Kanata - Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine

  • Home
  • Croatia
  • Zadar
  • Kanata - Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine

Kanata - Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine Naši ciljevi su: istražiti maritimnu baštinu,tj. tradiciju gradnje drvenih brodova i umijeće plovidbe

03/04/2026

Escale à Sète - Fête des traditions maritimes ⛵🌊🛶⚓

🌊 Međunarodni festival mora Escale à Sète 🌊Kanata je krenula punom parom 😉 na poziv udruge Palagruža, nositelja cijelog ...
03/04/2026

🌊 Međunarodni festival mora Escale à Sète 🌊
Kanata je krenula punom parom 😉 na poziv udruge Palagruža, nositelja cijelog projekta i podršku Grad Zadar.

Prvih dana u Sèteu bili smo itekako zauzeti 😄 – uz pripremu našeg sela i radionica, atmosfera je već bila radna i vesela!
Promocija hrvatske pomorske baštine i života uz more traje tijekom cijelog dana ⛵⛵⛵

Do sada su održane brojne radionice:
🔹 sastavljanje ofalkane gajete
🔹 armanje sandule oglavnim jedrom
🔹 izrada dječje igračke – kakankota od praznih limenki
🔹 sastavljanje modela privlačkog guca Belone
🔹 nastavak radova na gunduli koja se ove zime gradi u Centar za mlade Zadar.

🪚🔨 Radno, edukativno i nadasve inspirativno – a tek smo počeli!

Uskoro kreću veslački treninzi, a približavaju nam se i veslačke regate. Stoga od 💙 zahvaljujemo Krešimiru Grbiću, profe...
17/03/2026

Uskoro kreću veslački treninzi, a približavaju nam se i veslačke regate. Stoga od 💙 zahvaljujemo Krešimiru Grbiću, profesoru u Pomorska Škola Zadar, na donaciji četiri vesla kojima ćemo opremiti naše gajete — dva su već postavljena na Slavici. 😊🙌

Svaka donacija pomaže radu udruge i ostvarenju misije očuvanja maritimne baštine naše obale. 🌊⛵

Pripreme su krenule! ⚓✨🎉S velikim zadovoljstvom najavljujemo da ove godine sudjelujemo na međunarodnom festivalu pomorsk...
16/03/2026

Pripreme su krenule! ⚓✨🎉

S velikim zadovoljstvom najavljujemo da ove godine sudjelujemo na međunarodnom festivalu pomorske baštine Escale à Sète 2026 u gradu Sèteu u Francuskoj 🇫🇷⛵🌍

Dio programa, odnosno 5. fazu gradnje gundule i radionicu ofalkono gajeta, provest ćemo u suradnji s Palagruza Association. Posebno nas veseli što ćemo po prvi put predstaviti i radionicu postavljanja jedrilja na primjeru guca Belona, namijenjenu djeci. ⛵🧒✨ Šablone za modele radionice jedrilja za guc Belonu izrađene su na osnovi crteža brodskih linija iz naše baze dokumentacije tradicijskih brodova "Zadarske barke", a izrezane su zahvaljujući pomoći Dio promotivnih materijala za festival posvećen je i pomorskoj terminologiji i prijevodu tradicisjkih elemenata broda na engleski, francuski i okcitanski jezik. 🌊🗣️📚

Odlaskom na međunarodni festival predstavljamo našu zajednicu i Grad Zadar, promoviramo bogatsvo i raznolikost maritimne baštine naše obale. ⚓

📸 Flotu su izgradile vješte ruke Tomislava Tičića! 😊

Subotnje sunce pozvalo nas je da radove na gunduli preselimo ispred Centar za mlade Zadar. ☀️U našem timu već su stalni ...
15/03/2026

Subotnje sunce pozvalo nas je da radove na gunduli preselimo ispred Centar za mlade Zadar. ☀️

U našem timu već su stalni Andro, Gabi, Zola, Sunčica i Frida iz Udruga izviđača Zarus, a pridružila nam se i naša najmlađa članica Eta. Današnji zadatak bio je ispiliti i brusiti drvene svornjake koji spajaju pjone i copule, a na rebrima izraditi utore za proveze. 🔨🪚⚒️ Naša iskusna ekipa to je odradila bez problema. 😊👌Dan ispunjen druženjem uljepšali su naši prijatelji i mentori radionice, Palagruza Association. 🤝🙌

Krajem travnja gundula putuje u Francusku, na međunarodni festival pomorske baštine Escale à Sète 2026 ⛵🇫🇷🌍⚓ S nestrpljenjem očekujemo njezinin povratak! Preostalo je samo još nekoliko radnih akcija, a svakom radionicom korak smo bliže kanati i porinuću! 🎉

Naša grupa je raznolika - do sada su na radionici sudjelovala djeca, studenti, odrasli, umirovljenici. Svi sudionici ostavili su svoj doprinos, što je ostalo zabilježeno njihovim potpisima na rebrima i kobilici. ⛵🌊

📸 K. Batur, L. Radić Civtković

Rijetko nam se ukaže prilika za susret sa stogodišnjacima. Kada se to ipak dogodi, upijamo priče ovih drvenih mudraca – ...
13/03/2026

Rijetko nam se ukaže prilika za susret sa stogodišnjacima. Kada se to ipak dogodi, upijamo priče ovih drvenih mudraca – svjedoka prošlih vremena, gotovo zaboravljenih vještina i zanata, krajolika i obala kakve danas više ne poznajemo. 🌊

Prošli tjedan imali smo sreću susresti se s jednim, gotovo stogodišnjakom, u dvorištu ljetnikovca Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj.

Leut / trajta imena „Naprijed“ izgrađen je 1927. godine u brodogradilištu Dužević u Luci na Pelješcu. Krase ga elegantne linije i vitak trup. Na nekada opalubljenom krmenom dijelu izvlačila se ribarska mreža (trajta). Pokretan latinskim jedrom, ovaj leut bio je dio svakodnevice obale: služio je za ribolov, prevozio je ljude i teret na relaciji Neretva – Pelješac te služio obiteljskom gospodarstvu. ⛵

Životni vijek leuta „Naprijed“ vezan je uz Enija Kapidžića, koji je na njemu proveo dane na moru i pronašao mir. Kada je održavanje barke postalo prevelik izazov, 2025. godine donio je tešku, ali plemenitu odluku: darovao je leut Dubrovačkim muzejima kako bi ga sačuvao za buduće generacije.

Dubrovački muzeji danas razvijaju ideju njegove obnove i povratka u gradsku luku, gdje bi postao dio muzeja na otvorenom posvećenog drvenoj brodogradnji i umijeću jedrenja latinskim jedrom. 🛠️

Naš zadatak bio je napraviti prvi korak prema tome. Dokumentiranjem postojećeg stanja bilježimo izvorne linije broda, njegov oblik i tragove svih popravaka koje je doživio tijekom gotovo stoljeća plovidbe. Svaki spoj, intervencija i popravak na konstrukciji dio su njegove priče. 📝📐🔍

Leut trajta vrijedan je spomenik maritimne baštine. Dokumentiranjem njegove konstrukcije, dizajna i tragova popravaka bilježimo njegovo sadašnje stanje i stvaramo osnovu za buduću obnovu. S velikim poštovanjem prema značenju barke i memoriji koju nosi, nadamo se da će jednog dana, obnovljena, ponovno krasiti dubrovačku luku i postati dio živog iskustva maritimne baštine. 🌅📸

Hvala Dubrovačkim muzejima na pozivu na suradnju – bila nam je čast sudjelovati u prvoj fazi projekta i nadamo se da će barka, možda već za svoj stoti rođendan, ponovno zaploviti dubrovačkom lukom. ⚓

Posebno zahvaljujemo Željku Ćatiću, spiritusu movensu čitave akcije, i Ani Kaznačić Skurić na vodstvu konzervatorsko-restauratorske radionice i izložbe „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“. 🪵

Nositelj projekta izrade digitalne dokumentacije su Dubrovački muzeji / Dubrovnik Museums, a radovi su provedeni u suradnji obrta NavArchos Maritime Archaeology i Udruge Kanata. Projekt je raliziran pod potporom Ministarstva kulture i medija, u okviru programa Digitalizacije u arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj djelatnosti u 2026. godini.

📸 K. Batur, arhiva fotografija Dubrovačkih muzeja

🙌 Vrijedne ruke malih i velikih brodograditelja nastavile su s gradnjom gundule u za mlade Zadar Ovaj vikend imali smo ...
17/02/2026

🙌 Vrijedne ruke malih i velikih brodograditelja nastavile su s gradnjom gundule u za mlade Zadar

Ovaj vikend imali smo zadatak zamijeniti vide s drvenim čepovima na rebrima, a zatim vratiti rebra na odgovarajuće mjesto na kobilici. Gundulu grade naše vrijedni sudionici i članovi izviđača Zarus , od kojih očekujemo da se uskoro iskažu u veslanju gajetama! 😉😁

Veselimo se sljedećoj radionici, koju ponovo provodimo s Association. 🤝🎉

Nakon radionice, gundula privremeno putuje u druge luke...Koje točno, otkrit ćemo uskoro. Neka u ovom trenutku ostane tajna 🤫

U međuvremenu smišljamo prigodno ime za gundulu! Svi prijedlozi su dobrodošli. 🚣‍♀️🚣

📸 K. Batur, T. Tičić

⚓ Dijelimo lijepe vijesti za maritimnu baštinu Zadarske županije!S velikim zadovoljstvom najavljujemo novo pojačanje – o...
04/02/2026

⚓ Dijelimo lijepe vijesti za maritimnu baštinu Zadarske županije!

S velikim zadovoljstvom najavljujemo novo pojačanje – osnovana je Udruga za zaštitu maritimne baštine Santina iz Preka na otoku Ugljanu 👏

U Preku se već neko vrijeme okuplja ekipa koja brine o lokalnoj maritimnoj baštini, stoga je osnivanje Udruge bio sasvim logičan korak. Osim sudjelovanja u organizaciji veslačke regate u Preku na protekle tri Priješke legrice, ekipa Santine je prošle godine kupila i gajetu Šimicu (tada u vlasništvu obitelji Skračić - Tomislava, Vladimira i Iva), koju zajedničkim snagama obnavljaju i brižno održavaju 🛶⛵️

Pokretač cijele priče je Roko Šoša, član Skupštine u Kanati, a sada i predsjednik Santine.

👏 Čestitke Roku i cijeloj ekipi na ovom važnom koraku! Veselimo se novim priješkim pričama!

📸 Udruga Santina

Dragi prijatelji mora, Sretan Božić i uspješnu Novu Godinu želi Vam udruga Kanata⛵⛵⛵🚣🏼🚣🏼🚣🏼🌠🎉🎊🎆
24/12/2025

Dragi prijatelji mora, Sretan Božić i uspješnu Novu Godinu želi Vam udruga Kanata
⛵⛵⛵🚣🏼🚣🏼🚣🏼🌠🎉🎊🎆

🛶 Zadarske barke: izrada opisne i tehničke dokumentacije barkajolskog gucaU 2025. godini nastavili smo s dokumentiranjem...
23/12/2025

🛶 Zadarske barke: izrada opisne i tehničke dokumentacije barkajolskog guca

U 2025. godini nastavili smo s dokumentiranjem drvenih tradicijskih brodica u okviru projekta „Zadarske barke“. Ovogodišnji fokus bio je na barkajolskom gucu - brodici koja je stoljećima imala ključnu ulogu u gradskoj i lučkoj komunikaciji, a danas je tihi svjedok tradicije koja odolijeva modernim vremenima i promjenama.

🚣‍♀️ Gucevima se povezivala obala Brodarice i Voštarnice sa starom gradskom jezgrom; prevozili su se tereti, stoka, putnici, te se prebacivala posada i tereti s jedrenjaka u gradskoj luci. Dok je nekada broj brodica i punktova barkajola bio znatno veći, danas su operativna tri guca, koji služe za komunikaciju između lukobrana Đige i Liburnske obale u staroj jegri grada. Tradicija se održava zahvaljujući barkajolima Bertu Gregovu, Šimi Gregovu, Šimi Begonji i Dinu Gajiću.

📸 U ožujku smo izašli na teren i snimili ukupno tri barkajolska guca, 882 ZD iz 1910. godine i 84 ZD iz 1985. godine, danas u upotrebi i u vlasništvu obitelji Gregov, te ZD 41 iz 1925. godine u vlasništvu obitelji Uhoda (nekada u vlasništvu Marka Grdovića, poznatog pod nadimkom Roža Bella). Radi lakšeg snalaženja u dokumentaciji, dodijelili smo im imena po nekadašnjim vlasnicima – Zvonko, Gverino i Roža Bella. Osim izrade tehničke i opisne dokumentacije, zanimalo nas je koliko se konstrukcija mijenjala kroz 20. stoljeće i jesu li na to utjecale promjene u oblikovanju gradske obale.

💾 Brodice smo snimili koristeći dvije metode, lasersko skeniranje Faro S-150 Premium uređajem i metodu fotogrametrije, a dobiveni modeli su poslužili za generiranje prikaza u nacrtu, tlocrtu i bokocrtu, a zatim izvlačenje presjeka, crtanje brodskih linija i središnjih rebara. Digitalni modeli dostupni su na Sketchfab stranici (https://sketchfab.com/navarchos/models).

👉 Projekt se proveo su suradnji s dr. sc. Antonom Divićem (obrt NavArchos Maritime Archaeology) i izv. prof. dr. sc. Hrvojem Tomićem (Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Posebno nas veseli što je dokumentiranje guca postalo i dio akademskog p**a — Ema Kardum, tada studentica Geodetskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovala je u dokumentiranju brodice te je u lipnju 2025. je uspješno obranila rad Primjena mobilnog ViDOC skenera u dokumentiranju barkajolskog guca - tradicijskog drvenog broda, pod mentorstvom Hrvoja Tomića. Čestitke Emi! 🎓🎉

Na kraju - najvažnije - hvala Bertu i Šimi Gregovu, Dragi Uhodi i obitelji na susretljivosti, povjerenju i pričama bez kojih ni jedan digitalni zapis ne bi bio potpun. 😁😊

🔹Projekt je proveden sufinanciranjem iz sredstava Javnih potreba u kulturi Grada Zadra i Zadarske županije.

📸 K. Batur, A. Divić, Z. Brkan Klarin

🌬️ Jedan slobodan vikend, jedna brodica i bura koja ne pita za planove! Tako je započela naša akcija dokumentacije plaz...
19/12/2025

🌬️ Jedan slobodan vikend, jedna brodica i bura koja ne pita za planove!

Tako je započela naša akcija dokumentacije plazulje, brodice plitkog gaza, prepoznatljive po oštroj, uzdignutoj provi i prilagođene plitkim uvalama zadarskog kraja – od Privlake i Nina do Vrsi, Ljupča i Rtine.

🔍 📝 Istraživanje je provedeno u sada već uhodanoj suradnji Udruge Kanata i obrta NavArchos Maritime Archaeology. Izašli smo na teren kako bismo izradili fotogrametrijski model, uzeli potrebne mjere za opisnu i tehničku dokumentaciju plazulje. Snimanje je pokrenuto pod inicijativom Udruge pomoraca Vrsi i Općine Vrsi, povodom obilježavanja dana sv. Nikole i održavanja znanstvenog skupa o pomorskoj i ribarskoj baštini Vrsi. Crteži brodskih linija i konstrukcije plazulje će biti objavljeni u monografiji / zborniku o zborniku radova sa znanstvenog skupa u 2026. godini.

🛶 Plazuljom se ribarilo, vadio se pijesak, a prije pojave motora, idrilo se na trevu te veslalo. Još uvijek se koristi za hodočašće Gospi od Zečeva na istoimenom otočiću.

Plazulje nemaju kolumbu nego imaju ravno dno prilagođeno plićacima i pogodne su za izvlačenje na kraj. Jedno od rebara prema krmi bilo je produljeno iznad kuvertele (razme) da bi se na njega umetao jaram, s veslima koji su pomoću štropa nataknuti na palce. U doba prije pojave motora koristio se i nasić, odnosno treće veslo utaknuto u utor na krmenom zrcalu. Za izradu vesala koristio se jasen. Košte i pjane (rebrenice i rebreni nastavci) su se gradile od crnike, hrasta ili brijesta. Karoc (statva) se gradila od murve ili hrasta, dok su se bor, smreka i jela koristile za gradnju oplate i elemenata palube. Danas postoji jedanaest (plasificiranih i drvenih) plazulja u Vrsima. Dokumentirana plazulja ZD 4139, koju smo nazvali 'Markolanko' jedna je od posljednjih drvenih, a u vlasništvu je obitelji Elvisa Perkovića. Meštri u Vrsima su bili Ive Vukić Tanjuga, Joso Maraš Điđo, Šime Ćošić Baramija i Boris Vukić Gavun.

🌬️ Jedini slobodan vikend kada smo uspjeli izdvojiti vrijeme za terenski rad, dočekala nas je orkanska bura, uz povremene nalete kiše. Dok smo se divili pogledu na Velebit, zaključili smo da doživljaj Vrsi ne bi bio potpun bez osjećaja 💨 bure u kostima.

🙋 Zahvaljujemo Šime Stojak na zanimljivim pričama o životu pomoraca i ribara, o nasljeđu, komunikaciji zajednice s podvelebitskom regijom, susjednim otocima Virom i Pagom i običajima mjesta Vrsi. Pomorska tradicija utkana je u identitet mjesta Vrsi, a njegovim stanovnicima plazulja je podsjetnik na ribarsku prošlost i simbol neraskidive veze čovjeka s morem.

🤝 Hvala Općini Vrsi i Udurzi pomoraca Vrsi na suradnji u zajedničkim nastojanjima u očuvanju baštine!

📸 A. Divić, K. Batur, Š. Stojak, arhiva obitelji Stojak i Perković

Address

Zadar
23000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Kanata - Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Kanata - Udruga za istraživanje i zaštitu maritimne baštine:

Shortcuts

Share

Category