Posjetiteljski centar Kanal sv. Ante je mjesto prezentacije prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenih područja ŠKŽ Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Javna ustanova Priroda Šibensko - kninske županije upravlja sa 6 zaštićenih područja i oko 60 lokaliteta ekološke mreže Natura 2000. Tu je i kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom UNESCO-a, Tvrđava sv. Nikole, koja se zajedno sa svojom kontaktn
om zonom nalazi u značajnom krajobrazu Kanal-Luka u Šibeniku. Posjetiteljski centar ,,Kanal sv. Ante'' je centralno mjesto za prezentaciju bioraznolikosti te prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenih područja Šibensko-kninske županije, namijenjeno informiranju i edukaciji posjetitelja. Radno vrijeme posjetiteljskog centra je promjenjivo i različito od radnog vremena ureda ustanove. Značajni krajobrazi:
1. KANAL - LUKA U ŠIBENIKU
Ovaj lokalitet je zaštićen 1974. Obuhvaća prostor od Šibenskog mosta do kraja kanala sv. Ante s pripadajućim okolnim obalnim prostorom. Područje Kanala ima posebnu vrijednost kao geomorfološka pojava (klisurasta obala koja je djelomično pošumljena alepskim borom). Na obalama kanala se nalazi razvijena vegetacija stijena dok se na izlazu iz Kanala blizu tvrđave sv Nikole nalazi posebno vrijedna halofitska vegetacija. Čitav Kanal zajedno sa Šibenskim zaljevom ima veliku krajobraznu vrijednost. Unutar prirodno zaštićenog područja, značajnog krajobraza "Kanal-Luka" nalazi se i buffer zona Tvrđave sv. Nikole kao spomenika pod zaštitom UNESCOa.
2. VODENI TOK I KANJON ČIKOLE
Ovaj lokalitet je zaštićen 1965. godine. Čikola je najveća pritoka rijeke Krke. Izvire kod sela Čavoglave, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku kod jezera Torak. Dio Čikole koji je zaštićen proteže se od Grada Drniša do cca 1km nizvodno od novog mosta preko Čikole i odlikuje se jako dubokim kanjonom. Kanjon, koji je izniman geomorfološki fenomen, mjestimično je dubok 170m. Ovaj prostor važan je i kao hidrološki fenomen u kršu.
3. KRKA KRAJOLIK - GORNJI TOK
Ovaj lokalitet je zaštićen 1948. Uzvodno od granice NP Krka ima dijelom kanjonski, a dijelom nizinski tok. Krka izvire podno Topoljskog buka i do Nacionalnog parka Krka ima tok u duljini od 10 km. Na tom putu joj se pridružuju brojne pritoke od kojih su najvažnije Butižnica i Radiljevac. Posebno treba istaknuti meandriranje Krke u nizinskom dijelu toka koje je iznimno rijetko u krškim reljefima.
4. KRKA KRAJOLIK - DONJI TOK
Ovaj lokalitet je zaštićen 1968. Ovo je područje po svojim fizikalno–kemijskim i biološkim osobitostima more. Područje obuhvaća donji dio rijeke Krke, od starog Skradinskog mosta do Šibenskog mosta, s priobalnim pojasom. U okviru zaštićenog područja nalaze se grad Skradin, Prukljansko jezero (drugo po veličini u Hrvatskoj – 11,5 km2), ušće rijeke Guduće (iznimno vrijedan ornitološki lokalitet) i Kanal sv. Zbog miješanja slane i slatke vode, Prukljansko je jezero poznato mrjestilište raznovrsne ribe, osobito vrijednih vrsta poput brancina, cipla, orade, jegulje i ugora.
5. ŽUTSKO - SITSKA OTOČNA SKUPINA
Ovaj lokalitet je zaštićen 1967. Sastoji se od ukupno 35 otoka koji nisu uključeni u granice NP Kornati i/ili PP Telašćica, a proglašeni su zaštićenima u sklopu rezervata prirodnog predjela Kornatsko otočje. Krš je glavno obilježje reljefa pa se na otocima može vidjeti sva raskoš krških reljefnih oblika. Obalu obilježavaju zaljevi, brojne male uvale, istaknuti rtovi i žala. Jedinstvenost područja vidljiva je i u iznimnoj ljepoti prirodnog krajobraza, koja se najviše očituje u kontrastu plavetnila mora i kopna s karbonatnim stijenama, prekrivenima oskudnom vegetacijom. U akvatoriju ovoga lokaliteta nerijetko se mogu vidjeti strogo zaštićene vrste. Veći dio priobalnog pojasa prekriven je očuvanim livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica).
6. GVOZDENOVO - KAMENAR
Ovaj lokalitet je zaštićen 1974. Područje zaštite obuhvaća područje Kamenara - Vršine u ukupnoj duljini od 6.5 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok od gradskih četvrti Šibenika do vrhova obližnjih brežuljaka. Područje je danas dijelom obraslo starom borovom šumom, dijelom ga čine degradacijski stadiji (makija, garig, kamenjara), a dijelom mlađe borove sastojine nastale nakon požara prirodnom sukcesijom. Spomenici prirode:
1. STARA STRAŽA – geološki
Ovaj lokalitet je zaštićen 1961. godine, površina mu je 1,17 ha. Radi se o profilu smještenom kod Knina širine oko 15 m i visine oko 5 m. Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankopločastih laporovitih vapnenaca i rožnjaka. U malmskim slojevima vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis. U slojevima su jako dobro izražene bore. Lokalitet je važan zbog karakterističnih profila, paleontoloških, mineraloških, petrografskih, sedimentoloških, te je jako zanimljiv kao poligon za učenje geoloških pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama kao što su slojevitost, bore i rasjedi.
