Društvo prijatelja Raba 1895

Društvo prijatelja Raba 1895 Udruga za istraživanje i očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Raba

01/05/2026

Živio Prvi maj! I živio uranak!

Dunja Vejzović danas postaje naša prva počasna članica!Upravni odbor Društva prijatelja Raba – 1895 u skladu sa Statutom...
11/04/2026

Dunja Vejzović danas postaje naša prva počasna članica!
Upravni odbor Društva prijatelja Raba – 1895 u skladu sa Statutom društva (čl. 11. i 15.) donosi jednoglasnu odluku da se Dunja Vejzović radi svojih iznimnih zasluga na području kulture, te radi dugogodišnjeg aktivnog, nesebičnog i dosljednog djelovanja u Rabu, kao i radi podrške svim aktivnostima Društva proglasi njegovom prvom počasnom članicom.

Iz Ilustriranog vodiča kroz Dalmaciju iz 1909. donosimo prijevod poglavlja o Rabu. Napominjemo da su podaci preuzeti iz ...
08/12/2025

Iz Ilustriranog vodiča kroz Dalmaciju iz 1909. donosimo prijevod poglavlja o Rabu. Napominjemo da su podaci preuzeti iz vodiča te nisu nužno točni, a talijanski toponimi su prilagođeni današnjim oblicima.
Grand-hotel Društva morskih i lječilišnih kupališta „Otok Rab“, potpuno nanovo uređen u venecijanskoj palači Nimira, s 36 soba, smješten na glavnoj ulici u blizini luke, s velikim vrtom te dobrim bečkim restoranom i kavanom, umjerene cijene.
Hotel-pansion Bellevue na rivi, novouređen, s elegantnom kavanom.
Pansion Giuseppe Marčić (pansion 5–6 kruna dnevno, njemačka kuhinja, kabine za kupanje), Pansion Tonsa, Garni hoteli (današnjim jezikom B&B): Quadranti, Kukulić, Belia & Rismondo, kao i razni privatni smještaji.
Morska kupališta, sunčane kupke, „kure“ grožđem, kozje mlijeko.
Liječnik: dr. Pietro Galzigna.
Slikoviti grad Rab broji oko 1000 stanovnika. On je postaja raznih parobrodskih linija; najudobnija je linija iz Rijeke preko Opatije redovitim parobrodima Ungaro-Croate i Austro-Croate (Rijeka–Rab oko 4 sata).
Osim toga postoje i česte izletničke vožnje iz Rijeke preko Opatije na Rab. Također prometuju linije Zadar–Veli Lošinj–Rijeka, nadalje Rijeka–Pag, i naposljetku linija Pula–Rab.
Najprivlačnije među brojnim šetnjama na otoku, koji s duljinom od 22 km i najvećom širinom od 9 km zauzima površinu od oko 180 km², jesu one do samostana sv. Eufemije (1½ sat od Porta Catena- naziv lokacije nekadašnjih gradskih vrata između Srednje ulice i Varoša), do lugarnice u šumi Dundo te od sv. Eufemije dalje kroz Kamporsku dolinu (1½ sat). Ako se brodom ode u uvalu Ćifnatu, odande se pruža najkraći uspon do lugarnice (¾ sata).
Do Barbata (dobro vino, kao i na cijelom otoku), s prekrasnim kupališnim plažama kod Banjola (1¼ sata), no morski je put ugodniji (¾ sata).
Do Lopara, najslikovitijeg mjesta na Rabu, vodi put preko uzvisine sv. Ilije, zatim poprijeko kroz dolinu sv. Petra i uzbrdo na visoravan gdje se nalazi ruševina crkve sv. Danijela. Potom se ide preko visoravni i naposljetku do klanca Janina, nakon čega se stiže u loparsku dolinu (3½ sata). Uspon na Tinjarošu (Kamenjak) traje oko 2 sata; put vodi preko posjeda Mundanije, Krstinić i Sćerbe. Nigdje u Kvarneru ne uživa se veličanstveniji pogled na divlji Velebit nego s visine Tinjaroše (408 m). I inače je vidik očaravajući.
Rab je dugo vremena bio jedna od najvažnijih međupostaja Mlečana na putu prema Orijentu. Kuga ga je 1456. godine opustošila, od čega se još nije posve oporavio. Time grad, čija arhitektura na više mjesta podsjeća na mletačke utjecaje, poprima zanimljiv, starinski izgled.
Jedna od brojnih znamenitosti Raba jest stara katedrala iz 13. stoljeća. U unutrašnjosti sadrži lijep ciborij-oltar, vrijedne korske klupe (mletačko djelo iz 1445. godine), a u riznici, među ostalim, i znameniti relikvijar sv. Kristofora s reljefima od pozlaćenog srebrnog lima u kovanom radu iz 12. ili 13. stoljeća. U tom se relikvijaru nalazi glava sveca, okrunjena zlatnim i srebrnim vijencem te ukrašena draguljima. Nedaleko od katedrale stoji zvonik iz 12. stoljeća, visok 25 m.
Spominjemo još crkvu benediktinki, u kojoj se nalazi vrijedna slika Bartolomea Vivarinija. Vrlo su vrijedne razgledavanja i ruševine stare bazilike sv. Ivana Krstitelja iz 11. stoljeća, ponajprije zbog mozaika izrađenih po antičkim uzorima, koji su mjestimice sačuvani u podu. Sačuvane zidne slike potječu od Andrije Alešija iz Drača (1454.). Zanimljiv je i portal u vrtu Grand-hotela (Palača Nimira).

Izvor teksta i priloga iz godine 1910. - vodića: Hartleben's Illustrierter Führer durch Dalmatien (nebst Abbazia und Lussin) an der Osterreichischen Riviera langs der Kuste von Albanien bis Korfu und nach den Ionischen Inseln. (9. izd.). Wien – Leipzig: A. Hartleben's Verlag, 1910. S 9 tabli, 100 ilustracija između teksta, 2 tekstualne karte između teksta i 23 obojene karte i plana. Tvrdi uvez, ukupno 235 str.
Preveo Vladimir Tkalčić, toponime uredio David Kabalin

Povratak procesije Gospe Karmelske  u crkvu Sv. Justine u gradu Rabu 16. srpnja 1937. Oltar Gospe Karmelske nalazi se u ...
01/12/2025

Povratak procesije Gospe Karmelske u crkvu Sv. Justine u gradu Rabu 16. srpnja 1937.
Oltar Gospe Karmelske nalazi se u spomenutoj crkvi, gdje je bilo i sjedište istoimene bratovštine (uz prekide) aktivne od 16. stoljeća do 1970-ih godina. Jasno se vide bratimi koji nose kip. Zanimljiv detalj je i vidljiv plakat za film La Habanera iz 1937. koji je igrao u ljetnom kinu na Pjaceti. Ove fotografije su dosad jedine poznate koje prikazuju ovu procesiju, bratime i čitak plakat u kino vitrini.

Samostan sv. Andrije na Rabu (Fotografija iz god. 1962.)🏰 Kratka povijest i arhitekturaSamostanska crkva sv. Andrije, po...
30/11/2025

Samostan sv. Andrije na Rabu (Fotografija iz god. 1962.)

🏰 Kratka povijest i arhitektura
Samostanska crkva sv. Andrije, podignuta u 11. stoljeću, jedna je od najvrjednijih sakralnih građevina staroga grada Raba. Riječ je o trobrodnoj protoromaničkoj bazilici, koja je tijekom kasnijih stoljeća djelomično barokizirana, no i dalje čuva svoj izvorni srednjovjekovni karakter.
U lađi crkve nalazi se oltar Majke Božje, čašćene kao Čudotvorna Gospa Rapska još od 16. stoljeća.
📚 Samostanska knjižnica
Unutar samostana čuva se vrijedna knjižnica u kojoj se, uz bogatu duhovnu literaturu, nalaze i stari rukopisi te povijesni dokumenti od iznimne važnosti za otok Rab.
🙏 Život benediktinki
Rab je u prošlosti bio dom mnogih benediktinskih samostana, no samostan sv. Andrije Apostola jedina je benediktinska zajednica koja se održala sve do današnjih dana.
Koludrice i danas žive po pravilu Ora et labora – moli i radi – te u slobodnim trenucima izrađuju umjetničke predmete i tradicijske rukotvorine.
🌿 Proizvodi samostana
U Gornjoj ulici nalazi se trgovina u kojoj se mogu kupiti otočne kreme, tinkture, ulja i prirodni pripravci koje sestre izrađuju od ljekovitog bilja prikupljenog na rapskim obroncima.
🕍 Vizura četiri zvonika
Danas je grad najpoznatiji po jedinstvenoj vizuri četiri zvonika koji sa srednjovjekovnim zidinama čine jednu od najljepših arhitektonskih cjelina Jadrana. Najstariji među njima je zvonik crkve sv. Andrije.

s304b 11915 EncLZ1962-6 Rab Sveti Andrija Foto K. Tadić Zagreb MCMLXII Enciklopedija Leksikografskog zavoda
-------------------------

Rab. Zagreb MCMLXII Enciklopedija Leksikografskog zavoda. s304c 11914 EncLZ1962-6 anno 1962.
29/11/2025

Rab. Zagreb MCMLXII Enciklopedija Leksikografskog zavoda. s304c 11914 EncLZ1962-6 anno 1962.

Knežev dvor na Rabu jedan je od najvažnijih spomenika na otoku i jedan od najprepoznatljivijih objekata rapske srednjovj...
18/11/2025

Knežev dvor na Rabu jedan je od najvažnijih spomenika na otoku i jedan od najprepoznatljivijih objekata rapske srednjovjekovne arhitekture. Iako danas nije sačuvan u potpuno izvornom obliku, njegov izgled, položaj i sačuvani dijelovi svjedoče o dugoj i bogatoj povijesti grada Raba. U Kneževu dvoru danas su smješteni uredi rapske gradske uprave i vijećnica.
________________________________________
Položaj i urbanistički kontekst
Knežev dvor smješten je u srcu povijesne jezgre grada Raba, u bliizini luke, kako je često slučaj s upravnim zgradama u vrijeme mletačke uprave
Njegov položaj nije slučajan – bio je simbol svjetovne vlasti na strateškom mjestu iz kojeg se kontrolirala uprava, pravosuđe i svakodnevni život grada.
________________________________________
Povijest i namjena
Knežev dvor bio je sjedište rapskog kneza (comes Arbae), dužnosnika koji je predstavljao mletačku vlast u razdoblju kada je Rab bio dio Mletačke Republike (od 10. st. pa sve do 1797.).
Uloge Kneževa dvora kroz povijest:
• Upravni centar – mjesto gdje se donosile političke i gospodarske odluke za grad i otok.
• Središte pravosuđa – ovdje su se održavale sudske rasprave i izdavale presude.
• Rezidencija kneza – službeni stan i radni prostori mletačkog predstavnika.
• Arhiv i uredovna zgrada – čuvao se gradski arhiv, zapisi, statuti i odluke vijeća.
________________________________________

Arhitektonska obilježja
Knežev dvor je kompleks zgrada iz raznih razdoblja, od romaničke vijećnice koja gleda na Donju ulicu, preko gotičkih dogradnji do renesansnih intervencija.
Iako danas nije u potpunosti sačuvan, prepoznatljiva su sljedeća obilježja:
1. Fasada i vanjski izgled
• Kombinacija romaničkih, gotičkih i renesansnih arhitektonskih elemenata.
• Kamen je dominantni materijal.
• Bogati prozorski okviri, trifore i bifore, karakteristične za dalmatinske komunalne palače.
2. Unutarnje dvorište
• Nekadašnji Knežev dvor imao je unutarnje dvorište i komunikacijama između različitih dijelova kompleksa, te cisternom.
• Dvorište se koristilo i za javna okupljanja, dane primanja i sudske ceremonije.
3. Upravne prostorije
• Prostorije za vijeće, kancelariju i arhiv bile su smještene u gornjim katovima.
• Poseban dio je bio namijenjen stanu kneza, odvojen od javnih funkcija.
________________________________________
Rekonstrukcije i današnje stanje
Knežev dvor je kroz stoljeća pretrpio niz oštećenja, pregradnji i gubitaka. Dio kompleksa srušen je ili izmijenjen u 19. i 20. stoljeću. Danas se vide samo neki očuvani elementi izvorne zgrade, no:
• arhitektonski tragovi i dalje omogućuju jasnu identifikaciju položaja i volumena dvora,
• arheološka istraživanja potvrdila su kontinuitet upravnog centra na tom mjestu,
• konzervatorski radovi sačuvali su najvrednije dijelove, poput gotičkih prozora i dijelova renesansnih pročelja.
________________________________________
Knežev dvor u kulturnom identitetu Raba
Za Rabljane Knežev dvor nije samo ruševina ili povijesna građevina – on je simbol tisućljetne gradske autonomije. Čak i u izmijenjenom obliku, ostao je jedan od ključnih točaka identiteta starog grada, naročito u kontekstu:
• rapskog Statuta iz 14. stoljeća,
• tradicije samouprave i komunalnih institucija,
• urbanističke cjelovitosti starogradske jezgre

P.S. Desnio na fotografiji su privezana dva torpedna broda. Desni T8 je izgrađen u Rijeci (Brodovi oznaka T4-T8) nazivani su u žargonu tadašnje vojne mornaricr "Fiumanke".
s084 11876 RabOtok1926 Knežev dvor. 1926. Brusić Vladislav: Otok Rab Nakladnik: Franjevački kamporski samostan sv. Eufemije

Dvor "Nimira" 1926. Brusić Vladislav: Otok Rab Nakladnik: Franjevački kamporski samostan sv. Eufemije. s137 11834 RabOto...
07/11/2025

Dvor "Nimira" 1926. Brusić Vladislav: Otok Rab Nakladnik: Franjevački kamporski samostan sv. Eufemije. s137 11834 RabOtok1926

Rab godine 1928.  Flora Botteri (FB) Ivan Hugo Botteri (IHB) Emma Carolina Luigia Botteri (de Dominis)(1886-1971) "ECLB"...
05/11/2025

Rab godine 1928. Flora Botteri (FB) Ivan Hugo Botteri (IHB) Emma Carolina Luigia Botteri (de Dominis)(1886-1971) "ECLB" Molim pomoć - nađimo mjesto gdje su nastale ove fotografije na Rabu ?. 11828 Obitelji

Flora Botteri 1934. (9. svibnja 1912., Zagreb. Siječnja 19 1973 - Zagreb) "X" Roditelji: dr. Ivan Hugo Botteri i Emma (E...
02/11/2025

Flora Botteri 1934. (9. svibnja 1912., Zagreb. Siječnja 19 1973 - Zagreb) "X" Roditelji: dr. Ivan Hugo Botteri i Emma (Ema) Carolina Luigia de Dominis. Botteri, Ivan Hugo, hrvatski internist (Split, 5. VIII. 1876 – Zagreb, 17. II. 1963) "Y". Nada Woger (rođena Pezel) (1915 -1993 Gradsko Groblje Rab) "V" (Demetrova 3, Zagreb Ivana Fischer) Botteri, Ivan Hugo, hrvatski internist (Split, 5. VIII. 1876 – Zagreb, 17. II. 1963). Studij medicine završio 1901. u Beču. Od 1902. bolnički liječnik u Zadru, od 1910. u Šibeniku. God. 1934–36. voditelj internog odjela Zakladne bolnice, a 1936–51. predstojnik Interne klinike u Zagrebu; redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Jedan od tvoraca moderne interne medicine u nas, autor prvoga hrvatskog udžbenika interne medicine (6 izdanja od 1940. do 1962). Napose je proučavao alergiju na ehinokokov antigen (Casoni-Botterijeva reakcija). Citiranje: Botteri, Ivan Hugo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
11825 Obitelji

Address

Rab

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Društvo prijatelja Raba 1895 posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Društvo prijatelja Raba 1895:

Share