ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI SPLIT

29/04/2026

U utorak, 21. travnja 2026. godine u 19 sati u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu publici je predstavljena knjiga Silve Kalčić Izložbene kartografije Želimira Koščevića — Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi. Knjigu su predstavili Janka Vukmir, predsjednica Hrvatske sekcije AICA-e, Suzana Marjanić, urednica, Ivana Bago, teoretičarka suvremene umjetnosti, Zlatko Galić, autor predgovora iz pozicije studenta, Želimir Koščević i autorica knjige Silva Kalčić.

Foto: Simun Bućan

Prostor Galerije SC nije slučajno izabrano mjesto ovog događanja, naime Želimir Koščević je upravo kao upravnik ove galerije u razdoblju od 1966. do 1979. načinio velik pomak u definiciji i poimanju-svojevrsnoj aktivaciji kustoske struke u našim krajevima, u skladu i paralelno s aktualnim tendencijama „vani“. Promocija će se održati u prostoru izložbe Milivoja Bijelića, umjetnika koji je sudjelovao na Koščevićevoj velikoj međunarodnoj izložbi Kartografi (u organizaciji MSU Zagreb, 1997.).

Knjiga autorice Silve Kalčić je pokušaj historizacije kustoske prakse u suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, na primjeru djelovanja kustosa „u miru“ Želimira Koščevića. On je progresivno djelovao kao upravnik ili kustos Galerije Studentskog centra u Zagrebu (sagrađene kao paviljon Kraljevine SHS na Zagrebačkom zboru 1928. – 1929. prema projektu Ivana Zemljaka, člana grupe Zemlja), te je potom bio kustos Galerije/Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (i Foto-galerije Lang u Samoboru).

Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno malo istraživano područje u domaćem povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest suvremenih kustoskih izložbi nastaje upravo danas, što otvara put propitivanju postojećih modela institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Nakon riječkog Salona ’54 koji uvodi snažnu i autorativnu figuru kustosa koji provodi selekciju salonskih radova (o čemu u predgovoru piše Zlatko Galić), pojava neoavangarde i institucionalne teorije i kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza: sve do autorstva tematskih izložbi, izložbi-stejtmenta, ali i do radikalnog propitivanja i napokon dokidanja kustoske pozicije (na primjeru Koščevićevih izložbi Imaginarni muzej I-III 1966.-1968. Izložbe žene i muškaraca 1971., Poštanske pošiljke 1972., pa sve do velike međunarodne izložbe Kartografi: Geo-gnostičke projekcije za 21. stoljeće, 1997. godine).
Kada su nastupili kustosi Koščevićeve generacije (rođen je 1939. u Zagrebu), svojim su načinom rada (redefiniranjem vlastite pozicije) preuzeli ulogu metaumjetnika: bio je to takozvani kustoski zaokret, engl. curatorial turn. Umjesto linearnih muzeoloških narativa, u svom kustoskom djelovanju Koščević primjenjuje umjetničke metode, kao što je korištenje muzejskog postava i artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja, također izložbom kao zaokruženim iskustvom, itd. Želimir Koščević je Galeriju SC pretvorio u eksperimentalnu i otvorenu radionicu deprofesionalizirane umjetnosti; a onda uvodi umjetnost u javni prostor grada, i tako je deinstitucionalizira. Uz eksperimentalne, kritičke i interaktivne izložbe, organizira javne razgovore i diskusije te mobilizira i „odgaja“ (didaktičkim aktivnostima Galerije SC, i potom GSU) publiku.



Knjiga je objavljena u suizdanju Hrvatske sekcije AICA i Durieuxa, Zagreb, 2026.

Urednica: dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savj.

Recenzenti: prof. dr. sc. Sonja Briski Uzelac i prof. dr. sc. Krešimir Purgar

Lektura: Maja Trinajstić

Oblikovanje i grafička priprema: Petra Milički

445 stranica

15 x 21 cm, tvrdi uvez

ISBN 978-953-50937-0-1 (HS AICA)

ISBN 978-953-188-609-3 (Durieux)

23/04/2026

📢 Poziv studentima i mladim istraživačima
U okviru projekta Project CIRCE – InClusive valorIsation model foR Controversial cultural hEritage organizira se 1. radionica za istraživače u ranoj fazi karijere.
📌 Radionica je namijenjena prvenstveno doktorandima i studentima zainteresiranima za teme kulturne baštine, interpretacije i suvremenih pristupa osjetljivoj baštini (ali i svima ostalima koje ta tema zanima).
📝 Sudjelovanje zahtijeva prijavu na sljedećoj poveznici https://forms.cloud.microsoft/pages/responsepage.aspx?id=SHBYtXCgrUO2VCCjHpstmXoxJNAxTVFNuVmMnFoG4Z9UQ1BZTDdNSFpPRjVXU1pUVExJN0FERU5KVy4u&route=shorturl 💻 Radionici se može pristupiti online putem Microsoft Teams platforme na sljedećoj poveznici https://teams.microsoft.com/meet/392868142389122?p=WW44BJfm8dOfldYeJR

13/04/2026

Izv. prof. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić sudjelovala na svečanom otvorenju multimedijalnog muzeja Santacroce održavši uvodno obraćanje i lectio magistralis

Izv. prof. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić sudjelovala je 12. i 13. travnja 2026. godine na svečanom otvorenju novog multimedijalnog muzeja posvećenog slikarima Santacroce u mjestu Santa Croce (Bergamo, Italija). U sklopu inauguracijskog programa održala je prigodno uvodno obraćanje, a sljedećega dana i pozvano predavanje (lectio magistralis) pod naslovom Rappresentare l’altro: strategie figurative nella pittura dei Santacroce, u kojem je predstavila rezultate svojega istraživanja u okviru europskog projekta CIRCE, posvećenog problematici tzv. „kontroverzne kulturne baštine“. U izlaganju je ponudila inovativnu interpretaciju opusa slikara Santacroce, smještajući njihova djela u širi kontekst povijesnih, društvenih i kulturnih okolnosti njihova nastanka, kao i suvremenih čitanja i mogućih budućih interpretacija.

Otvorenje muzeja predstavljalo je iznimno važan događaj za lokalnu zajednicu te je okupilo brojne uzvanike, među kojima su bili predstavnici lokalne vlasti, uključujući načelnika, predstavnici Crkve, kao i drugi uvaženi gosti, uz velik odaziv šire publike.

Predavanje je izazvalo velik interes međunarodne publike te dodatno pridonijelo afirmaciji muzeja kao prostora dijaloga i kritičkog promišljanja kulturne baštine. U programu su sudjelovali i drugi istaknuti stručnjaci, uključujući restauratoricu Stefaniu Alghisi, koja je predstavila složeni proces restauracije vrijedne pergamene, te moderator susreta Silvio Tomasini, dugogodišnji promicatelj kulturnih inicijativa u zajednici.

10/04/2026

Vodstvo kroz izložbu MILAN VULPE: retrospektiva, namijenjeno studentima povijesti umjetnosti, održat će se u Galeriji umjetnina u utorak, 14. travnja 2026. u 15.15 sati. U sklopu kolegija Teorija likovnih umjetnosti autorica izložbe Koraljka Vlajo govorit će o radu Milana Vulpea, ali i o vlastitom znanstvenom pristupu ovoj temi.

Kao kustosica i voditeljica Zbirke grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Koraljka Vlajo je opus Milana Vulpea obradila znanstvenom metodom vizualne retorike (doktorirala je na temi dizajna politickih simbola) a izložbu prati monografija "Milan Vulpe: od publiciteta do grafičkog dizajnera", koja će biti promovirana istoga dana u 18 sati.

Opus Milana Vulpea gotovo je u cijelosti sačuvan, ponajprije zahvaljujući pedantnosti i organiziranosti samoga autora, a zatim i njegove obitelji, koja je predano čuvala brojne radove i opsežnu dokumentaciju. Na gotovo tristo stranica, s oko petsto ilustracija, muzejska savjetnica Koraljka Vlajo predstavila je svoje dugogodišnje istraživanje i temeljitu analizu njegova opusa. Danas je taj materijal od neprocjenjive važnosti jer djelu Milana Vulpea osigurava jedno od ključnih mjesta u povijesti hrvatskog grafičkog dizajna.

Monografiju će predstaviti dr. sc. Koraljka Vlajo, autorica, dr. sc. Antonia Došen, urednica, i dr. sc. Iva Prosoli, autorica poglavlja o fotografiji Milana Vulpea.

Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15, Split

Više o izložbi:

Retrospektivna izložba Milana Vulpea iznimno je opsežna - predstavlja više od 800 Vulpeovih radova - i istovremeno nedovoljno velika da obuhvati cjelokupni opus ovog izuzetno plodnog dizajnera. Naime, Muzej za umjetnost i obrt otkupio je 2014. godine oko 3000 radova te bogatu arhivsku dokumentaci...

06/03/2026

Izložbene kartografije Želimira Koščevića / Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi

Silva Kalčić

Izložbene kartografije Želimira Koščevića je pokušaj historizacije kustoske prakse u suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, na primjeru djelovanja kustosa „u miru“ Želimira Koščevića. On je progresivno djelovao kao upravnik ili kustos Galerije Studentskog centra u Zagrebu (sagrađene kao paviljon Kraljevine SHS na Zagrebačkom zboru 1928. – 1929. prema projektu Ivana Zemljaka, člana grupe Zemlja), te je potom bio kustos Galerije/Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (i Foto-galerije Lang u Samoboru). Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno malo istraživano područje u domaćem povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest suvremenih kustoskih izložbi nastaje upravo danas, što otvara put propitivanju postojećih modela institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Nakon riječkog Salona ’54 koji uvodi snažnu i autorativnu figuru kustosa koji provodi selekciju salonskih radova (o čemu u predgovoru piše Zlatko Galić), pojava neoavangarde i institucionalne teorije i kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza: sve do autorstva tematskih izložbi, izložbi-stejtmenta, ali i do radikalnog propitivanja i napokon dokidanja kustoske pozicije (na primjeru Koščevićevih izložbi Imaginarni muzej I-III 1966.-1968. Izložbe žene i muškaraca 1971., Poštanske pošiljke 1972., pa sve do velike međunarodne izložbe Kartografi: Geo-gnostičke projekcije za 21. stoljeće, 1997. godine). Kada su nastupili kustosi Koščevićeve generacije (rođen je 1939. u Zagrebu), svojim su načinom rada (redefiniranjem vlastite pozicije) preuzeli ulogu metaumjetnika: bio je to takozvani kustoski zaokret, engl. curatorial turn. Umjesto linearnih muzeoloških narativa, u svom kustoskom djelovanju Koščević primjenjuje umjetničke metode, kao što je korištenje muzejskog postava i artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja, također izložbom kao zaokruženim iskustvom, itd.

Koščević je Galeriju SC pretvorio u eksperimentalnu i otvorenu radionicu deprofesionalizirane umjetnosti; a onda uvodi umjetnost u javni prostor grada, i tako je deinstitucionalizira. Uz eksperimentalne, kritičke i interaktivne izložbe, organizira javne razgovore i diskusije te mobilizira i „odgaja“ (didaktičkim aktivnostima Galerije SC, i potom GSU) publiku.


--

Silva Kalčić (1967., Zagreb) diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, a doktorirala arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu. Izvanredna je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Objavila je knjige „Izložbene kartografije Želimira Koščevića“ (HS AICA i Durieux, 2024.), „Svijet prema labirintu – Eseji o visokoj moderni i postmodernizmu 1970-ih i 1980-ih“ (ULUPUH, 2017.), „Vlasta Delimar [i] Milan Božić: provesti noć u prostoru“ (Domino, 2015.) i udžbenik vizualne kulture „Neizvjesnost umjetnosti“ (Školska knjiga, 2005.). Bila je članica uredništva časopisa Oris, Up&Underground, Čovjek i prostor, Arhitektura, Zarez i on-line časopisa Art-e-fact. Dobitnica Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje interaktivnosti i vizualne kulture za 2022. godinu, za HS AICA-u čija je tada predsjednica, i ujedno autorica nagrađenih programa Radionice likovne kritike s Međunarodnom znanstvenostručnom i umjetničkom konferencijom Izložbene kartografije te program javnih razgovora AICA: Dijalozi. 2009. je bila dobitnica Nagrade Grada Zagreba kao autor, selektor i kustos 43. zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna.

Knjiga je objavljena u suizdanju Hrvatske sekcije AICA i Durieuxa, Zagreb, 2026.
Urednica dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savj.

Recenzenti prof. dr. sc. Sonja Briski Uzelac i prof. dr. sc. Krešimir Purgar

Lektura Maja Trinajstić

Oblikovanje i grafička priprema Petra Milički
445 stranica
15 x 21 cm, tvrdi uvez
ISBN 978-953-50937-0-1 (HS AICA)
ISBN 978-953-188-609-3 (Durieux)
Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

04/03/2026

Tijekom veljače 2026. godine na Filozofskom fakultetu u Splitu uspješno je završen prvi mjesec dolazne mobilnosti stranih istraživača u okviru europskog projekta CIRCE. Fakultet je bio domaćin istraživačima iz Italije i Španjolske koji su u Splitu i Istri provodili intenzivan i multidisciplinaran program posvećen mapiranju i interpretaciji kontroverzne kulturne baštine.

Organizaciju boravka istraživača u Splitu vodila je izv. prof. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić s Odsjeka za povijest umjetnosti , a aktivnosti su realizirane u suradnji s Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika Split (HULU Split).

Program mobilnosti obuhvatio je opsežno terensko istraživanje u brojnim mjestima Istre (Lovran, Oprtalj, Vižinada, P**a, Beram, Lindar, Pazin, Rovinj, Svetvinčenat i Hum), kao i u Splitu i okolici (Klis i Trogir). Istraživači su mapirali primjere potencijalno kontroverzne baštine, analizirali različite narative i kontekste te prikupljali podatke za izradu zajedničke metodologije katalogizacije. Terenski rad uključivao je posjete muzejima, galerijama te suradnju s lokalnim stručnjacima i predstavnicima vjerskih zajednica.

Poseban naglasak stavljen je na participativne metode rada: organizirane su fokus-grupe te participativna mapiranja koja su rezultirala provođenjem Dekolonijalne šetnje — događaja usmjerenog na kritičko promišljanje kulturne baštine i njezine višeslojne povijesti.

Mobilnost je obuhvatila i niz stručnih sastanaka i prezentacija, među kojima se ističe predstavljanje projekta u Centru za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci te sastanak s voditeljicom Kuće fresaka u Draguću, odjela Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli koji se bavi očuvanjem i prezentacijom istarskog zidnog slikarstva.

Uz istraživački segment, mobilnost je uključivala i niz projektnih sastanaka, umrežavanja i sudjelovanja na kulturnim događanjima, čime je dodatno ojačana međunarodna suradnja partnera i vidljivost projekta.

03/02/2026

Filozofski fakultet u Splitu ponosni je partner i suradnik u novom Horizon europskom projektu CIRCE! Sutra će izv.prof.dr.sc. Ivana Čapeta Rakić, s Odsjeka za povijest umjetnosti, sudjelovati na predstavljanju projekta u Centru za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci!

28/11/2025

Danas su studenti II. godine povijesti umjetnosti bili na terenskoj nastavi uTrogiru. U sklopu kolegija romanička i gotička umjetnost studenti su odrzali seminare na terenu te slušali predavanja o trogirskoj baštini od izv.prof.dr.sc. Ivane Čapete Rakić . Vrijeme ih je pomazilo, a vidjeli su i kaskadersku scenu sa snimanja Netflixove serije. 💗

03/11/2025

Srdacno ste pozvani!

Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu gostovat će prof. dr. sc. Borja Franco Llopis sa Sveučilišta UNED u Madridu. Tijekom boravka na Odsjeku održat će dva predavanja namijenjena studentima, nastavnicima i svima zainteresiranima za područje povijesti umjetnosti.

30/10/2025

Srdačno pozvani!