29/05/2026
U Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, u četvrtak 28. svibnja, predstavljena je knjiga „Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća“ autora akademika Anđelka Akrapa. Knjiga je objavljena u izdanju Matice hrvatske, a na njenom su predstavljanju u Zadru prisustvovali glavni tajnik Matice hrvatske gospodin Ivica Nuić i predsjednik Matice hrvatske gospodin Damir Zorić.
U monumentalnoj knjizi na preko 800 stranica iznosi se povijesni demografski presjek, prikaz napučenosti i analiza razvoja populacije raznih etničkih i vjerskih zajednica koje su živjele na prostorima današnje Republike Hrvatske od prapovijesnih vremena do suvremenog doba. Demografija je izuzetno vrijedna tema koja bi trebala biti u žarištu društva. Konačno se trebamo okrenuti najvažnijim temama za budućnost našeg društva, rekao je u pozdravnoj riječi dopredsjednik Ogranka, profesor Zlatko Begonja.
Knjiga akademika Akrapa analizira razvoj stanovništva od prapovijesti do najnovijeg vremena, osim demografskih podataka, kvalitetno koristi arheološke, antropološke i etnološke izvore kako bi rekonstruirala naseljenost na tlu Hrvatske. Prve pouzdanije procjene kretanja stanovništva mogu se pratiti od oko 1000. godine, odnosno prije modernih popisa stanovništva. Autor pritom ne ostaje samo na brojkama, nego ih smješta u politički, gospodarski i društveni kontekst kako bismo bolje razumjeli uzroke i posljedice demografskih kretanja, istaknula je prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić pohvalio je višedesetljetna nastojanja Matice hrvatske, koja skrbi o hrvatskom narodu i identitetu, uz ostalo i putem posebnog odjela koji se sustavno bavi demografskim pitanjima. Važnu ulogu pritom imaju i mjesni ogranci poput zadarskoga, istaknuo je, kao i ljudi poput profesora Radomira Jurića i njegovih suradnika koji predano i volonterski rade na promicanju hrvatske kulture.
Akademik Anđelko Akrap osobito je angažiran, strpljiv, ustrajan i posvećen. Svoj pristup temelji na podacima i znanstvenoj analizi, ali ih istodobno uspijeva kvalitativno uobličiti u cjelovitu sliku društvenih i gospodarskih procesa. Demografsko pitanje neraskidivo je povezano s egzistencijom, identitetom i budućnošću hrvatskog naroda. Hrvatsku moramo promatrati u cjelini, ne samo kroz Zagreb kao glavni grad, nego i kroz sve krajeve domovine te susjedne zemlje u kojima žive autohtone hrvatske zajednice. Autor ne promatra samo rast ili pad broja stanovnika, nego i strukturu društva, povijesni kontekst i posljedice političkih i gospodarskih promjena kroz stoljeća. Raseljavanje pojedinih krajeva, osobito otoka i brdsko-planinskih područja, znači i gubitak nositelja identiteta te prekid transgeneracijskog kontinuiteta, riječi su rektora Faričića.
Upozorio je kako živimo u razdoblju umjetne inteligencije i sve dublje krize vrijednosti. Mladi sve više borave u virtualnom svijetu, a stvarni ljudski kontakti postaju sve rjeđi.
- Pretjeranim oslanjanjem na digitalne tehnologije riskiramo postati zarobljenici algoritama i konzumerističkog mentaliteta. Ne smijemo upasti u beznađe, ali moramo biti svjesni ozbiljnosti problema. Zato je važno da svatko, počevši od sebe i zajednice u kojoj djeluje, doprinese demografskoj obnovi. Ovakva knjiga predstavlja važan temelj, zalog i dokument bez kojega nije moguće ozbiljno promišljati strateška i zakonska rješenja za budućnost hrvatskog društva, zaključio je rektor Faričić.
Akademik Akrap rekao je kako je stara srednjovjekovna Hrvatska bila je relativno dobro napučena, osobito priobalje, gdje je romanski element bio vrlo izražen. I Lika je nekada bila dobro naseljena, a kralj Bela IV., nakon prodora Avara i kasnijih razaranja, poduzeo je prve demografske mjere za ponovno naseljavanje Like.
Procjenjuje da je početkom prvog tisućljeća na području današnje Hrvatske živjelo oko 320 tisuća stanovnika. Do tih procjena dolazio je uspoređujući hrvatski prostor s drugim europskim zemljama koje imaju vjerodostojnije demografske podatke. Još u vrijeme Ilira i Panonaca postojala je značajna naseljenost, a ulaskom iz prapovijesti u povijesno razdoblje ona se može sve jasnije pratiti. Povijesna nerazvijenost nastaje osobito u 15. stoljeću, kada dolazi do sukoba triju velikih sila. Hrvatski narod tada postaje malobrojan, iako je imao značajnu kulturu u europskim razmjerima. Smanjila se biološka osnovica naroda i nastupa prvi veliki demografski slom, rekao je u svom obraćanju akademik Akrap. U predindustrijskim agrarnim društvima obitelji morale imati djecu kako bi se mogle obnoviti i opstati, jer nije postojao sustav koji bi skrbio za starije. U industrijskoj civilizaciji država preuzima dio funkcija obitelji i intervenira kako bi onima koji žele imati djecu omogućila broj djece koji žele. Industrijska civilizacija još nije pronašla model jednostavne obnove stanovništva, jer je profit nadvladao dugoročne interese društva. Prednost se daje kratkoročnim interesima, a razvijene zemlje poput Njemačke i Engleske demografski se obnavljaju useljavanjem stanovništva iz manje razvijenih prostora. No kada ti migracijski izvori oslabe, moglo bi doći do ozbiljnih poremećaja. Postoje procjene da bi u budućnosti broj stanovnika u svijetu mogao pasti na četiri do četiri i pol milijarde. Prije pedesetak godina prevladavao je strah da će svijet biti prenapučen, no danas se sve više govori o suprotnom problemu, demografskom padu, zaključio je Akrap.
