Udruženje obrtnika Vukovar danas nastavlja višestoljetnu tradiciju obrtničkog rada i udruživanja u ovom gradu. Od pamtivijeka na ovim istočnim prostorima Vukovar je smatran gradom i središtem Srijema. Srazmjerno svojoj značajnoj ulozi u privrednom životu, obrtnici su kao utjecajan dio građanske klase dali značajan doprinos društvenom i političkom životu i razvoju Vukovara. Tijekom svoje duge povijesti obrtničko zanimanje prolazilo je kroz razdoblja procvata, ali i kriza u srazu s industrijalizacijom ili sa socijalističkim sustavom, kada se na samostalne obrtnike gleda s nepovjerenjem. Da bi se osigurao napredak a svladale teškoće obrtnici su se u svim razdobljima udruživali u cehove, zadruge ili neke srodne udruge. U Vukovaru su u prošlosti osnovani brojni cehovi i obrtničke zadruge, koje su bile nezaobilazan činitelj u životu grada. Obrtničko djelovanje, kao i cijeli život u Vukovaru, prekinut je agresijom na Vukovar 1991. Za vrijeme Domovinskog rata, u progonstvu su pojedini vukovarski obrtnici nastavili skromno raditi u mjestima gdje su boravili. godine, kada je Vukovar vraćen u državno-pravni poredak Republike Hrvatske, trebalo je u slobodnoj domovini početi iz početka. Tijekom agresije na Vukovar Obrtnički dom potpuno je razoren, ostali su stršati goli zidovi bez krovišta. Zgrada Obrtničkog doma koja je po svojoj arhitekturi pripadala stilskom razdoblju visokog historicizma, smještena je u središtu grada u zaštićenoj urbanističkoj zoni, svrstana je u spomenike "0" kategorije, potpuno je obnovljena tijekom 2003.
