01/06/2026
Više p**a smo napomenuli da naši egzistencijalni, zdravstveni i ekološki problemi nisu i ne bi smjeli bit magnet za politička prepucavanja, a kod kod javnog prozivanja poslovnih subjekata koji nas okružuju, nažalost, sve se svede upravo na to (bez ičije intencije za rješavanjem problema) ili se sve svede na neuspijelo izvlačenje osobne koristi pa nam upravo takvi postavljaju pitanja zašto ne prozivate?
Zašto pišemo ovo?
Od svih poslovnih subjekata koji nas okružuju, Sjeverna luka i dalje zbog velike količine željeza izgleda kao najveći zagađivač, zbog narišene vizure no činjenica je da su oni JEDINI koji su shvatili što je pjesnik htio reći, koji je primarni cilj osnivanja Inicijative i jedini koji surađuju. Dok ostali subjekti naše dopise doživljavaju kao napad, Luka d.d. je prihvatila ideju surađivanja i unapređivanja svog poslovanja. Pritiskom na odgovorne institucije, komunikacijom, dopisima možemo postići zajednički napredak kako bi suživot sa industrijom bio podnošljiv. Nikome nije u cilju zatvaranje industrije i gubitak radnih mjesta! Ima tu još puno posla, ali zasada smo tu gdje jesmo. I vrlo je jednostavno: napredak i modernizacija poslovnih subjekata riješenje je naših problema. Dakle, Luka d.d. je svjesna posljedica koje lučke aktivnosti imaju na okoliš te ih svojim zalaganjem i ulaganjem nastoji svesti na minimum.
Ulaganja i promjeme Luke d.d. u zadnje 3 godine:
Mjere sprječavanja emisije prašine
U posljednje tri godine otvorena skladišta, izuzev skladištenja starog željeza, ne koriste se za rasute terete, čime se dodatno smanjuje mogućnost emisije prašine u okoliš. Prilikom manipulacije starim željezom, u sušnim razdobljima provodi se kontinuirano polijevanje tereta vodom iz podzemnih hidranata te putem vatrogasnog vozila, s ciljem učinkovitog smanjenja emisije prašine u zrak. Tijekom sušnih razdoblja sve manipulativne površine u lučkom području redovito se više p**a dnevno polijevaju raspršenom vodom iz vatrogasnih vozila, a prometnice unutar lučkog područja dodatno se polijevaju putem sprinkler sustava postavljenih duž operativnih zona.
Luka Split d.d. također strateški usmjerava razvoj prema većem udjelu generalnih tereta i kontejnerskog prometa, koji u pravilu generiraju znatno niže emisije prašine.
Upravljanje oborinskim i otpadnim vodama
Od travnja 2025. godine Luka Split d.d. posjeduje važeću vodopravnu dozvolu izdanu na neograničeno razdoblje. Izdavanju predmetne dozvole prethodio je niz infrastrukturnih zahvata, uključujući:
• sanaciju obalnog oborinskog cjevovoda u duljini od približno 800 m
• potpunu zamjenu oborinskog cjevovoda uz prometnice unutar lučkog područja
• ugradnju dva separatora na operativnoj površini otvorenog skladišta br. 2, gdje se skladišti staro željezo (smještenih na sjevernoj i južnoj strani skladišta i povezanih sustavom odvodnje radi pročišćavanja oborinskih voda)
• sanaciju priključka oborinskog kanalizacijskog sustava
• izgradnju sabirne septičke jame za prikupljanje i kontrolu otpadnih voda
Mjere zaštite zraka i praćenja emisija
• Uspostavljen je sustav za prikupljanje plinova koji nastaju pri prekrcaju bitumena, pri čemu su ukrcajne ruke spojene na cjevovod koji plinove vodi kroz sustav filtracije radi smanjenja neugodnih mirisa.
• Postavljene su mjerne stanice na lokacijama Brda i Vranjic radi indikativnog praćenja koncentracija sumporovodika (H₂S) kao pokazatelja mogućih emisija neugodnih mirisa tijekom manipulacije bitumenom, uz javno dostupne podatke putem stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
• BITUMEN - Uvođenjem barži za bitumen vrijeme zadržavanja tankera na vezu br. 1 smanjilo se sa 7 dana na 1 do maksimalno 2 dana. Prijašnjim sistemom odnosno direktnom manipulacijom bitumena s broda u teretna vozila - cisterne, brod je ostajao usidren u luci dok se cjelokupni teret ne bi prekrcao na kopno, što je dodatno zagađivalo okoliš i stvaralo veliko onečišćenje bukom. (Tankeri zahtijevaju 24h rad motora-generatora).
• Još nam samo ostaje smanjenje količine željeza. Naime, ne postoji jedinstven dokument u kojem se navodi dozvoljena količina željeza u lukama. Jedini uvjet je prostor... Dakle, rješenje ovog problema će se isto svesti na dobru volju, ali idemo ka zajedničkoj realizaciji.
Uglavnom: smanjenje emisija prašine, separatori, mijenjanje vrste tereta, smanjenje buke, smanjenje plinova.......
A u međuvremenu, opet samo politika, sijećate se one famozne troske koja je bila tema (politička) skoro 2 godine dok je bila u Sjevernoj luci, sad je jedva dotaknuta kao tema.
Naime, U Cemex stiže oko 2 000 000 tona troske, skladištiti će se na otvorenom, a u članku se navodi 👇 kako su očitanja NJIHOVIH mjernih stanica uredna, a dok je ta ista troska bila na otvorenom u Sjevernoj luci, rezultati su ludovali i u najmanju ruku, prijetila je opasnost trovanja arsenom splitskog stanovništva. U članku se također navodi kako grad Solin smatra da za 2 miljuna tona troske ne treba studija o utjecaju na okoliš. Interesantno kako troska nije jednako opasna kad stoji s ove ili one strane zalijeva 🤣.
Dakle, nećemo mi ni sada napadati ni prozivati Cemex radi količine troske (neka se radi). Ali tražit ćemo i već smo tražili, u dopisima, od nadležnih institucija da se sa problemom zvanim troska , odnosno emisijama prašine i opasnosti od iste, postupa jednako, bila ona lijevo ili desno u našem zalijevu.
