Senjsko muzejsko društvo

16/06/2026

[KORAK BLIŽE NAŠIM ČLANOVIMA: Nova mogućnost izravne potpore radu SMD-a 📱]

Drage članice i članovi, kolegice i kolege, štovatelji senjske baštine,

u želji da poslovanje Senjskog muzejskog društva učinimo što suvremenijim, transparentnijim i pristupačnijim, s ponosom Vas obavještavamo da nam je odobren službeni status udruge u sustavu KEKS Pay donacija!

Djelovanje našeg Društva u potpunosti počiva na volonterskom i pro bono angažmanu svih naših članova i suradnika. Budući da se sav stručni rad obavlja bez ikakvih honorara, svaka uplaćena potpora koristi se isključivo za pokrivanje materijalnih troškova izdavaštva, organizaciju skupova i prezentaciju izložba te provedbu zaštitnih i terenskih istraživanja. Zato nam je iznimno važno da svaka Vaša potpora u potpunosti stigne do svog cilja, a KEKS Pay donacija je najbolji izbor:

❌ Bez ikakvih naknada: Prilikom uplate ne plaćate nikakvu proviziju (neovisno u kojoj ste banci).

💯 U cijelosti za baštinu: Svaka Vaša uplata u punom iznosu sjeda izravno na račun SMD-a.

⚡ Brzo i jednostavno: Nema prepisivanja IBAN-a, poziva na broj ili modela.



UPUTE ZA JEDNOSTAVNO KORIŠTENJE:

👉 Ako objavu čitate na računalu: Otvorite KEKS Pay aplikaciju na svom mobitelu, odaberite opciju "Skeniraj QR kod" i skenirajte priloženu sliku "Senjsko muzejsko društvo.png".

👉 Ako objavu čitate na mobitelu: Jednostavno kliknite na ovu izravnu poveznicu koja će Vas automatski preusmjeriti u aplikaciju na polje za sigurnu uplatu:

🔗https://kekspay.hr/pay/?cid=C461673070787&tid=P0027679&qr_type=4&code=DON01

Ova digitalna platforma uvedena je isključivo sa ciljem da Vam pojednostavi tehnički korak podrške – brzo, moderno i bez suvišnih administrativnih koraka.

Hvala Vam što cijenite naš volonterski rad i što zajednički čuvamo bogato naslijeđe grada Senja i domovine nam Hrvatske! 🇭🇷

Senjsko muzejsko društvo

16/06/2026

🇸🇪🤝🇭🇷 HRVATSKI GRB IZ FRANKAPANSKOG SENJA U ŠVEDSKOJ!?

Nek se glas o slavnoj povijesti našeg Senja čuje što dalje!

Lajkajte, dijelite i budite dio priče o tome kako je hrvatska šahovnica iz Senja završila u srcu Švedske!

U kraljevskoj knjižnici u Stockholmu čuva se jedan iznimno zanimljiv crtež srednjovjekovnog pečata – središnji motiv: hrvatski grb u obliku šahovnice! Taj grb nije dio švedske heraldike, već potječe iz Senja, iz vremena kada su ovim krajevima vladali Frankapani.

Povjesničar i diplomat Mladen Ibler istražio je ovaj povijesni fenomen i u Senjskom zborniku (br. 29, 2002) objavio članak pod naslovom: "Hrvatski grb iz frankopanskog Senja u Švedskoj".

Što povezuje Švedsku i Senj?

Davne 1424. godine, grad Senj posjetio je Erik VII. Pomeranski, prvi kralj Kalmarske unije – političke zajednice Danske, Švedske i Norveške. Bio je to kraljevski pohod prema Svetoj Zemlji, a put ga je vodio starim trgovačkim pravcem preko frankapanskih utvrda i dvoraca sve do Senja, tada najvažnije luke sjevernog Jadrana, pod upravom hrvatskog bana i senjskog kneza Nikole IV. Frankapana, poznatog i kao knez Mikula.

Kralj je u Senju ostavio preko 1000 konja i velik dio svoje pratnje, da bi potom sa senjskim knezom Nikolom IV ("el signor de Segna, ili el Conte de Segna" - kako ga nazivaju mletački izvori) i pratnjom zaplovio iz Senja na galijama prema Mlecima, gdje će ih prema zapisima povjesničara dočekati najsvečaniji i najraskošniji doček tog doba.

U kraljevoj brojnoj pratnji nalazili su se i vitezovi te plemići – među njima najvjerojatnije i predak švedske obitelji Kristiernsson, čiji pečat s hrvatskim grbom danas nalazimo u švedskoj zbirci pečata Svenske sigiller från medeltiden.

U središtu tog pečata jasno se ističe hrvatska šahovnica.

Iako se izvorni pečat danas ne nalazi u arhivima, crtež je krajem 19. stoljeća precrtao J. G. Liljegren iz isprave datirane 7. kolovoza 1502., u kojoj plemić Kristiern Hindriksson potvrđuje donaciju zemlje u švedskom mjestu Skänninge.

🇭🇷Kako je hrvatski grb završio na grbu švedske obitelji?
Čitajte u Senjskom zborniku
⬇️⬇️⬇️
https://hrcak.srce.hr/71304

15/06/2026

📜 Na današnji dan 1508. – Senj, Mirakuli Slavne Dêve Marije 📜

Na današnji dan, 15. lipnja 1508., iz tiskare u Senju izlazi jedno od najvažnijih djela starije hrvatske književnosti – Mirakuli Slavne Dêve Marije, najopsežnija zbirka Marijinih čudesa (legendi) u hrvatskoj književnosti.

Djelo je tiskano u formatu 16˚ (14 cm), na 80 listova, u 25 redaka po stranici, crnom tintom.

Započinje riječima: „Počinju mirakuli slavne Dêve Marije“, a završava kolofonom koji potvrđuje da je knjiga "komponjena i korežena Urbanom i Tomasom kanonici slavne crikve senjske", te štampana "po meštru Grguru Senjaninu" – 15. lipnja 1508. u Senju u kući arhiđakna senjskog Silvestra Bedričića.

Ova zbirka sadrži 61 čudo Blažene Djevice Marije, prevedenih s talijanskog izvornika (Miracoli della gloriosa Vergine Maria, Venecija, 1490./1491.). Prevoditelj – vjerojatno senjski svećenik – tekst prenosi doslovno na čakavštini, ostavljajući izražen talijanski utjecaj u jeziku.

Danas je u svijetu poznato samo pet sačuvanih primjeraka ove knjige: tri u Knjižnici HAZU, jedan u Petrogradu, te jedan u Britanskoj knjižnici u Londonu. Londonski primjerak čuva i jedini sačuvani kolofon.

Mirakuli Slavne Deve Marije (Senj, 1508.) danas su dostupni i u latiničkoj transliteraciji, sa znanstvenom studijom i popratnim tekstovima u izdanju Instituta za hrvatski jezik (Zagreb, 2023.), uredile dr. sc. Mirjana Crnić Novosel i doc. dr. sc. Ivana Eterović.

🔎Dobro je znati: Senjska tiskara djelovala je u sjeni senjske katedrale, unutar kaptola, uz odobrenje, potporu i suradnju senjskih biskupa.

To je prva tiskara za koju pouzdano znamo da je djelovala na hrvatskom tlu, o kojoj su poznati svi osnovni podaci: vrijeme i mjesto rada, izdanja, imena tiskara, prevoditelja i priređivača.
Foto: naslovnica i uvod knjige: Mirakuli Slavne Deve Marije ( Senj, 1508.), Institut za hrvatski jezik, Mirjana Crnić Novosel, Ivana Eterović, Zagreb, prosinac 2023.

12/06/2026

📜 Kako su se Senjani rugali mađarskim grbovima 1883. godine 😄


Burna je bila 1883. i skidanje mađarskih grbova i natpisa u Senju.

Senjani nisu propustili priliku sve pretvoriti u šalu. Satirični list „Vragoljan“ objavio je niz duhovitih „brzojava“ iz Senja.

Tako se ironično javlja:

„Na opće zadovoljstvo svih magjarskih novinah, postavljen jest danas nezajednički, već samo magjarski grb s magjarskim napisom na poštarskom uredu. Pučanstvo mirno i veselo. Svečanost obavila se je po noći.“

Autor se očito izruguje činjenici da je „svečanost“ obavljena potajno, pod okriljem noći.

Nedugo zatim slijedi nova vijest:

„Gradska policija skinula magjarski grb. Nitko nije zatvoren. Vidjet ćemo, ako će se povesti proti njim istraga.“

Posebno je zabavan dio o tadašnjem načelniku Fuichu. Vragoljan piše kako ga je građanstvo ispratilo na svoj način:
„Pošto se je načelnik Fui-ich sam zahvalio (?) odprati ga do kuće dostojna glasba.“

Fuj-ić🤣

A zatim dolazi najpoznatija pošalica:

„Gradjanstvo pripravilo mu ovaciju rogovi i tavami, a senjske babe prirediše mu špalir metlami i kanavacami.“

Teško je zamisliti slikovitiju satiru: umjesto počasne garde – senjske babe s metlama i krpama, a umjesto fanfara – rogovi i tave!

Na kraju se Vragoljan narugao i novim državnim grbovima koji su nakon demonstracija postavljani bez natpisa, spominjući „krivi križić“ na grbu i tablu koja je, prema senjskoj predaji i humoru, očito završila tamo gdje su završili i neki prethodni stranjski grbovi – u moru.

Senjski humor – britak jezik, smisao za šalu i sposobnost da političke prilike pretvore u predmet javnog podsmijeha.

Foto: Vragoljan, Bakar 1883.

12/06/2026

Tomas, arhiđakon i vikar stolne crikve senjske.
❤️

PRVI VRBNIČKI MISAL,

jedan od najljepših hrvatskoglagoljičnih kodeksa, napisao je senjski arhiđakon i vikar Tomas, koji je svoj posao dovršio 20. ožujka 1456. godine. Krajem prošle godine pretisnuto su izdanje te knjige objavili Staroslavenski institut i Mozaik knjiga, a u pripremi je i transliterirano izdanje, u kojem će se tekst »Prvoga vrbničkog misala« moći čitati na latinici.

O općim karakteristikama »Prvoga vrbničkog misala«, o njegovu faksimilnome izdanju i pripremi transliteracije jučer je u sklopu tribine Društva prijatelja glagoljice predavanje održao naš znanstvenik Josip Galić (»Faksimilno i preslovljeno izdanje Prvoga vrbničkog misala«).

11/06/2026