Društvo prijatelja kulturne baštine Split

02/08/2026

30/07/2026

KUBURA: statusni simbol - sigurnosni sustav - komunikacijski kanal
Na području Dalmacije, posebice u Zagori, krševitim planinskim krajevima i pograničnim područjima, kubure su bile sastavni dio svakodnevnog života. Muškarci su ih nosili zataknute za pojas, često kao dio svečanog ruha, jednako važne kao bogato ukrašeni prsluk ili srebrni nakit.
Neke su bile jednostavne i namijenjene svakodnevnoj uporabi, dok su druge bile bogato ukrašene srebrom, mjedi ili rezbarenim drvom te su predstavljale pravo umijeće lokalnih majstora puškara. Posebno su se cijenili primjerci izrađeni po uzoru na osmanske i mletačke modele, koji su kroz stoljeća ostavili trag na dalmatinskom području, pa su i njihovi "nadimci" (pećanka, skadarka, prizrenac) svjedočili o podrijetlu. Nerijetko se sam mehanizam pištolja prenosio iz jednog u drugi, kao najvrjedniji njegov dio, a u njihovoj izradi često su se krivotvorile signature i žigovi poznatih radionica kojima se trebala dokazati kvalitetna proizvodnja.
IZVOR: Etnografski muzej Split

28/07/2026

𝐏𝐨𝐥𝐚𝐠𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐯𝐢𝐣𝐞𝐧𝐜𝐚 𝐧𝐚 𝐠𝐫𝐨𝐛 𝐝𝐨𝐧 𝐅𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐁𝐮𝐥𝐢𝐜́𝐚 𝐨𝐝𝐫𝐳̌𝐚𝐭 𝐜́𝐞 𝐬𝐞, 𝐤𝐚𝐨 𝐢 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐞 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞, 𝟐𝟗. 𝐬𝐫𝐩𝐧𝐣𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟔. 𝐮 𝟗:𝟎𝟎 𝐬𝐚𝐭𝐢 𝐧𝐚 𝐌𝐚𝐧𝐚𝐬𝐭𝐢𝐫𝐢𝐧𝐚𝐦𝐚.

26/07/2026

Upravo danas, 26. srpnja, navršava se 101 godina od svečanog otvorenja Etnografskog muzeja Split u prostoru Stare gradske vijećnice.
Muzej je otvoren u 12 sati, a sve se odvijalo u sklopu brojnih svečanosti priređenih povodom puštanja u redovan promet tzv. Ličke pruge kojom je Split, po prvi put, dobio izravnu željezničku vezu s unutrašnjošću zemlje. Istog dana otkriven je spomenik Marku Maruliću te je svečano otvorena I. Jadranska izložba, kao centralni događaji te nedjelje, 26. srpnja 1925. Split je tog dana bio prepun gostiju. Posjetilo ga je oko 3.000 najavljenih izletnika i uzvanika, a pretpostavlja se da je toga dana došlo još 15.000 posjetitelja iz bliže i šire okolice. Prema službenim podacima, Izložbu je u mjesec dana, koliko je bila otvorena, posjetilo nešto više od 30.000 osoba.

20/07/2026

MARIJAN ČIPČIĆ
160 godina od Viškoga boja – u spomen na dr. sc. Stanka Piplovića
Na današnji dan prije 160 godina, 20. srpnja 1866. godine, odigrala se najveća pomorska bitka u povijesti Jadrana, kada je austro-ugarska mornarica pod vodstvom admirala Tegetthoffa, uz sudjelovanje brojnih Dalmatinaca, porazila brojniju i znatno bolje opremljenu talijansku mornaricu.
Prije deset godina imao sam čast sudjelovati, kao član Društva prijatelja kulturne baštine i tajnik Provedbenog odbora, u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa povodom 150. obljetnice Viškoga boja, održanog u Visu i Komiži. Suorganizatori skupa bili su Filozofski fakultet u Splitu, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Hrvatski pomorski muzej Split, Arheološki muzej u Splitu i Rotary Club Split. Skup je trajao tri dana i iznjedrio brojne nove znanstvene spoznaje o Viškom boju, koje su objedinjene u Zborniku radova u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Idejni začetnik znanstvenoga skupa i predsjednik Organizacijskog odbora bio je dr. sc. Stanko Piplović, arhitekt, povjesničar i povjesničar umjetnosti, nažalost preminuo krajem prošle godine te dobitnik brojnih priznanja, među kojima i Nagrade Grada Splita za životno djelo.
Za mene osobno ovaj je projekt imao posebno značenje jer je predstavljao prvi u nizu znanstvenih skupova i izdavačkih projekata koje smo tijekom narednih godina zajednički ostvarili u Društvu prijatelja kulturne baštine. Slijedili su skupovi posvećeni dr. Anti Trumbiću, elektrifikaciji Dalmacije, Monumentalnoj fontani i mnogim drugim temama koje su obogatile spoznaje o našoj kulturnoj i povijesnoj baštini.
Dr. Stanko Piplović nije bio samo vrhunski znanstvenik i istraživač, nego i čovjek koji je svojim znanjem, entuzijazmom i nesebičnom potporom okupljao ljude oko vrijednih projekata. Imao sam privilegij učiti od njega i surađivati s njim na nizu inicijativa iz područja kulturne baštine.
Na današnju obljetnicu Viškoga boja prisjećam se ne samo jednog od najvažnijih događaja naše pomorske povijesti, nego i čovjeka koji je svojim radom dao neizmjeran doprinos istraživanju i očuvanju splitske, dalmatinske i hrvatske kulturne baštine.
Neka mu je vječna hvala i slava.

20/07/2026

Ono o čemu se gotovo sigurno danas neće govoriti je činjenica da je upravo Viški boj jedan od rijetkih događaja u europskoj povijesti koji je izravno odredio kojoj će državi pripasti čitava jedna pokrajina.
Da je Austrija izgubila kod Visa 20. srpnja 1866., hrvatska Dalmacija bi gotovo sigurno završila pod Italijom. Ujedinjena Italija tada je upravo gradila svoju državu, a istočna obala Jadrana bila je njezin sljedeći logičan cilj. Bez pomorske pobjede kod Visa Beč više ne bi imao čime braniti Dalmaciju. Povijest hrvatske obale izgledala bi potpuno drukčije,
Viška bitka, najveći pomorski boj na Jadranu, odigrala se 20. srpnja 1866. u kanalu pred otokom Visom. Bio je to jedan od prvih velikih pomorskih sukoba u kojima su oklopljeni parni brodovi odlučivali ishod na otvorenom moru.
Italija je tada, kao saveznik Pruske, pokušala iskoristiti rat protiv Austrije kako bi preuzela istočnu obalu Jadrana i vratila bivše mletačke posjede izgubljene još 1797. u Campo Formiju.
Austrijskom flotom zapovijedao je admiral Wilhelm von Tegetthoff. Talijane je vodio grof Carlo di Persano. U austrijskoj mornarici služilo je oko 5.000 hrvatskih pomoraca ( od ukupno 7.871 mornara) – praktički cijela snaga koja je držala Jadran.
Talijanska flota isplovila je iz Ancone 16. srpnja. Imali su 28 ratnih brodova, od toga 12 oklopnjača. Danima su izviđali Vis pod lažnim zastavama, a 18. srpnja otvorili vatru na otok. Cilj je bio slomiti obranu i pripremiti desant. Nisu uspjeli. Vis je izdržao.
Kad je postalo jasno da se obrana neće raspasti, Talijani su 20. srpnja prekinuli napad i okrenuli se prema austrijskoj floti koja je dolazila iz smjera Splita. Tegetthoff je išao ravno na jačeg protivnika. Imao je 27 brodova, sedam oklopnjača, i taktiku koju Talijani nisu očekivali.
Austrijanci su formirali klin, izbjegavali topničku paljbu i ušli u blisku borbu. Tegetthoff je naredio udar kljunovima brodova – taktiku iz antičkih vremena. Presudni trenutak bio je kad je austrijski oklopni brod “Erzherzog Ferdinand Max” probio bok talijanske oklopnjače “Re d’Italia”. Brod je potonuo s oko 400 ljudi.
Ubrzo je eksplodirao i talijanski brod “Palestro”. Persano je izgubio dvije oklopnjače i povukao se. Austrijanci su imali oštećenja, najviše na neoklopljenom brodu “Kaiser”, ali pobjeda je bila čista.
Viška bitka ostala je simbol hrvatske pomorske tradicije. Dan kad su hrvatski mornari, pod austrijskom zastavom, zaustavili talijanski pokušaj osvajanja Jadrana i potopili flotu koja je vjerovala da je nadmoćnija.
Izvor: MAXPORTAL

15/07/2026

https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/ispod-ulice-u-centru-splita-pronadeno-groblje-60-grobova-s-80-pokojnika-i-ima-ih-jos-1567997

U južnom dijelu Hrvojeve ulice, u kojoj traju arheološka istraživanja uoči uređenja šetnice uz istočni zid Dioklecijanove palače, uz crkvu još uvijek nepoznatog titulara i nadgrobnu ploču iz...

13/07/2026

https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/senzacija-u-hrvojevoj-u-splitu-natpis-iz-454-godine-spominje-junaka-rimskog-carstva-i-dvorskog-uglednika-1567510

Potvrdilo se staro pravilo: Dioklecijanova palača i njezina okolica nepresušno su vrelo novih nalaza koji uvijek ugodno iznenade. U Hrvojevoj ulici već se nekoliko mjeseci provode arheološka ist...

12/07/2026

https://gkmm.hr/zavicajna-zbirka/splitski-spomenar/marija-mirjana-marasovic-1926-19991/

Uz 100. godišnjicu rođenja istaknute splitske arhitektice i znanstvenice Arhitektica Marija (Mirjana) Marasović rođena je u Splitu 3. srpnja 1926., kao šesto od sedmero djece […]