Narodna Knjižnica Sutivan

22/05/2026

Povratak Ivana Illicha kući: Narodna knjižnica Sutivan najavljuje jubilarno izdanje povodom 100. obljetnice rođenja velikog mislioca.

Povodom stote obljetnice rođenja jednog od najoriginalnijih i najradikalnijih mislioca 20. stoljeća, Ivana Illicha (1926. – 2002.), Narodna knjižnica Sutivan s ponosom najavljuje objavu posebnog jubilarnog izdanja. Izlazak ove znanstveno-popularne brošure planiran je za kraj 2026. godine, s jasnim i duboko emotivnim ciljem: simbolički i intelektualno vratiti Ivana Dinka Ilića kući – u njegovu Dalmaciju, Split i Sutivan, mjesta iz kojih su niknuli korijeni njegovih svjetski poznatih ideja.

Iako je Ivan Illich rođen u Beču, a svjetsku slavu stekao u New Yorku i Meksiku, njegovo duhovno i obiteljsko ishodište neraskidivo je vezano uz brački kamen i splitsku povijest. Kršten u Splitu, kao potomak trgovačke obitelji Ilić iz Sutivana, Ivan je djetinjstvo proveo između obiteljske palače u Marmontovoj ulici i renesansnih Ilićevih dvora u Sutivanu.

Pogrešno u svjetskoj literaturi navođen kao austrijski filozof, Ivan Dinko Illich pripada tamo odakle je ponikao on i njegova obitelj i Narodna knjižnica Sutivan ga želi tamo i vratiti – osvjetljavanjem njegove životne priče i pregledom radova koji su mu posvećeni u hrvatskom znanstvenom prostoru.

Upravo je u stivanskom "Refugiumu Ilić" posijano sjeme njegovih ključnih koncepata: konvivijalnosti i vernakularnosti koje je Illich zagovarao i etablirao. Oni su izravno nadahnuti dalmatinskim načinom života, obiteljskim naslijeđem i alatima zajednice koji su služili čovjeku, a ne sustavu.

Publikacija je osmišljena kao putokaz kroz Illichevu misao, namijenjena je kako lokalnoj tako i široj javnosti, studentima i znanstvenicima, ali i svakom pojedincu koji želi upoznati jednog od svjetski najpoznatijih mislilaca s našeg prostora, čije ideje naročito danas odjekuju svojom aktualnošću i bezvremenošću.

05/05/2026

Narodna knjižnica Sutivan najavljuje objavljivanje „Nove bibliografije otoka Brača“

Ove se godine navršava 55 godina (1971.) od kada je prof. Andre Jutronić, neumorni istraživač bračke i stivanske povijesti, osnivač Društva Bračana u Splitu i prvi urednik Bračkog zbornika objavio prvu veliku bibliografiju otoka Brača kao 9. izdanje u ediciji Bračkih zbornika.

Poklopila se ta godišnjica sa završetkom višegodišnjeg rada Narodne knjižnice Sutivan na sakupljanju i popisivanju građe o otoku Braču koja će biti objavljena nakon ljeta kao „Nova bibliografija otoka Brača“, posvećena upravo Andri Jutroniću, sumještaninu.

Radi se o referentnom popisu 1400 bibliografski obrađenih radova sa sažecima, poredanih u glavni abecedni popis autora uz imenska, mjesna i tematska kazala koja omogućuju brzo pretraživanje radova po više različitih kriterija.

Za znanstvenu i stručnu zajednicu, ovo djelo bit će nezaobilazan alat. Zahvaljujući modernoj metodologiji prikupljanja građe iz ključnih nacionalnih i međunarodnih baza istraživači će na jednom mjestu imati pristup provjerenim podacima i sažecima radova.

Za stanovnike otoka Brača, ova bibliografija je mnogo više od popisa literature: ona je svojevrsno ogledalo intelektualnog i kulturnog identiteta otoka. Dokumentirajući sve što je ikada napisano o bračkim naseljima, običajima, ljudima i prirodnim bogatstvima, Narodna knjižnica Sutivan želi ojačati svijest o važnosti očuvanja i daljnjeg istraživanja lokalne baštine.

Svaki sažetak u knjizi nudi uvid u specifične aspekte života na otoku, čuvajući od zaborava trud brojnih autora koji su kroz stoljeća proučavali Brač i olakšavajući put onima koji će to raditi u budućnosti.

Realizaciju ovoga projekta omogućile su Općina Sutivan i tvrtka Global Offshore Engineering iz Sutivana.

21/04/2026

SPOMENICA STIVANSKIM RIBARIMA – POZIV NA SURADNJU

Kao što ste već možda čuli ili pročitali, Narodna knjižnica Sutivan provodi projekt „Spomenik stivanskim ribarima“ u sklopu kojega je lani postavljena skulptura „Kapa na koloni“ ak. kip. Đanija Martinića na stivanskoj rivi, a trenutačno je u tijeku prikupljanje i obrada materijala za prigodno izdanje brošure „Spomenica stivanskim ribarima“ u kojem nastojimo okupiti što više informacija i fotografija o nekadašnjim stivanskim ribarima.

Osim daleke povijesti zanima nas i „novija povijest“, tako da želimo obuhvatiti sve koji su ribarili makar i kratkotrajno (bilo kao privredni, bilo kao nositelji povlastice za mali ribolov, bilo kao članovi neke od ribarskih družina u Stivanu). Bilo bi nam žao da nekoga izostavimo, tako da vas molimo za pomoć. Ako ste imali nekoga u obitelji tko je profesionalno ili poluprofesionalno ribario u nekom dijelu života pošaljite nam informacije kojima raspolažete i fotografije ako ih imate.

Fotografije se uzimaju samo na posudbu dok se ne skeniraju i onda se vraćaju vlasniku. Materijale možete dostaviti Narodnoj knjižnici Sutivan na e-mail: [email protected] ili osobno, a možete ih ostaviti i u kafiću Marina Club u Sutivanu kod Dina Žuljevića.

Vašim doprinosom osigurat ćete sebi i primjerak brošure kada bude tiskana jer će biti objavljena u ograničenom broju primjeraka. Uvijek su nam interesantne i druge stare fotografije Stivana (starija i novija povijest – do 2000. godine) koje knjižnica kontinuirano sakuplja za svoju Zavičajnu zbirku i bit ćemo vam zahvalni za svaki novi doprinos arhiviranju kolektivne memorije Sutivana!

20/03/2026

Lijepa objava o projektu "Spomenik stivanskim ribarima" u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji:

05/02/2026

-- Otok Brač dobio novi spomenik prirode: Geološki spomenik prirode Likva u Sutivanu --

Objavom odluke u Narodnim Novinama 7. siječnja 2026. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2026_01_7_52.html) otok Brač je dobio još jedan spomenik prirode, ujedno prvi na području Općine Sutivan: Geološki spomenik prirode Likva.

Na području otoka Brača je u Upisnik zaštićenih područja uneseno 6 prirodnih lokaliteta s nacionalnim statusom (spomenici prirode i značajni krajobrazi), a Likva postaje sedmi.

Objavljivali smo već u nekoliko navrata da Narodna knjižnica Sutivan u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom provodi projekt geološke valorizacije punte Likva-Bačva kao globalno važnog geološkog područja i da se radi na formiranju poučne geološke staze.

Uz to su Općina Sutivan i Narodna knjižnica Sutivan pokrenule inicijativu zaštite spomenutog lokaliteta i predložili Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije More i krš, da uvrsti spomenuto područje na popis zaštićenih prirodnih područja u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.

Inicijativa je prihvaćena 2022. i od tada Ustanova More i krš provodi postupak koji je dovršen krajem prošle godine na Županijskoj skupštini, a formalno je stupio na snagu početkom 2026. objavom Odluke o proglašenju spomenika prirode Likva kojom je područje geolokaliteta Likva proglašeno zaštićenim područjem u kategoriji spomenik prirode – geološki.

Područje Spomenika prirode Likva predstavlja geološki raritet od globalnog značaja jer se na njemu, zbog specifičnih geoloških uvjeta taloženja i otapanja na prijelazu iz doba dinosaura u doba sisavaca, nalaze istaložene naslage s očuvanim geološkim slojevima s tragovima udara asteroida prije 66 milijuna godina.

Spomenikom prirode Likva upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije More i krš, a sredstva za upravljanje će osigurati Splitsko-dalmatinska županija sukladno Izjavi o osiguranju sredstava za provođenje postupka proglašenja i upravljanja lokaliteta Likva na području Općine Sutivan (otok Brač), kao zaštićenog područja.

U dogledno vrijeme Općina Sutivan će u dogovoru s Ustanovom More i krš održati javnu promociju lokaliteta o čemu ćemo vas posebno obavijestiti.

17/12/2025

I ove godine u knjižnici možete pronaći originalne poklone i poklon pakete za svoje najdraže. Svi su motivi vezani za Sutivan: stari Stivan, mačka u kampanelu, Kavanjin i antički brodolom. Količine su ograničene!

02/12/2025

Objavljena dvojezična znanstveno-popularna brošura “Antički brodolom u podmorju Sutivana”

Iz tiska je upravo izašla dvojezična znanstveno-popularna brošura "Antički brodolom u pomorju Sutivana / Ancient Shipwreck off the Coast of Sutivan" koja je dostupna zainteresiranima u Narodnoj knjižnici Sutivan i TZO Sutivan.

Radi se o još jednoj fazi projekta valorizacije i interpretacije antičkog brodoloma u Sutivanu, u sklopu kojega su do sada odrađene i predstavljene 3D vizualizacije, VR i AR vizualizacije, web stranica i mobilna aplikacija, interaktivni kiosk na rivi, a početkom ove godine je objavljena i ilustrirana priča za djecu i odrasle "Avanture dječaka Zena".

U brošuri su predstavljena dosadašnja saznanja o ovom jedinstvenom nalazu u podmorju Sutivana i dana je detaljna slika povijesnih okolnosti u kojima se brodolom odigrao. Tekst potpisuje Franjo Mlinac a brošura je ilustrirana brojnim zanimljivim i atraktivnim fotografijama iz više izvora.

Objavljena je uz potporu Splitsko-dalmatinske županije, TZ SDŽ-e, Općine Sutivan i TZO Sutivan a izdavač je Narodna knjižnica Sutivan.

Predavanja o antičkom brodolomu u Sutivanu za djecu ili za odrasle održana su do sada u Sutivanu, Supetru, Pučišćima i Selcima.

Projekt valorizacije i interpretacije antičkog brodoloma u Sutivanu nastavlja se daljnjim aktivnostima o kojima ćemo vas redovito informirati.

02/12/2025

https://moj-otok.com/wp/ari/nacionalna-nagrada-cilea-za-knjizevnost-ramonu-diazu-eterovicu-piscu-brackog-podrijetla/

Nacionalna nagrada Čilea za književnost Ramonu Diazu Eterovicu – piscu bračkog podrijetla pro 2, 2025 | zbirka druga domovina Biografija Ramón Díaz Eterovic (rođen 1956. u Punta Arenasu, Čile) jedan je od najutjecajnijih suvremenih čileanskih pisaca, najpoznatiji po svojoj hvaljenoj detekt...

21/08/2025

IN MEMORIAM DUNJA JUTRONIĆ (1943. – 2025.)

Nakon kratke i teške bolesti napustila nas je naša draga sumještanka Dunja Jutronić.

Stručna javnost pamti je kao istaknutu hrvatsku lingvisticu, sveučilišnu profesoricu i autoricu niza znanstvenih i publicističkih radova. Veći dio života radila je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993. bila je redovita profesorica na Sveučilištu u Mariboru, gdje je vodila Odsjek za engleski jezik, a predavala je i na Filozofskom fakultetu u Rijeci te na Humanističkim studijima u Splitu. Predavala je i na uglednim američkim sveučilištima Yale, Stanford i Cornell.

Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz područja sociolingvistike, dijalektologije, fonetike i fonologije te semantike i filozofije jezika, a surađivala je u brojnim domaćim i stranim časopisima. Njezina znanstvena znatiželja i istraživački opus posebno su bili usmjereni na kontakt američkog engleskog i hrvatskog jezika, kao i na filozofiju lingvistike.

Njene objavljene knjige su: Hrvatski jezik u SAD-u (1985), Rječnik splitskoga govora (u koautorstvu s Thomasom F. Magnerom, 2006; 2013), Spliski govor, Od vapora do trajekta i Po čemu će nas pripoznavat (2010), Libar o jeziku Marka Uvodića Splićanina (2016, u koautorstvu s M.T. Ćurlin i A.R. Stoilov), te rječnik: Spliske riči (2018).

Splitska javnost pamti je kao autoricu brojnih novinskih stručnih i polemičkih članaka, pamti je i kao juniorsku prvakinju nekadašnje države u troboju (trčanje, skok u vis i bacanje kugle), a kasnije i kao plivačku maratonku, čime se bavila sve do nedavno. Često je zadnjih godina bila najstarija natjecateljica na brojnim utrkama. Ostavila je dubok trag u proučavanju splitskoga govora i čakavskoga narječja te bila prepoznata kao veliki autoritet i dobri duh znanstvene zajednice Splita.

Sutivan je pamti kao Dunju. Dunju koja pliva na Bistrici i Grmi. Dunju koja vozi biciklu ili pješači s ruksakom na leđima, koja svake godine bere masline, koja je u svakoj kući dobrodošla. Koja je rado dolazila i na fjere, i na kino predstave i na sva kulturna događanja u mjestu.

Narodna knjižnica Sutivan pamti je kao strastvenu čitateljicu i kao vjernu i uvijek raspoloženu suradnicu. Naša suradnja započela je 2005. prikupljanjem materijala za prvu monografiju Sutivana, kada smo od Dunje i njene obitelji dobili izuzetno vrijedne dokumente i fotografije koje su obogatile spomenuto izdanje. Ti materijali dali su detaljan uvid u tada već poznati doprinos obitelji Jutronić, prvenstveno Nebodara, Petra i Andre, razvoju i napretku Sutivana i otoka Brača u cjelini.

Dunja je nastavila njihovim putem. Uvijek je bila živo zainteresirana za sve projekte koje je provodila knjižnica i Općina Sutivan. Pomagala je i savjetima, i prijevodima, i lekturama i brojnim kontaktima koje je imala. Uvijek je promovirala naše važnije projekte putem svojih poznanstava i podržavala naša nastojanja u dokumentiranju stivanske prošlosti i sadašnjosti.

Prevela je i lektorirala brojne brošure o zanimljivostima Sutivana kao i knjižna izdanja: Priča o mački u kampanelu i Avanture dječaka Zena.

Prije nekoliko godina započela je rad na istraživanju stivanskog cakavskog govora u suradnji s kolegom Filipom Galovićem. Temeljito se posvetila tome cilju i intervjuirala brojne starije i mlađe Stivanjane kako bi utvrdila što je sačuvano, a što izgubljeno u današnjem govoru mjesta. Istraživanja su rezultirala opsežnim materijalom koji su autori pripremali za knjižno izdanje, koje smo svi s nestrpljenjem iščekivali.

Bolest ju je prekinula u tim nastojanjima.

Ispraćaj u Rijeci održat će se na groblju Krasica u četvrtak, 21. 08. 2025. u 18.30 sati.

Ispraćaj u Sutivanu održat će se na stivanskom groblju u subotu, 23. 08. 2025. u 18.00 sati.

19/08/2025

Pozivamo vas u petak 22. kolovoza u 20.30 sati na predstavljanje zbirke iseljeničke književnosti „Druga domovina” koju izgrađuje Narodna knjižnica Sutivan.
O stručnoj analizi zbirke i pratećem izdanju govorit će Mirjana Polić Bobić, prof. emerita Sveučilišta u Zagrebu.
U znanstvenoistraživačkom radu posebno se bavila književnošću i kulturom španjolske Amerike te kulturnim i povijesnim vezama između hispanskog svijeta i Hrvatske.
Autorica je devet knjiga i velikog broja znanstvenih i stručnih radova objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Uredila je više zbornika i knjiga iz istih područja.
Bila je urednica struke i autorica u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski opći leksikon i dr.) i drugih leksikografskih izdanja.
Članica je uredništva znanstvenog časopisa Studia romanica et anglica zagrabiensia te glavna urednica časopisa Hrvatska revija Matice hrvatske.