03/10/2026
U Zagrebu je 3. listopada 2026. održana jednodnevna stručna edukacija „Multidisciplinarni pogled na ankiloglosiju“, u organizaciji Udruge Roda i Monike Ivanović, logopedinje (unTieMI).
📝Edukacija je održana u Hotelu Dubrovnik, a bila je namijenjena stručnjacima koji u svom radu dolaze u kontakt s djecom i obiteljima u ranom razdoblju – pedijatrima, logopedima, fizioterapeutima, primaljama, patronažnim sestrama, IBCLC savjetnicama za dojenje, laičkim savjetnicama i drugim zainteresiranim stručnjacima.
Edukaciju je vodila Tine Greve, primalja i međunarodno certificirana savjetnica za dojenje (IBCLC) iz Norveške. Trenutačno obnaša funkciju predsjednice Upravnog odbora i predsjednice Konferencijskog odbora ICAP-a (International Consortium of Oral Ankylofrenula Professionals).
Je li važno kako smo rođeni?
Prvo predavanje bilo je posvećeno utjecaju trudnoće, poroda i ranog postpartalnog razdoblja na uspostavu dojenja. Tine Greve prikazala je fiziologiju hormonalnih promjena tijekom i neposredno nakon poroda, s posebnim osvrtom na ulogu oksitocina i prolaktina u povezivanju majke i djeteta, refleksu otpuštanja mlijeka i početku laktacije.
Razmatrani su i različiti čimbenici koji mogu otežati početak dojenja, poput položaja djeteta, produljenog ili intervencijama obilježenog poroda, epiduralne analgezije, operativnog dovršenja poroda i odvajanja majke i novorođenčeta. Posebno je istaknuta važnost ranog kontakta koža na kožu, stimulacije dojki i individualizirane podrške majci nakon poroda koji je odstupao od fiziološkog tijeka.
Ankiloglosija ili napetost? Diferencijalna dijagnoza u praksi
Drugi blok edukacije bio je usmjeren na jedan od najzahtjevnijih dijelova kliničke procjene – razlikovanje ograničene funkcije jezika povezane s ankiloglosijom od obrazaca tjelesne napetosti koji mogu stvarati vrlo slične poteškoće pri hranjenju. Predavačica je naglasila da prisutnost pojedinog simptoma nije sama po sebi dovoljna za zaključak o ankiloglosiji te da procjena mora započeti detaljnom anamnezom trudnoće, poroda i dosadašnjeg hranjenja.
Praktični dio procjene uključuje promatranje anatomije i funkcije jezika i usne šupljine, ali i procjenu cjelokupnog djeteta – njegove simetrije, položaja i pokretljivosti glave i vrata te mogućih obrazaca napetosti.
Potom slijedi neizostavan dio procjene, a koji je usko vezan uz kompetencije IBCLC savjetnica, a to je izravno promatranje podoja ili hranjenja bočicom pri čemu se procjenjuje položaj djeteta, hvat, ponašanje tijekom hranjenja, obrazac sisanja te učinkovitost prijenosa mlijeka.
Takav funkcionalni i sveobuhvatan pristup omogućuje sagledavanje teškoće hranjenja u širem kontekstu, umjesto usmjeravanja isključivo na izgled frenuluma.
Savjetovanje o (dojenju i) hranjenju kod teških poteškoća s hranjenjem prema uzroku
Treća tematska cjelina bila je posvećena praktičnoj podršci obiteljima dok se utvrđuje uzrok teškoća i planira daljnji tretman. Kao jedan od temeljnih ciljeva istaknuto je očuvanje laktacije, odnosno opskrbe majčinim mlijekom, u uvijetima kada je izravno hranjenje na dojci otežano. Savjetovanje pritom treba prilagoditi ciljevima i mogućnostima obitelji, ali i stvarnim funkcionalnim sposobnostima djeteta.
Prikazane su mogućnosti potpore učinkovitijem prijenosu mlijeka, prilagodbe položaja na dojci, kompresije dojke, izmjenjivanja dojki te, prema potrebi, izdajanja i nadoknade mlijeka.
Razmatrane su i alternativne metode hranjenja te načela sporog hranjenja bočicom (eng. paced bottle feeding).
Naglasak nije bio na jednoj univerzalnoj metodi, već na individualnom odabiru postupaka u skladu s funkcionalnim kapacitetom i potrebama svakog pojedinog djeteta, odnosno obitelji.
Otpustiti ili ne? To je pitanje. Multidisciplinarni pristup planovima liječenja prema uzroku
Završni blok otvorio je ključno pitanje kliničke prakse: kada je kod djeteta s ankiloglosijom intervencija opravdana, a kada simptome treba dodatno procijeniti i pokušati ublažiti drugim oblicima podrške.
Polazište predavanja bilo je da vidljivi simptomi sami po sebi ne znače nužno da je potreban zahvat te da odluka treba proizlaziti iz ukupne procjene simptoma, funkcije hranjenja, napredovanja djeteta i odgovora na prethodno provedene intervencije.
Upravo je u ovoj cjelini posebno došla do izražaja važnost multidisciplinarnog tima. Ovisno o nalazu i potrebama djeteta i obitelji, u procjenu i plan liječenja mogu biti uključeni IBCLC savjetnica, pedijatar, ORL specijalist, logoped, stomatolog, primalja, patronažna sestra i drugi stručnjaci. Greve je naglasila važnost suradnje prije i nakon eventualnog zahvata, ponovne funkcionalne procjene jezika i hranjenja te kontinuiranog praćenja djeteta. Jednako važan dio procesa je uključivanje roditelja u donošenje odluka, uvažavanje njihovih ciljeva i mogućnosti te oblikovanje plana koji je za obitelj izvediv i održiv.
Ova cjelodnevna edukacija otvorila je niz tema izrazito relevantnih za rad IBCLC savjetnica za dojenje, koje se u svakodnevnoj praksi sve češće susreću sa složenim poteškoćama dojenja i hranjenja. Takve situacije zahtijevaju prepoznavanje, a potom i detaljnu stručnu procjenu uz razumijevanje fiziologije laktacije i funkcije hranjenja, pravodobnu podršku očuvanju laktacije te individualizirano savjetovanje obitelji.
Istodobno, one jasno pokazuju granice pojedinačne struke i potrebu za multidisciplinarnom suradnjom. To je nužno kako bi se uzrok i opseg poteškoća što preciznije definirao te kako bi se indivudualno isplanirali terapijski postupci i plan praćenja, dok se istovremeno djetetu i obitelji osigurava primjerena i kontinuirana stručna podrška.
Ana Balažin Vučetić, dr. med. spec. pedijatrije, IBCLC
