ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI SPLIT

22/07/2026

Objavljena znanstvena monografija izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić
U suizdavaštvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centra za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci objavljena je znanstvena monografija Između pobožnosti i politike. Ikonografija Ružarija prije i poslije Bitke kod Lepanta u venecijanskom kontekstu autorice izv. prof. dr. sc. Ivane Čapete Rakić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. Besplatno e-izdanje dostupno je na sljedećoj poveznici https://ffstopenpress.ffst.hr/knjiga/izmedu-poboznosti-i-politike-ikonografija-ruzarija-prije-i-poslije-bitke-kod-lepanta-u-venecijanskom-kontekstu/
Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja posvećenog jednoj od najraširenijih tema ranonovovjekovne religijske umjetnosti – prikazima Gospe od Ružarija. Na temelju opsežne analize umjetničkih djela, tiskanih izvora, arhivske građe i dokumenata ružarijanskih bratovština autorica istražuje razvoj ružarijanske ikonografije od druge polovice 15. do prvih desetljeća 17. stoljeća na području Venecije, gradova Terraferme i istočne obale Jadrana.

Središnji doprinos knjige jest kritičko preispitivanje uvriježenih tumačenja prema kojima su prikazi Gospe od Ružarija nastali nakon Bitke kod Lepanta prvenstveno služili slavljenju pobjede Svete lige nad Osmanlijama. Istraživanje pokazuje da je potrebno razlikovati djela koja izravno komemoriraju povijesni događaj od onih koja nastavljaju razvijati tradicionalni ikonografski model povezan s promicanjem kulta Ružarija. Time se otvara prostor za novo razumijevanje odnosa između pobožnosti, politike i kolektivne memorije u ranome novom vijeku.

Poseban doprinos knjige predstavlja analiza likova pape, vladara i dužda u ružarijanskoj ikonografiji. Autorica pokazuje da njihova pojava ne označava nužno prikaz konkretnih povijesnih osoba niti automatski upućuje na Lepantsku bitku, nego često odražava kontinuitet starijega ikonografskog modela koji je postojao i prije 1571. godine. Time se dovode u pitanje uvriježena tumačenja prema kojima je svaki postlepantski prikaz s navedenom trijadom nužno povezan s komemoracijom pobjede Svete lige.

Posebna se pozornost posvećuje i ulozi sv. Justine, čiji je blagdan obilježio dan Lepantske bitke. Knjiga pokazuje da je u venecijanskom kontekstu upravo ova svetica zauzela istaknuto mjesto u vizualnom i liturgijskom oblikovanju sjećanja na Lepanto te postala jedan od ključnih elemenata po kojima se mletačka interpretacija pobjede razlikovala od drugih europskih sredina. Na taj način istraživanje otkriva kako su se ista povijesna zbivanja mogla različito tumačiti i vizualno predstavljati ovisno o lokalnom političkom, religijskom i kulturnom kontekstu.

Monografija predstavlja doprinos istraživanju religijske umjetnosti, vizualne kulture i kulturne memorije ranoga novog vijeka te otvara nove perspektive za razumijevanje složenih odnosa između umjetnosti, pobožnosti i politike u venecijanskom svijetu.

29/04/2026

U utorak, 21. travnja 2026. godine u 19 sati u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu publici je predstavljena knjiga Silve Kalčić Izložbene kartografije Želimira Koščevića — Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi. Knjigu su predstavili Janka Vukmir, predsjednica Hrvatske sekcije AICA-e, Suzana Marjanić, urednica, Ivana Bago, teoretičarka suvremene umjetnosti, Zlatko Galić, autor predgovora iz pozicije studenta, Želimir Koščević i autorica knjige Silva Kalčić.

Foto: Simun Bućan

Prostor Galerije SC nije slučajno izabrano mjesto ovog događanja, naime Želimir Koščević je upravo kao upravnik ove galerije u razdoblju od 1966. do 1979. načinio velik pomak u definiciji i poimanju-svojevrsnoj aktivaciji kustoske struke u našim krajevima, u skladu i paralelno s aktualnim tendencijama „vani“. Promocija će se održati u prostoru izložbe Milivoja Bijelića, umjetnika koji je sudjelovao na Koščevićevoj velikoj međunarodnoj izložbi Kartografi (u organizaciji MSU Zagreb, 1997.).

Knjiga autorice Silve Kalčić je pokušaj historizacije kustoske prakse u suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, na primjeru djelovanja kustosa „u miru“ Želimira Koščevića. On je progresivno djelovao kao upravnik ili kustos Galerije Studentskog centra u Zagrebu (sagrađene kao paviljon Kraljevine SHS na Zagrebačkom zboru 1928. – 1929. prema projektu Ivana Zemljaka, člana grupe Zemlja), te je potom bio kustos Galerije/Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (i Foto-galerije Lang u Samoboru).

Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno malo istraživano područje u domaćem povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest suvremenih kustoskih izložbi nastaje upravo danas, što otvara put propitivanju postojećih modela institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Nakon riječkog Salona ’54 koji uvodi snažnu i autorativnu figuru kustosa koji provodi selekciju salonskih radova (o čemu u predgovoru piše Zlatko Galić), pojava neoavangarde i institucionalne teorije i kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza: sve do autorstva tematskih izložbi, izložbi-stejtmenta, ali i do radikalnog propitivanja i napokon dokidanja kustoske pozicije (na primjeru Koščevićevih izložbi Imaginarni muzej I-III 1966.-1968. Izložbe žene i muškaraca 1971., Poštanske pošiljke 1972., pa sve do velike međunarodne izložbe Kartografi: Geo-gnostičke projekcije za 21. stoljeće, 1997. godine).
Kada su nastupili kustosi Koščevićeve generacije (rođen je 1939. u Zagrebu), svojim su načinom rada (redefiniranjem vlastite pozicije) preuzeli ulogu metaumjetnika: bio je to takozvani kustoski zaokret, engl. curatorial turn. Umjesto linearnih muzeoloških narativa, u svom kustoskom djelovanju Koščević primjenjuje umjetničke metode, kao što je korištenje muzejskog postava i artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja, također izložbom kao zaokruženim iskustvom, itd. Želimir Koščević je Galeriju SC pretvorio u eksperimentalnu i otvorenu radionicu deprofesionalizirane umjetnosti; a onda uvodi umjetnost u javni prostor grada, i tako je deinstitucionalizira. Uz eksperimentalne, kritičke i interaktivne izložbe, organizira javne razgovore i diskusije te mobilizira i „odgaja“ (didaktičkim aktivnostima Galerije SC, i potom GSU) publiku.



Knjiga je objavljena u suizdanju Hrvatske sekcije AICA i Durieuxa, Zagreb, 2026.

Urednica: dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savj.

Recenzenti: prof. dr. sc. Sonja Briski Uzelac i prof. dr. sc. Krešimir Purgar

Lektura: Maja Trinajstić

Oblikovanje i grafička priprema: Petra Milički

445 stranica

15 x 21 cm, tvrdi uvez

ISBN 978-953-50937-0-1 (HS AICA)

ISBN 978-953-188-609-3 (Durieux)

23/04/2026

📢 Poziv studentima i mladim istraživačima
U okviru projekta Project CIRCE – InClusive valorIsation model foR Controversial cultural hEritage organizira se 1. radionica za istraživače u ranoj fazi karijere.
📌 Radionica je namijenjena prvenstveno doktorandima i studentima zainteresiranima za teme kulturne baštine, interpretacije i suvremenih pristupa osjetljivoj baštini (ali i svima ostalima koje ta tema zanima).
📝 Sudjelovanje zahtijeva prijavu na sljedećoj poveznici https://forms.cloud.microsoft/pages/responsepage.aspx?id=SHBYtXCgrUO2VCCjHpstmXoxJNAxTVFNuVmMnFoG4Z9UQ1BZTDdNSFpPRjVXU1pUVExJN0FERU5KVy4u&route=shorturl 💻 Radionici se može pristupiti online putem Microsoft Teams platforme na sljedećoj poveznici https://teams.microsoft.com/meet/392868142389122?p=WW44BJfm8dOfldYeJR

13/04/2026

Izv. prof. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić sudjelovala na svečanom otvorenju multimedijalnog muzeja Santacroce održavši uvodno obraćanje i lectio magistralis

Izv. prof. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić sudjelovala je 12. i 13. travnja 2026. godine na svečanom otvorenju novog multimedijalnog muzeja posvećenog slikarima Santacroce u mjestu Santa Croce (Bergamo, Italija). U sklopu inauguracijskog programa održala je prigodno uvodno obraćanje, a sljedećega dana i pozvano predavanje (lectio magistralis) pod naslovom Rappresentare l’altro: strategie figurative nella pittura dei Santacroce, u kojem je predstavila rezultate svojega istraživanja u okviru europskog projekta CIRCE, posvećenog problematici tzv. „kontroverzne kulturne baštine“. U izlaganju je ponudila inovativnu interpretaciju opusa slikara Santacroce, smještajući njihova djela u širi kontekst povijesnih, društvenih i kulturnih okolnosti njihova nastanka, kao i suvremenih čitanja i mogućih budućih interpretacija.

Otvorenje muzeja predstavljalo je iznimno važan događaj za lokalnu zajednicu te je okupilo brojne uzvanike, među kojima su bili predstavnici lokalne vlasti, uključujući načelnika, predstavnici Crkve, kao i drugi uvaženi gosti, uz velik odaziv šire publike.

Predavanje je izazvalo velik interes međunarodne publike te dodatno pridonijelo afirmaciji muzeja kao prostora dijaloga i kritičkog promišljanja kulturne baštine. U programu su sudjelovali i drugi istaknuti stručnjaci, uključujući restauratoricu Stefaniu Alghisi, koja je predstavila složeni proces restauracije vrijedne pergamene, te moderator susreta Silvio Tomasini, dugogodišnji promicatelj kulturnih inicijativa u zajednici.

10/04/2026

Vodstvo kroz izložbu MILAN VULPE: retrospektiva, namijenjeno studentima povijesti umjetnosti, održat će se u Galeriji umjetnina u utorak, 14. travnja 2026. u 15.15 sati. U sklopu kolegija Teorija likovnih umjetnosti autorica izložbe Koraljka Vlajo govorit će o radu Milana Vulpea, ali i o vlastitom znanstvenom pristupu ovoj temi.

Kao kustosica i voditeljica Zbirke grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Koraljka Vlajo je opus Milana Vulpea obradila znanstvenom metodom vizualne retorike (doktorirala je na temi dizajna politickih simbola) a izložbu prati monografija "Milan Vulpe: od publiciteta do grafičkog dizajnera", koja će biti promovirana istoga dana u 18 sati.

Opus Milana Vulpea gotovo je u cijelosti sačuvan, ponajprije zahvaljujući pedantnosti i organiziranosti samoga autora, a zatim i njegove obitelji, koja je predano čuvala brojne radove i opsežnu dokumentaciju. Na gotovo tristo stranica, s oko petsto ilustracija, muzejska savjetnica Koraljka Vlajo predstavila je svoje dugogodišnje istraživanje i temeljitu analizu njegova opusa. Danas je taj materijal od neprocjenjive važnosti jer djelu Milana Vulpea osigurava jedno od ključnih mjesta u povijesti hrvatskog grafičkog dizajna.

Monografiju će predstaviti dr. sc. Koraljka Vlajo, autorica, dr. sc. Antonia Došen, urednica, i dr. sc. Iva Prosoli, autorica poglavlja o fotografiji Milana Vulpea.

Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15, Split

Više o izložbi:

Retrospektivna izložba Milana Vulpea iznimno je opsežna - predstavlja više od 800 Vulpeovih radova - i istovremeno nedovoljno velika da obuhvati cjelokupni opus ovog izuzetno plodnog dizajnera. Naime, Muzej za umjetnost i obrt otkupio je 2014. godine oko 3000 radova te bogatu arhivsku dokumentaci...