Udruga Domine

16/07/2026

U prvih šest mjeseci 2026. godine Savjetovalištu Udruge Domine obratilo se 212 osoba – 23,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Od njih su se 154 osobe obratile prvi put, što predstavlja porast od 33,9 %.

Šest od deset novih korisnica i korisnika zatražilo je podršku zbog obiteljskog nasilja. Njihova iskustva pokazuju da se nasilje najčešće pojavljuje u više međusobno povezanih oblika – psihičkom, ekonomskom, fizičkom, seksualnom i digitalnom. Ponovno bilježimo i porast obraćanja zbog seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.

Tijekom šest mjeseci pružile smo gotovo 500 sati besplatne i povjerljive podrške. Najviše se tražila pravna pomoć i pravno savjetovanje, ali izlazak iz nasilja zahtijeva i kontinuiranu psihološku i psihosocijalnu podršku.

Iza svakog podatka nalazi se konkretno iskustvo nasilja i potreba za sigurnošću, podrškom i pristupom pravima. Rast broja osoba koje nam se obraćaju potvrđuje koliko su specijalizirane, dostupne i dugoročne usluge podrške potrebne.

Cijelu vijest pročitajte na domine.hr.

14/07/2026

Prošlotjedna javna rasprava povodom pravomoćne presude za nasilje u obitelji pokazala je koliko je još uvijek važno govoriti o nasilju nad ženama odgovorno i bez relativizacije.
Nasilje nad ženama kršenje je ljudskih prava i društveni problem koji zahtijeva dosljedan institucionalni i društveni odgovor.
Posebno zabrinjava kada se u javnom i političkom govoru nasilje relativizira predstavljajući ga kao pitanje privatne sfere. Takve poruke slabe povjerenje u institucije i mogu obeshrabriti žene da nasilje prijave i potraže zaštitu.
Način na koji govorimo o nasilju nad ženama pitanje je društvene odgovornosti. Zato javni i politički govor o nasilju mora biti odgovoran, utemeljen i oslobođen relativizacije.

07/07/2026

Priopcenje udruge Domine: Pravomoćna presuda za nasilje u obitelji zahtijeva preuzimanje političke odgovornosti!

Odlukom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske potvrđena je pravomoćna presuda kojom je splitski gradski vijećnik Davor Matijević proglašen krivim za psihičko nasilje u obitelji.

Ne ulazeći u okolnosti konkretnog slučaja izvan onoga što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom, smatramo da ova presuda otvara važno pitanje političke odgovornosti nositelja javnih dužnosti i standarda koje kao društvo očekujemo od svojih izabranih predstavnika.

Nasilje nad ženama predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i ozbiljan društveni problem koji zahtijeva dosljedan odgovor institucija i svih nositelja javnih ovlasti. U okolnostima u kojima se žene i dalje teško odlučuju prijaviti nasilje, dok ih institucije istodobno pozivaju na povjerenje u sustav zaštite, od osoba koje obnašaju javne dužnosti opravdano se očekuju viši standardi osobne i političke odgovornosti.

Važeći pravni okvir Republike Hrvatske ne propisuje automatski prestanak mandata gradskog vijećnika u slučaju pravomoćne presude za nasilje u obitelji. Međutim, zakon predstavlja minimalni standard. Politička odgovornost podrazumijeva više od poštivanja zakona – ona uključuje osobni integritet, odgovornost prema građanima i očuvanje povjerenja u institucije.

Smatramo da bi pravomoćna presuda za nasilje u obitelji trebala biti ozbiljan povod za preispitivanje daljnjeg obnašanja javne dužnosti. Takva odluka ne predstavlja dodatnu pravnu sankciju, već izraz političke odgovornosti, zaštite vjerodostojnosti institucija i poštovanja prema građanima, osobito ženama koje su preživjele nasilje.

Pravomoćna presuda za nasilje u obitelji protiv osobe koja obnaša javnu dužnost ima posljedice koje nadilaze pojedinačni slučaj. Ona utječe na povjerenje građana u institucije te šalje važnu poruku ženama koje razmišljaju hoće li nasilje prijaviti i potražiti zaštitu.

Borba protiv nasilja nad ženama mora biti dosljedna i vidljiva kroz standarde koje postavljamo za osobe na javnim dužnostima. Povjerenje građana gradi se odgovornošću, dosljednošću i spremnošću da javni interes bude ispred osobnih i političkih interesa.

Stoga pozivamo sve političke aktere da zauzmu jasan i dosljedan stav te svojim odlukama pokažu kako za nasilje nad ženama nema mjesta ni u društvu ni u političkom životu.

11/06/2026

Danas se navršava punih 15 godina od prvog Split Pride-a.
Bila je subota. Sunčan dan. Već od jutra činilo se kao da cijeli grad bruji jednom riječju: Pride, Pride, Pride.
Bio je to dan koji je promijenio Split. Na bolje.
Tisuće ljudi tada su stajale nasuprot organizatoricama, organizatorima i sudionicima prve splitske Povorke ponosa. Tisuće glasova vikale su: „Ubij, ubij pedera.“
Bio je to trenutak ogoljene homofobije, nasilja i straha od slobode drugih. Ali upravo zato bio je i trenutak u kojem je postalo jasno koliko su vidljivost, otpor, solidarnost i hrabrost važni.
Naš odgovor tada, kao i danas, ostaje isti:
Ljubi, ljubi pedera!
Domine su ponosne što su, kao jedna od organizatorica prvog Split Pridea, bile dio te važne povijesne i društvene prekretnice. Taj je dan snažno utjecao na zaštitu prava LGBTIQ+ osoba, ne samo u Splitu i Hrvatskoj, nego i šire, u zemljama regije.
Jer različitosti nas obogaćuju. Čine nas otvorenijima, solidarnijima i boljim društvom.

Čestitamo Split Prideu 15 godina ustrajnog rada, borbe i ponosa.

Prije točno 15 godina, 11. lipnja 2011., održan je prvi Split Pride.

Povorku su organizirale udruge Kontra i Iskorak iz Zagreba te Domine iz Splita, uz podršku brojnih aktivista i aktivistkinja koji su vjerovali da i Split zaslužuje biti grad u kojem LGBTIQ+ osobe mogu živjeti otvoreno i bez straha.

U gradu u kojem se o LGBTIQ+ osobama gotovo nije govorilo, oko 300 ljudi izašlo je na ulicu kako bi tražili ono što bi svima trebalo pripadati – pravo na dostojanstven i siguran život.

Dočekalo ih je nasilje. Tisuće ljudi okupile su se kako bi vrijeđale, prijetile i napadale sudionike Povorke. Letjele su boce, kamenje, suzavac, čaše, pepeljare i pitari. Nekoliko je osoba ozlijeđeno, a sudionici su nakon završetka programa evakuirani pod policijskom zaštitom.

Prvi Split Pride ostao je upamćen kao jedan od najtežih trenutaka u povijesti borbe za prava LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj. Ali ostao je upamćen i po hrabrosti ljudi koji su toga dana odlučili da više neće pristajati na nevidljivost.

Pride se vratio već sljedeće godine. I svake nakon toga.

Ne zato što je postalo lako. Nego zato što je bilo potrebno.

Petnaest godina kasnije živimo u drugačijem gradu. Povorke prolaze mirnije, podrška je veća, a prostor za vidljivost širi. No sve ono što danas imamo nije nastalo samo od sebe. Nastalo je zahvaljujući ljudima koji su bili spremni stati na ulicu kada je to bilo najteže.

Zato danas ne slavimo samo obljetnicu jednog događaja. Slavimo hrabrost, ustrajnost i sve one koji su kroz posljednjih 15 godina gradili otvoreniji i pravedniji Split.

Hvala svima koji su hodali 2011. Hvala svima koji hodaju danas.

A ono što je ostalo isto od 2011. do danas jest ideja da čak i nakon nasilja biramo stvarati prostor zajedništva — pa i u tim istim pitarima zajedno saditi cvijeće. 🌈

22/05/2026

"Ako država doista smatra demografsku obnovu javnim prioritetom, tada mora uklanjati prepreke ženama koje žele imati djecu, a ne ograničavati reproduktivna prava žena i pristup zdravstvenoj skrbi.
Ženska mreža Hrvatske stoga zahtijeva:
- napuštanje diskriminatornog tumačenja medicinski pomognute oplodnje;
- usklađivanje zakonodavstva s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Europskog suda za ljudska prava;
- uklanjanje svih diskriminatornih prepreka pristupu MPO-u,
razvoj dostupne i nediskriminatorne politike reproduktivnog zdravlja žena."

Reakcija Ženske mreže Hrvatske na odbacivanje interpelacije o reproduktivnim pravima žena

Ženska mreža Hrvatske najoštrije osuđuje stavove iznesene na sjednici Vlade Republike Hrvatske tijekom odbacivanja interpelacije o reproduktivnim pravima žena, prema kojima se medicinski pomognuta oplodnja (MPO) svodi isključivo na „metodu liječenja bolesti“, uz zanemarivanje činjenice da se radi i o pitanju reproduktivnih prava, tjelesne autonomije, privatnog i obiteljskog života te zabrane diskriminacije žena.

Medicinski pomognuta oplodnja ne može se svoditi isključivo na liječenje medicinski utvrđene neplodnosti, jer se radi i o zdravstvenom postupku kojim žene ostvaruju reproduktivnu autonomiju, pravo na roditeljstvo te pravo na privatni i obiteljski život. Pristup MPO-u mora biti promatran kroz prizmu ljudskih prava, jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i zabrane diskriminacije, a ne kroz usko i isključujuće medicinsko tumačenje.

Posebno zabrinjava činjenica da Vlada i dalje inzistira na restriktivnom i diskriminatornom pristupu reproduktivnom zdravlju žena, prema kojem pravo na MPO postaje privilegij dostupna samo određenim kategorijama žena. Takav pristup reproduktivna prava podređuje ideološkim kriterijima i arbitrarnim ograničenjima te šalje poruku da država ima pravo odlučivati koje su žene „dovoljno prihvatljive“ za ostvarivanje roditeljstva.

Podsjećamo da postojeći zakonodavni okvir o medicinski pomognutoj oplodnji već godinama sadrži diskriminatorna ograničenja. Takva ograničenja protivna su načelima ravnopravnosti spolova, zabrani diskriminacije i temeljnim ljudskim pravima zajamčenima domaćim i međunarodnim pravom.

Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito člankom 8., zaštićeno je pravo na privatni i obiteljski život, koje uključuje i reproduktivnu autonomiju te pravo na pristup medicinskim tretmanima povezanima s ostvarivanjem roditeljstva. Europski sud za ljudska prava u predmetima S.H. and Others v. Austria i Costa and Pavan v. Italy potvrdio je da ograničenja reproduktivnih prava moraju biti proporcionalna i nediskriminatorna.

Takva politika ne pogađa samo žene koje danas pokušavaju ostvariti pravo na roditeljstvo, nego i djecu koja već žive u Hrvatskoj, a rođena su nakon postupaka MPO-a kojima su njihove majke morale pristupiti u inozemstvu zbog restriktivnog hrvatskog zakonodavstva. To uključuje i djecu koja odrastaju sa samohranom majkom ili u obiteljima žena koje žive u istospolnim zajednicama. Poruka koju država ovakvim stavovima šalje toj djeci jest da njihove obitelji nisu jednako vrijedne ni društveno prihvatljive.

Ako država doista smatra demografsku obnovu javnim prioritetom, tada mora uklanjati prepreke ženama koje žele imati djecu, a ne ograničavati reproduktivna prava žena i pristup zdravstvenoj skrbi.

Ženska mreža Hrvatske stoga zahtijeva:

- napuštanje diskriminatornog tumačenja medicinski pomognute oplodnje;
- usklađivanje zakonodavstva s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Europskog suda za ljudska prava;
- uklanjanje svih diskriminatornih prepreka pristupu MPO-u,
razvoj dostupne i nediskriminatorne politike reproduktivnog zdravlja žena.

20/05/2026

Ženska mreža Hrvatske izražava sućut obitelji i prijateljima 19-godišnjeg Luke koji je brutalno ubijen u Drnišu. Ovaj tragični slučaj još je jedan pokazatelj alarmantnog stanja nasilja u društvu i nedjelotvornosti i nepravodobnosti reagiranja pravosudnog sustava.

Prema informacijama dostupnim u medijima, počinitelj je i ranije bio osuđivan zbog brutalnog ubojstva djevojke 1994. godine, zbog čega je odslužio 12 godina zatvora. Bio je prijavljivan i osuđivan zbog obiteljskog nasilja, a policija ga je 2023. godine kazneno prijavila zbog nedopuštenog posjedovanja i izrade oružja i eksploziva, kada mu je zaplijenjeno ilegalno, ručno izrađeno vatreno oružje i 42 komada streljiva.

Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku još je 2023. godine podiglo optužnicu protiv njega zbog ilegalnog oružja, ali sud se pune tri godine nije ni pokrenuo, unatoč ozbiljnosti djela! Dodatno zabrinjava činjenica da za počinitelja nije bio ni zatražen ni određen istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja nasilja.

Posebno alarmantni su navodi da je policija tijekom pretresa 2023. godine kod počinitelja pronašla i popis žena koje je planirao likvidirati. Ako su ti navodi točni, riječ je o ozbiljnom institucionalnom propustu u sankcioniranju i prevenciji nasilja. Umjesto zaštite potencijalnih žrtava i zajednice, sustav je ponovno zakazao.

Nije iznenađujuće da je počinitelj 2020. godine za obiteljsko nasilje kažnjen tek novčanom kaznom, jer takvo minimiziranje nasilja i pronalaženje olakotnih okolnosti za nasilnike predstavlja ustaljenu praksu hrvatskog pravosuđa.

Dodatno zabrinjavaju informacije da je počinitelju tijekom ranijeg kaznenog postupka bila utvrđena smanjena ubrojivost te da mu je bilo određeno obvezno psihijatrijsko liječenje. Prema izjavama lokalnog stanovništva, godinama je bio poznat kao agresivna i nestabilna osoba, odnosno „tempirana bomba“. Unatoč kontinuiranim pokazateljima visokog rizika i sklonosti ekstremnom nasilju, po izlasku iz zatvora nije uspostavljen nikakav učinkovit sustav postpenalnog nadzora i zaštite zajednice.

Nažalost, ovakvo institucionalno postupanje nije iznimka, nego pravilo. Već godinama svjedočimo blagom kažnjavanju nasilja, izostanku pravovremenih reakcija institucija te toleriranju nasilničkog ponašanja sve dok ne dođe do najtežih posljedica.

Nasilje među mladima, nasilje nad ženama, nasilje u obitelji i opće nasilničko ponašanje nisu odvojeni problemi – riječ je o istoj društvenoj i institucionalnoj toleranciji nasilja.

Smatramo da su za eskalaciju nasilja odgovorni nefunkcionalni sustav i dugogodišnje zanemarivanje prevencije nasilja, procjene rizika i zaštite žrtava. Kada institucije ne reagiraju na vrijeme, kada se nasilje relativizira i kada nasilnici ne snose ozbiljne posljedice, država šalje poruku da je nasilje dopušteno.

Ženska mreža Hrvatske traži utvrđivanje odgovornosti svih nadležnih institucija koje su propustile reagirati na ranije nasilno ponašanje počinitelja, uključujući pravosuđe, policiju, zdravstveni i sustav socijalne skrbi, kao i hitno jačanje sustava prevencije nasilja i zaštite žena od rodno uvjetovanog nasilja i femicida.

18/05/2026

Najnovije vijesti iz Splita.

18/05/2026

🛑Udruga Domine odlučno demantira tvrdnje iznesene na 8. tematskoj sjednici Splitsko-dalmatinske županije, održanoj 18. svibnja 2026. godine, prema kojima u Republici Hrvatskoj “ne postoji zakonsko uporište” za osnivanje kriznog centra sa smještajem za žene žrtve nasilja te da bi “prvo trebalo mijenjati zakone”.

Takve tvrdnje nisu točne.

VIŠE NA LINKU U NASTAVKU.

Udruga Domine odlučno demantira tvrdnje iznesene na 8. tematskoj sjednici Splitsko-dalmatinske županije, održanoj 18. svibnja 2026. godine, prema kojima u

14/05/2026

Na ovogodišnjem Festivalu održivosti moći ćete pronaći i naš kreativni štand.
🔜 petak, 22.05.2026 od 17-20 sati, Pazar
Vidimo se! 😍

🌿 SAVE THE DATE | Festival održivosti 🌿
📅 22. svibnja 2026.
🕓 17:00 – 20:00 h
📍 Pazar, Split (prostor ispred Tommyja, uz štandove s cvijećem)
Pozivamo vas na Festival održivosti – javno, neformalno i inkluzivno događanje posvećeno održivom razvoju, volontiranju i aktivnom građanstvu 🌍
Na festivalu vas očekuju:
✨ informativni štandovi udruga
🛠️ radionice i interaktivne aktivnosti za djecu, mlade i odrasle
💬 edukativni sadržaji iz područja okoliša, društva, zdravlja i znanosti
🤝 druženje i razmjena ideja za bolju zajednicu

Festival organizira koordinacija udruga iz Splita u sklopu kampanje „Hrvatska volontira“ i povodom Međunarodne godine volontera za održivi razvoj.

👉 Više informacija uskoro!

28/04/2026

Samo DA znači DA! Sve ostalo je silovanje!
Europski parlament snažno je podržao uvođenje zajedničke definicije silovanja temeljene na dobrovoljnom, informiranom i opozivom pristanku.
Jasna poruka: šutnja nije pristanak. Nedostatak otpora nije pristanak. Prošli odnosi nisu pristanak.
Zastupnici pozivaju države članice da usklade zakonodavstvo s međunarodnim standardima i osiguraju sustav koji stavlja žrtve u središte – uz dostupnu medicinsku, psihološku i pravnu pomoć, kao i 24-satne krizne centre.
Podaci su alarmantni: svaka treća žena u EU-u doživjela je rodno uvjetovano nasilje, a svaka dvadeseta silovanje.

Vrijeme je za jedinstvenu, jasnu i pravednu zaštitu žena diljem Europske unije.