arhiv u Zadru. Časopis donosi 20 znanstvenih i stručnih radova, tri prikaza i jedan nekrolog iz arhivske teorije i prakse, povijesti institucija, obitelji i osoba, te izvora i priloga za povijest Dalmacije. Kao autori radova podjednako su zastupljeni arhivisti državnih arhiva kao i ugledni povjesničari te istraživači amateri, zaljubljenici u povijest Dalmacije. Časopis će predstaviti izvršna urednica broja Dubravka Kolić, glavni i odgovorni urednik Nikša Varezić i recenzent Ivica Mataija.
Istim povodom, u petak, 12. lipnja također u 12,00 sati održat će se okrugli stol „Između redaka: kasnosrednjovjekovni javnobilježnički spisi kao (ne)pouzdano ogledalo stvarnosti“.
S obzirom da Državni arhiv u Zadru čuva najopsežnije bilježničko gradivo za istočnojadransko kasnosrednjovjekovlje okrugli će stol razmatrati pitanja metodološkog pristupa tom gradivu te koncipirati odgovore kako tom gradivu pristupiti u budućim historijskim istraživanjima.
Gradivo nastalo djelovanjem javnih bilježnika predstavlja jedan od temeljnih izvora za istraživanje kasnosrednjovjekovnog istočnojadranskog obalnog grada te njegove svekolike prošlosti uopće. Istodobno njegova historijska interpretacija zahtijeva posebnu metodološku osjetljivost koja započinje razumijevanjem društvenoga i administrativnog konteksta. Unutar njega krute birokratske fraze prestaju biti tek forme i poprimaju obrise opipljive realnosti. U procjepu između bilježničkog zapisa i kaotične stvarnosti leži najveći izazov za historičara: dešifrirati ono što je u protokolu ostalo skriveno koprenom standardiziranoga normativnog jezika. Na okruglom stolu sudjeluju: Ivan Majnarić, Mladen Ančić, Tomislav Popić i Antun Nekić.

Oba događaja održat će se u Čitaonici Državnog arhiva u Zadru.
Radujemo se Vašem dolasku!

05/05/2026

Hvala svima koji su nam ukazali čast i zadovoljstvo i pridružili nam se sinoć u velikom broju na otvorenju izložbe "300 godina Arbanasa na zadarskom području." Kvalitetni izlošci, raspoložena publika i topla proljetna večer učinile su ovaj događaj posebnim. Ako ste slučajno propustili ovu prigodu, izložba ostaje otvorena do 2. lipnja 2026. u prizemlju Kneževe palače!

04/05/2026

Mali podsjetnik na večerašnje otvorenje izložbe "300 godina Arbanasa na zadarskom području" koju smo realizirali u suradnji s Narodnim muzejom Zadar.
Vidimo se u 19:00 u Kneževoj palači!

U suradnji Državnog arhiva u Zadru i Narodnog muzeja Zadar nastala je izložba „300 godina Arbanasa na zadarskom području“, koja će se otvoriti u

30/04/2026

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana. Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.
Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.
Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura. Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.
Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.
Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.
Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.
Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.
Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Vidimo se u ponedjeljak, 4. svibnja u 19 sati!
Dobrodošli!