19/05/2026
Dani hrvatskih planinara 2026
Ovogodišnji Dani hrvatskih planinara održat će se od 5.-7. lipnja na Ravnom Vrdovu, ispred Planinarske kuće Sveti Jakov u organizaciji planinarskog društva Sveti jakov - Bitelić.
Petak, 05.06.2026.
07:00 – prihvat planinara
07:30 – polazak na Veliku Duvjakušu 1708 mnv
19:00 – zajednička večera
20:00 – zabava uz DJ-a
Subota, 06.06.2026.
08:00 – zajednički doručak i kava
09:30 – polazak na ture:
Mali Maglaj 1455 mnv
Pl. Sklonište Vjetar s Dinare 1330 mnv
Debelo Brdo – Karaula 1250 mnv
14:00 – zajednički ručak
15:00 – Braniteljska udruga Patriot – karavana s konjima
15:30 – sportske natjecateljske igre
17:00 – Središnja svečanost Dana hrvatskih planinara (prigodni govori)
17:30 – spuštanje padobranaca sa zastavama
18:00 – KUD Hrvace
18:30 – Tradicijska Udruga Bitelić
19:30 – izvlačenje nagrada, lutrija
21:00 – vatromet
21:30 – Dreamers band
Nedjelja, 07.06.2026.
08:30 – zajednički doručak, kava
09:30 – podjela zahvalnica sudionicima
11:00 – predstavljanje starih dalmatinskih običaja
13:00 – zajednički ručak
14:30 – zatvaranje Dana hrvatskih planinara (prigodni govor)
Smještaj
osobni šatori
društveni šatori (4 šatora kapaciteta 70 osoba)
Pristupni put
do planinarskog doma na Vrdovu moguće je doći osobnim automobilima i autobusom
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U geografiji se po planini Dinari cijeli planinski prostor od slovenskih Alpa do Šarskih planina u Makedoniji naziva Dinaridi. Pretpostavlja se da ime Dinara potječe od ilirskog plemena Dindari, ali za to nema nikakvih dokaza.
Današnja državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na planini Dinari se proteže duž takozvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije, a tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. – 1723. utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise i Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy. Veći i niži dio Dinare pripao je Dalmaciji, a manji i viši dio Bosni.
Planina se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok u duljini od 84 kilometara i dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga polja te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Najviši vrh planine Dinara je Troglav (1913 m) koji se nalazi u Bosni i Hercegovini. Vrh Sinjal (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj i na zemljopisnim kartama i publikacijama često se može naći ime vrha Dinara umjesto Sinjal.
Njezina visoka jugozapadna stijena svojom veličinom zadivljuje i privlači poglede svakog tko ju promatra prilazeći cestom iz Knina put Kijeva, a posebnu joj ljepotu u zimsko doba pružaju vrhovi koji se bijele od snijega.
Divovske vapnenačke stijene, prostrane livade trave i stočarski trag ljudske prisutnosti glavna su obilježja planine. Na dalmatinskom dijelu Dinare ljudi su prošlosti bili orijentirani na planinsko stočarstvo i koristili su se većim dijelom planine. Prije Drugoga svjetskog rata bilo je 500 ljetnih stanova i 135.000 ovaca.
Kao i druge planine u kršu, Dinara je uglavnom bezvodna i zato se svaka kap vode od davnine osobito cijenila, pogotovo u višim dijelovima planine. Stočari koji su stoljećima vodili blago na ispašu znali su za sve izvore, stalne i povremene, a kako bi barem malo sačuvali zalihe vode kad ljeti izvori presuše, uređivali su lokve ili ruje, u kojima se voda zadržavala cijele godine.
Na Dinari je izgrađeno desetak planinarskih kuća i skloništa. Planinarska kuća Sveti Jakov kojom upravlja PD Sveti Jakov Bitelić se nalazi na sjevernom rubu polja Ravno Vrdovo. To je uređena i opremljena dvokatnica. U prizemlju je prostrani dnevni boravak sa šankom, velikim kaminom i kuhinjom te sanitarnim čvorom. Na katu su tri spavaonice i sanitarni čvor, a u potkrovlju skupni ležaj. Struja je iz agregata. Pristupna cesta iz Bitelića je u odličnom stanju, do Vrdova asfaltirana, a do planinarske kuće može se stići dobro održavanim makadamom.
Izvor:
HPS - Hrvatski planinarski savez