16/06/2026
Među najvrjednijim spomenicima hrvatske ranosrednjovjekovne baštine nalazi se 𝐭𝐫𝐚𝐛𝐞𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐨𝐥𝐭𝐚𝐫𝐧𝐞 𝐨𝐠𝐫𝐚𝐝𝐞 𝐬 𝐢𝐦𝐞𝐧𝐨𝐦 𝐤𝐧𝐞𝐳𝐚 𝐁𝐫𝐚𝐧𝐢𝐦𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐳 𝐒̌𝐨𝐩𝐨𝐭𝐚 – izniman nalaz koji svjedoči o najranijim počecima hrvatske državnosti i identiteta.
Arhitrav i zabat oltarne ograde pronađeni su 1928. godine tijekom arheoloških istraživanja na Crkvini u Šopotu kraj Benkovca. Njihova važnost je nemjerljiva jer se na natpisu, uz ime hrvatskog kneza Branimira, po prvi put spominje etnički i politički pojam Hrvata.
Natpis glasi:
† BRANIMIRO COM[mes] DVX CRUATORV(m) COGIT[avit…]
U prijevodu:
"Branimir vojvoda … knez Hrvata, naumi…"
Branimir je prvi hrvatski vladar koji je primio potvrdu svoje vladavine (pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru pisano 7. lipnja 879.), što je u tadašnjim okolnostima predstavljalo svojevrsno međunarodno priznanje Hrvatske.
Ovaj kameni spomenik iz posljednje četvrtine 9. stoljeća, jedno je od najvažnijih svjedočanstava hrvatske ranosrednjovjekovne prošlosti te će kao takav zauzeti svoje mjesto u novom stalnom postavu Muzeja, predstavljajući posjetiteljima ključne trenutke u razvoju hrvatskog identiteta i državnosti