Savjetovalište "Maja Čulić"

Savjetovalište "Maja Čulić" Pružamo usluge općeg informiranja, psiho-socijalne podrške/motivacije, pravnu podrška i besplatn

Savjetovalište nudi pravnu, psihološku i opću pomoć za čije provođenje su zaduženi adekvatni stručnjaci zaposleni u savjetovalištu ili surađuju s njim.

26/11/2025

U povodu 25. studenoga, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, i kampanje UN Women “Orange the World – 16 dana aktivizma”, udruga Domine ove godine fokus stavlja na digitalno nasilje nad ženama. U savjetovalištu udruge posljednje dvije godine primjećujemo ponavljajući obrazac: žene se javljaju zbog partnerskog ili bivšepartnerskog nasilja, a tijekom razgovora sve češće otvaraju i iskustva digitalnih oblika – prijetnje na društvenim mrežama, otvaranje lažnih profila, dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka, ucjene i zastrašivanje u porukama. Slični obrasci pojavljuju se i u radu s djevojkama i mladima u školama, što ukazuje da digitalno nasilje postaje sastavni dio šireg obrasca kontrole i zlostavljanja.

⚠️ Nije “samo internet”. Ima stvarne posljedice.

🔸 75,8 % žena doživjelo je barem jedan oblik digitalnog nasilja
🔸 Samo ga 47,3 % prepoznaje kao nasilje
🔸 11 % navodi prelijevanje online nasilja u stvarni život
🔸 Prosječno prolaze kroz 4,7 različitih oblika nasilja
🔸 Najčešće mete: žene 18–35 godina

Više o rezultatima istraživanja možeš pročitati na www.domine.hr

👉 Ako ti se događa digitalno nasilje:
• sačuvaj dokaze
• prijavi sadržaj
• potraži podršku
📞 Savjetovalište Domina: 099 60 222 65
📧 [email protected]

Supported by WAVE Network

23/09/2023

Ružica Ljubičić Lorena Zec je feministička psihologinja i aktivistkinja s dugogodišnjim iskustvom u direktnom radu s osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje. Zajedno s kolegicama vodi udrugu SOS Rijeka u kojoj djeluje Savjetovalište za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog ...

O rezultatima radne skupine za femicid Dunja Bonacci i Iva Čatipović
18/07/2023

O rezultatima radne skupine za femicid Dunja Bonacci i Iva Čatipović

Femicid u Hrvatskoj nije plod 'jednokratnog nasilja'. Ekskluzivno donosimo preliminarne rezultate istraživanja nezavisne stručnjakinje.

bez standardne i rodno odgovorne metologije nema ni učinkovitih programa i politika za sprječavanje i zaštitu od nasilja...
09/03/2023

bez standardne i rodno odgovorne metologije nema ni učinkovitih programa i politika za sprječavanje i zaštitu od nasilja nad ženama iu obitelji

In 1977, the UN recognised 8 March as International Women’s Day. But more than four decades on, efforts to eradicate violence against women still have a long way to go: In 2021, over half of all murdered women were killed by a family member or partner (56%). The figure is 11% for men.

02/02/2023

Dvostruko kažnjavanja nasilnika i žrtve i neprihvatljiv odnos prema nasilju i nasilnicima koje žene žrtve nasilja u obitelji svakodnevno trpe zorno je vidljivo iz odnosa policije prema počiniteljima nasilja nad pripadnicima GSS-a proteklog vikenda na Platku

o femicidu
01/02/2023

o femicidu

Take note 📓

“A state that does not act against crimes of violence against women is as guilty as the perpetrators. States are under a positive duty to prevent, investigate and punish crimes associated with violence against women.” - Radhika Coomaraswamy, former Special Rapporteur on violence against women, its causes and consequences.

More on in EIGE's new policy brief: https://eige.europa.eu/publications/femicide-shedding-light-invisible-victims

Dunja Bonacci o intimnom femicidu. Od 2016. 50 žena ubijeno je od strane intimnog partnera. Ukupan broj registriranih fe...
14/01/2023

Dunja Bonacci o intimnom femicidu. Od 2016. 50 žena ubijeno je od strane intimnog partnera. Ukupan broj registriranih femicida u tom razdoblju u malenoj Hrvatskoj iznosi 87. Od 2016. do 2020. godine broj intimnih partnerskih femicida u ukupnom broju femicida je iznosio od 60 do 70%; u posljednje dvije godine iznosi 36% za 2021. i 38% za 2022. Otprilike svaki mjesec jedna žena smrtno strada od strane njoj bliske osobe. Supruga, partnera, bivšeg partnera, sina, oca, brata.

Femicid, što nam je činiti?

U večernjim satima 4. siječnja 2023. godine dogodio se prvi pokušaj femicida u novoj godini. Nasilnik je pokušao ubiti ženu, teško ju je ozlijedio, ubio je njezino jedno i po godišnje dijete i na kraju je izvršio samoubojstvo bacivši se pod kamion. Sam slučaj zahtjeva dubinsku analizu, kako samostalnu tako i komparativnu u kontekstu svih slučajeva femicida i pokušaja femicida u intimnim partnerskim vezama koji su se dogodili u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.

U Hrvatskoj od 2016. godine do kraja 2022. godine dogodilo se 50 femicida u intimnim partnerskim vezama. Kada se ovome broju pribrojimo i broj femicida od strane bliske osobe s kojom žrtva nije bila u intimnoj vezi (sin, bliski rođak, unuk i sl.) ta se brojka penje na 87 žena od 2016. do 2022. godine. Slučajeva i materijala za analizu dovoljno.

Ovdje se osvrćem isključivo na slučajeve femicida u intimnim partnerskim vezama budući da su oni na svjetskoj razini mnog više istraženi, a i od 2016. do 2020. godine postotno su prevladavali u ukupnom broju femicida u Hrvatskoj. (Od 2016. do 2020. godine broj intimnih partnerskih femicida u ukupnom broju femicida je iznosio od 60 do 70%; u posljednje dvije godine iznosi 36% za 2021. i 38% za 2022.)

Svaki put kada se dogodi femicid ili pokušaj femicida slijedi sljedeći scenarij: prvo se zgražamo, preneraženi smo, zatim nadležne institucije sazovu konferenciju za medije, pišu se priopćenja u kojima se oštro osuđuje čin, u međuvremenu novine pokušavaju iskopati sve najgnusnije detalje ubojstva i intimne podatke veze. Ponekad neki ministar sazove hitan sastanak institucija i nevladinih organizacija. Istovremeno se počinje prozivati institucije i pitati tko je kriv. Neke od njih se brane, neke šute i tako u krug do novog femicida. Samo reaktivne reakcije. Vijest ostaje interesantna maksimalno tri dana… Kada se novi femicid dogodi, ponovit će se čitav ovaj scenarij.

Međutim i dok nam se ovaj scenarij odigrava pred očima a, i kasnije u intermezzu između dva femicida, kao da zaboravljamo da je tu negdje neka žena upravo prešla onu crvenu crtu i da je tek nekoliko mjeseci, dana ili sati dijeli od toga da postane glavna vijest na portalima. Ili da se upravo sada negdje nasilnik prijeti da će ubiti svoju bivšu ili sadašnju, a njemu njegovi prijatelji i okolina ne vjeruju. Jer eto do sada su se mnogi prijetili, pa niti jedan nije to izvršio. Ili je policija izašla na dojavu o obiteljskom nasilju, ali neki daljnji koraci izostaju jer žena povlači prijavu…, skoro u svakom tom slučaju femicid se mogao spriječiti. I upravo je zato neopisivo važno analizirati slučajeve, kontekstualizirati ih, te ih usporediti s prethodnima. Jedino dobra i dubinska analiza pokazuje sličnosti među slučajevima, kao i slabe točke sustava.

Na međunarodnom nivou napravljen je niz istraživanja i napisan je niz radova koji jasno ukazuju na prediktore femicida u intimnim partnerskim vezama. UN ured za kriminal i drogu (UNODC) je napravio statistički okvir za mjerenje femicida, a i sama sam napravila indikatore za analizu femicida kako bi mogla raditi na analizi slučajeva. Ono što je moja dosadašnja analiziranja slučajeva od 2016. godine na ovamo, pokazala je da se dio femicida, na žalost nije mogao spriječiti. Razlog je jednostavan žrtva nije institucijama prijavila prethodno zlostavljanje/ uhođenje jer djevojci ubojica nije prijetio (slučaj ubojstva djevojke iz Našica 2022. godine) ili ona nije ništa slutila pa nije ništa ni mogla prijaviti nadležnim institucijama (slučajevi: a) Koška kod Našica iz 2016. godine b) Zagreb studeni 2017. godine). Bez obzira što se ovi slučajevi nisu mogli spriječiti, njihova analiza je također važna jer postoje velike sličnosti između njih i onih koji su se mogli spriejčiti. Drugim riječima, ako se detaljno promotre slučajevi intimnog partnerskog femicida kod većine njih je vidljiv sličan, ako ne isti obrazac. Taj obrazac opisuje Jane Monckton Smith u svojoj knjizi „In Control: Dangerous Relationships and How They End in Murder“. Obrazac je sastavljen od osam faza.

Faza 1 Povijest – počinitelj ima dosje ili prijave bivših partnerica za kontrolu, nasilje i/ili uhođenje. Žrtva često ne zna to ili ako zna ne vjeruje da je to istina.
Faza 2 Početak veze – veza se veoma brzo razvija, počinitelj brzo izjavljuje ljubav, te jednako brzo postaje posesivan i ljubomoran
Faza 3 Veza – počinitelj uspostavlja prisilnu kontrolu nad žrtvom. Prisilna kontrola postaje glavno obilježje veze.
Faza 4 Okidač/i – dolazi do nekog događaja u vezi koji prijeti da će počinitelj izgubiti kontrolu nad žrtvom, najčešće najava partnerice/supruge da prekida vezu ili odlazak iz veze. (NB, do sada mi se u većini slučajeva koje sam analizirala pokazalo da je najava prekida veze/braka, prekid veze/ podnošenje zahtjeva za razvod braka, i/ili odlazak žene iz zajedničkog domaćinstva bio glavni okidač nakon kojeg je uslijedio femicid u roku između 24h do 5 mjeseci od okidača).
Faza 5 Eskalacija – intenzitet i učestalost različitih oblika kontrole se pojačava – počinitelj prijeti da će počiniti samoubojstvo, moli (bivšu) partnericu/suprugu da mu se vrati, nasilan je prema (bivšoj) partnerici/supruzi, uhodi je, maltretira je.
Faza 6 Promjene u mišljenju – počinitelj iz želje za osvetom, zbog osjećaja poniženja ili vlastitog shvaćanja nepravde želi riješiti stvar i da se osveti (bivšoj) partnerici/ supruzi na način da je ubije.
Faza 7 Planiranje – može uključivati nabavku oružja, zahtijevanje od (bivše) partnerice/supruge da se nađe na samo s njom, uhođenje, prijetnje.
Faza 8 Ubojstvo – izvršavanje prijetnje, smrt može biti veoma brutalna, ali može uključivati i nestanak osobe, kao i višestruke žrtve (djecu ili bližu obitelj žrtve)

I sada kada već imamo sve studije i istraživanja te je uspostavljen obrazac po kojem se femicid događa, postavlja se pitanje za većinu dosadašnjih slučajeva koji su mogli biti spriječeni, (dakle oni slučajevi gdje je netko od institucija imao saznanja o prethodnom obiteljskom nasilju, prijavama policiji, nadzoru centra za socijalnu skrb) u čemu je problem? Zašto se femicid nije spriječio? Zato jer:

Obiteljsko nasilje se gleda kao na:

1. Incident - kao nešto što se dogodilo samo jednom i to onda kada je žena nazvala policiju i prijavila taj konkretan događaj
2. Situacijsko nasilje - nasilje za koje se smatra da ga podjednako čine i muškarac i žena te da u njemu nema žrtve i počinitelja. Međutim, upitno je događa li se uopće situacijsko, budući da je u situacijskom nasilju jednaka raspodjela moći. Ipak poznato je da se nasilje u intimnim vezama događa zbog postojanja neravnopravnog odnosa moći u vezi/braku. Nikako se ne može smatrati da je premlaćivanje partnerice/supruge isto što kada žena opsuje partneru/ suprugu ili da udari u samoobrani, a to su vrlo često slučajevi „situacijskog“ nasilja.

Nadalje, ne razumije se dinamika obiteljskog nasilja u kojem je sve više prisutna prisilna kontrola. Ne postoji razumijevanje da se obiteljsko nasilje događa u kontinuumu te da ono ne počinje šamarom. Naprotiv, kod prisilne kontrole žrtva ne mora biti uopće fizički zlostavljana. Nadalje, zato jer nema razumijevanja kroz što žrtve prolaze i u kakvoj horor priči žive, nema ni shvaćanja zašto žrtve ne prijavljuju ili povlače prijave. Uz to tu je već spomenuti nedostatak dobre i dubinske analize slučajeva femicida, ali i nevoljkost da se uči iz grešaka. Sve nas to dovodi do novog femicida.

Kada svi oni koji dolaze u stalni kontakt sa žrtvama počnu razumijevati sve gore rečeno, kada se napravi dobra analiza femicida, kada se počne raditi na onim dijelovima koji su se pokazali najslabiji, možda ćemo se onda izvući iz začaranog kruga zgražanja, priopćenja, hitnih sastanaka, optuživanja i bombastičnih vijesti koje sadrže sve odvratne detalje i koje traju 2 dana. Moramo napokon prestati djelovati reaktivno. Dok ne postanemo proaktivni svi slučajevi femicida koji su mogli biti spriječeni će se, na žalost, dogoditi.

📷: Gareth Chaney/ Collins

o femicidu
14/12/2022

o femicidu

Ispovijed troje odraslih ljudi čiju je majku ubio otac dok su bili djeca, a povodom trećeg femicida na Malti, suprug ubio svoju ženu

Zaštitimo žrtve nasilja
09/12/2022

Zaštitimo žrtve nasilja

Autonomna ženska kuća Zagreb upozorava i oštro osuđuje lošu i skandaloznu praksu ustaljenu na e-oglasnim pločama sudova Republike Hrvatske.Autonomna ženska kuća Zagreb je u sklopu svakodnevnog rada s visoko traumatiziranim …

Ni jedna žrtva više - ni jedna žena manje!
07/12/2022

Ni jedna žrtva više - ni jedna žena manje!

Uz 13 minuta šutnje za 13 žrtava femicida u Hrvatskoj samo ove godine, na akcijama su članice Ženske mreže Hrvatske Vladi RH odlučno i jasno uputile nekoliko zahtjeva. Kao prvo, hitno donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konve...

Address

Bosanska 4
Split

Opening Hours

Monday 09:00 - 15:00
Tuesday 09:00 - 15:00
Wednesday 09:00 - 15:00
Thursday 09:00 - 15:00
Friday 09:00 - 15:00

Telephone

(021) 537-272

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Savjetovalište "Maja Čulić" posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Savjetovalište "Maja Čulić":

Share