JU za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije

31/07/2026

𝐀𝐮𝐭𝐨𝐟𝐨𝐤𝐮𝐬: 𝟎, 𝐝𝐯𝐨𝐳𝐮𝐛𝐢 𝐩𝐨𝐭𝐨𝐜̌𝐚𝐫: 𝟏
Ovako je izgledao naš susret s jednim od najskrivenijih i najizbirljivijih vladara naših šuma – 𝐝𝐯𝐨𝐳𝐮𝐛𝐢𝐦 𝐩𝐨𝐭𝐨𝐜̌𝐚𝐫𝐨𝐦 (𝑇ℎ𝑒𝑐𝑎𝑔𝑎𝑠𝑡𝑒𝑟 𝑏𝑖𝑑𝑒𝑛𝑡𝑎𝑡𝑎)! Loš video dokaz je da fotoaparat, koliko god dobar bio, ponekad jednostavno 𝐠𝐮𝐛𝐢 𝐮𝐭𝐫𝐤𝐮 𝐬 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐨𝐯𝐨𝐦 𝐛𝐫𝐳𝐢𝐧𝐨𝐦.
Dok ženka polaže jaja u pijesak na samom izvoru potoka, dolijeće druga jedinka — pogledi se sretnu, pridošlica shvati poruku i odleti, a prva jedinka krene za njom — kao pravi čuvar svog strogo čuvanog teritorija... a mi smo uspjeli uhvatiti tek djelić.
𝑶𝒏𝒐 𝒔̌𝒕𝒐 𝒐𝒔𝒕𝒂𝒋𝒆 𝒊𝒛𝒂 𝒐𝒗𝒐𝒈 𝒃𝒓𝒛𝒐𝒈 𝒔𝒖𝒔𝒓𝒆𝒕𝒂: položena 𝐣𝐚𝐣𝐚 iz kojih će se izleći 𝐥𝐢𝐜̌𝐢𝐧𝐤𝐞 koje će 𝐧𝐞𝐤𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐚 𝐫𝐚𝐬𝐭𝐢 𝐬𝐤𝐫𝐢𝐯𝐞𝐧𝐞 𝐮 𝐬𝐞𝐝𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐩𝐨𝐭𝐨𝐤𝐚, prije nego što razviju svoja krila.
Ovaj važni nalaz zabilježili smo u novoproglašenom 𝑷𝒐𝒔𝒆𝒃𝒏𝒐𝒎 𝒓𝒆𝒛𝒆𝒓𝒗𝒂𝒕𝒖 𝒔̌𝒖𝒎𝒔𝒌𝒆 𝒗𝒆𝒈𝒆𝒕𝒂𝒄𝒊𝒋𝒆 𝑷𝒐𝒍𝒋𝒂𝒏𝒂 na zapadnom Papuku! Budući da dvozubi potočar nastanjuje samo najčišće i netaknute gorske izvore, ovaj susret u području s obilježjima sekundarne prašume najbolji je dokaz neprocjenjive vrijednosti našeg novog rezervata!
Hvala Udruga Hyla / Association Hyla na pomoći oko identifikacije 😊

29/07/2026

Na prvi pogled možda ćete je i propustiti. Dok miruje, 𝐝𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐦𝐞𝐝𝐨𝐧𝐣𝐢𝐜𝐚 (𝐸𝑢𝑝𝑙𝑎𝑔𝑖𝑎 𝑞𝑢𝑎𝑑𝑟𝑖𝑝𝑢𝑛𝑐𝑡𝑎𝑟𝑖𝑎) svojim 𝒕𝒂𝒎𝒏𝒊𝒎 𝒑𝒓𝒆𝒅𝒏𝒋𝒊𝒎 𝒌𝒓𝒊𝒍𝒊𝒎𝒂 gotovo se stapa s okolinom. No čim poleti, otkriva upečatljiva 𝒄𝒓𝒗𝒆𝒏𝒂 𝒔𝒕𝒓𝒂𝒛̌𝒏𝒋𝒂 𝒌𝒓𝒊𝒍𝒂 𝒔 𝒄𝒓𝒏𝒊𝒎 𝒕𝒐𝒄̌𝒌𝒂𝒎𝒂 – pravo malo iznenađenje prirode.
Ta boja nije tu slučajno – to je 𝐮𝐩𝐨𝐳𝐨𝐫𝐞𝐧𝐣𝐞. Crvena stražnja krila 𝒔𝒊𝒈𝒏𝒂𝒍𝒊𝒛𝒊𝒓𝒂𝒋𝒖 pticama i drugim predatorima da bi ovaj leptir mogao biti 𝒏𝒆𝒖𝒌𝒖𝒔𝒂𝒏 𝒛𝒂𝒍𝒐𝒈𝒂𝒋, pa je bljesak boje zapravo 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐦𝐛𝐞𝐧𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐭𝐢𝐤𝐚, 𝐧𝐞 𝐩𝐮𝐤𝐚 𝐝𝐞𝐤𝐨𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚.
Iako 𝐩𝐫𝐢𝐩𝐚𝐝𝐚 𝐬𝐤𝐮𝐩𝐢𝐧𝐢 𝐧𝐨𝐜́𝐧𝐢𝐡 𝐥𝐞𝐩𝐭𝐢𝐫𝐚, 𝐚𝐤𝐭𝐢𝐯𝐧𝐚 𝐣𝐞 𝐭𝐢𝐣𝐞𝐤𝐨𝐦 𝐝𝐚𝐧𝐚, a upravo je sada pravo vrijeme da je potražite.
Cvjetovi 𝐤𝐨𝐧𝐨𝐩𝐥𝐣𝐮𝐬̌𝐞 (𝐸𝑢𝑝𝑎𝑡𝑜𝑟𝑖𝑢𝑚 𝑐𝑎𝑛𝑛𝑎𝑏𝑖𝑛𝑢𝑚) 𝐨𝐦𝐢𝐥𝐣𝐞𝐧𝐨 su 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐨 na kojem se odrasle danje medonjice hrane nektarom tijekom ljeta. Ukoliko ju želite vidjeti pronađite konopljušu i zastanite nekoliko minuta – možda ćete isprva primijetiti tek tamnog leptira, a zatim vas iznenadi bljesak njegovih crvenih krila.
Danja medonjica 𝒋𝒆𝒅𝒏𝒂 𝒋𝒆 𝒐𝒅 𝒄𝒊𝒍𝒋𝒏𝒊𝒉 𝒗𝒓𝒔𝒕𝒂 𝑵𝒂𝒕𝒖𝒓𝒂 2000 𝒑𝒐𝒅𝒓𝒖𝒄̌𝒋𝒂 𝑺̌𝒖𝒎𝒆 𝒏𝒂 𝑫𝒊𝒍𝒋 𝒈𝒐𝒓𝒊 𝒊 𝑶𝒓𝒍𝒋𝒂𝒗𝒂𝒄. Iako je možemo susresti i na drugim mjestima u našoj županiji, upravo su ova područja važna za očuvanje njezinih staništa i prirodnih procesa o kojima ovisi.

24/07/2026

Jeste li ikada imali priliku vidjeti žutog mukača u prirodi? Podijelite svoje iskustvo u komentarima! 👇🏻 🐸🌿

16/07/2026

🐍 𝐃𝐚𝐧𝐚𝐬 𝐨𝐛𝐢𝐥𝐣𝐞𝐳̌𝐚𝐯𝐚𝐦𝐨 𝐒𝐯𝐣𝐞𝐭𝐬𝐤𝐢 𝐝𝐚𝐧 𝐳𝐦𝐢𝐣𝐚

U Hrvatskoj živi 𝟏𝟓 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 zmija, a 𝟓 ih možemo pronaći i u našoj županiji: 𝒃𝒋𝒆𝒍𝒊𝒄𝒖, 𝒃𝒋𝒆𝒍𝒐𝒖𝒔̌𝒌𝒖, 𝒓𝒊𝒃𝒂𝒓𝒊𝒄𝒖, 𝒔𝒎𝒖𝒌𝒖𝒍𝒋𝒖 i 𝒓𝒊đ𝒐𝒗𝒌𝒖.

𝐑𝐢đ𝐨𝐯𝐤𝐚 je jedina 𝒐𝒕𝒓𝒐𝒗𝒏𝒊𝒄𝒂 među njima, no kao i ostale zmije, 𝒏𝒆𝒄́𝒆 𝒏𝒂𝒑𝒂𝒔𝒕𝒊 𝒄̌𝒐𝒗𝒋𝒆𝒌𝒂 𝒐𝒔𝒊𝒎 𝒂𝒌𝒐 𝒔𝒆 𝒐𝒔𝒋𝒆𝒕𝒊 𝒖𝒈𝒓𝒐𝒛̌𝒆𝒏𝒐𝒎 ili ju se slučajno nagazi. Njezin ugriz uzrokuje bol i otok, a mogu se javiti i mučnina, vrtoglavica ili opća slabost. Iako 𝐮𝐠𝐫𝐢𝐳 najčešće 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐬𝐦𝐫𝐭𝐨𝐧𝐨𝐬𝐚𝐧, preporuča se zatražiti liječničku pomoć, osobito kod djece, starijih osoba i osoba narušenog zdravlja.

Unatoč brojnim predrasudama, zmije 𝒊𝒎𝒂𝒋𝒖 𝒏𝒆𝒛𝒂𝒎𝒋𝒆𝒏𝒋𝒊𝒗𝒖 𝒖𝒍𝒐𝒈𝒖 𝒖 𝒑𝒓𝒊𝒓𝒐𝒅𝒊. Prirodno 𝐫𝐞𝐠𝐮𝐥𝐢𝐫𝐚𝐣𝐮 𝐛𝐫𝐨𝐣𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐠𝐥𝐨𝐝𝐚𝐯𝐚𝐜𝐚 i drugih sitnih životinja, 𝐯𝐚𝐳̌𝐧𝐚 𝐬𝐮 𝐤𝐚𝐫𝐢𝐤𝐚 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐢𝐝𝐛𝐞𝐧𝐢𝐡 𝐥𝐚𝐧𝐚𝐜𝐚 te su pokazatelj zdravih i očuvanih ekosustava.

𝒁𝒎𝒊𝒋𝒆 𝒏𝒆 𝒕𝒓𝒂𝒛̌𝒆 𝒔𝒖𝒔𝒓𝒆𝒕 𝒔 𝒄̌𝒐𝒗𝒋𝒆𝒌𝒐𝒎 – ugriz je gotovo uvijek obrambena reakcija kada se osjećaju ugroženo. Zato ih promatrajmo s poštovanjem i iz sigurne udaljenosti te im omogućimo da nastave obavljati svoju važnu ulogu u prirodi.

𝐍𝐚 𝐧𝐣𝐢𝐡𝐨𝐯 𝐝𝐚𝐧 𝐩𝐨𝐝𝐬𝐣𝐞𝐭𝐢𝐦𝐨 𝐬𝐞 𝐝𝐚 𝐬𝐮 𝐳𝐦𝐢𝐣𝐞 𝐯𝐚𝐳̌𝐚𝐧 𝐝𝐢𝐨 𝐧𝐚𝐬̌𝐢𝐡 𝐞𝐤𝐨𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚 𝐢 𝐝𝐚 𝐳𝐚𝐬𝐥𝐮𝐳̌𝐮𝐣𝐮 𝐩𝐨𝐬̌𝐭𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞, 𝐚 𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐝𝐫𝐚𝐬𝐮𝐝𝐞 💚

09/07/2026

Požeško-slavonska županija 𝐛𝐨𝐠𝐚𝐭𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐳𝐚 𝐧𝐨𝐯𝐨 𝐳𝐚𝐬̌𝐭𝐢𝐜́𝐞𝐧𝐨 𝐩𝐨𝐝𝐫𝐮𝐜̌𝐣𝐞 – 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐥𝐚𝐬̌𝐞𝐧 𝐣𝐞 𝑷𝒐𝒔𝒆𝒃𝒏𝒊 𝒓𝒆𝒛𝒆𝒓𝒗𝒂𝒕 𝒔̌𝒖𝒎𝒔𝒌𝒆 𝒗𝒆𝒈𝒆𝒕𝒂𝒄𝒊𝒋𝒆 𝑷𝒐𝒍𝒋𝒂𝒏𝒂! 🌳

Posebno smo ponosni što je prijedlog zaštite nastao u 𝑠𝑢𝑟𝑎𝑑𝑛𝑗𝑖 Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije i Hrvatske šume – 𝐔𝐩𝐫𝐚𝐯𝐞 𝐬̌𝐮𝐦𝐚 𝐏𝐨𝐝𝐫𝐮𝐳̌𝐧𝐢𝐜𝐞 𝐏𝐨𝐳̌𝐞𝐠𝐚. Rezultat je to 𝒗𝒊𝒔̌𝒆𝒈𝒐𝒅𝒊𝒔̌𝒏𝒋𝒆𝒈 𝒔𝒕𝒓𝒖𝒄̌𝒏𝒐𝒈 𝒓𝒂𝒅𝒂 𝒊 𝒛𝒂𝒋𝒆𝒅𝒏𝒊𝒄̌𝒌𝒐𝒈 𝒛𝒂𝒍𝒂𝒈𝒂𝒏𝒋𝒂 𝒛𝒂 𝒐𝒄̌𝒖𝒗𝒂𝒏𝒋𝒆 𝒏𝒂𝒔̌𝒊𝒉 𝒏𝒂𝒋𝒗𝒓𝒋𝒆𝒅𝒏𝒊𝒋𝒊𝒉 𝒔̌𝒖𝒎𝒔𝒌𝒊𝒉 𝒆𝒌𝒐𝒔𝒖𝒔𝒕𝒂𝒗𝒂.

Stare i prirodne šume među 𝐧𝐚𝐣𝐯𝐫𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢𝐣𝐢𝐦 𝐬𝐮 𝐞𝐤𝐨𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐢𝐦𝐚 𝐄𝐮𝐫𝐨𝐩𝐞. One čuvaju bioraznolikost, ublažavaju posljedice klimatskih promjena i omogućuju prirodi da se razvija svojim tijekom. Upravo zato 𝒑𝒓𝒐𝒈𝒍𝒂𝒔̌𝒆𝒏𝒋𝒆 𝑷𝒐𝒔𝒆𝒃𝒏𝒐𝒈 𝒓𝒆𝒛𝒆𝒓𝒗𝒂𝒕𝒂 𝒔̌𝒖𝒎𝒔𝒌𝒆 𝒗𝒆𝒈𝒆𝒕𝒂𝒄𝒊𝒋𝒆 𝑷𝒐𝒍𝒋𝒂𝒏𝒂 𝒑𝒓𝒆𝒅𝒔𝒕𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂 𝒛𝒏𝒂𝒄̌𝒂𝒋𝒂𝒏 𝒅𝒐𝒑𝒓𝒊𝒏𝒐𝒔 𝒛𝒂𝒔̌𝒕𝒊𝒕𝒊 𝒑𝒓𝒊𝒓𝒐𝒅𝒆 𝒏𝒂 𝒏𝒂𝒄𝒊𝒐𝒏𝒂𝒍𝒏𝒐𝒋 𝒊 𝒆𝒖𝒓𝒐𝒑𝒔𝒌𝒐𝒋 𝒓𝒂𝒛𝒊𝒏𝒊 😊.

Rezervat se prostire na 𝟐𝟑𝟒,𝟗𝟏 𝐡𝐚 na 𝒋𝒖𝒛̌𝒏𝒊𝒎 𝒐𝒃𝒓𝒐𝒏𝒄𝒊𝒎𝒂 𝑷𝒂𝒑𝒖𝒌𝒂, 𝒏𝒂 𝒑𝒐𝒅𝒓𝒖𝒄̌𝒋𝒖 𝑶𝒑𝒄́𝒊𝒏𝒆 𝑩𝒓𝒆𝒔𝒕𝒐𝒗𝒂𝒄 𝒖 𝑷𝒐𝒛̌𝒆𝒔̌𝒌𝒐-𝒔𝒍𝒂𝒗𝒐𝒏𝒔𝒌𝒐𝒋 𝒛̌𝒖𝒑𝒂𝒏𝒊𝒋𝒊, a njime će upravljati naša Javna ustanova.

03/07/2026

𝐃𝐯𝐢𝐣𝐞 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞 u vodi i tek 𝟒𝟎-𝟓𝟎 𝐝𝐚𝐧𝐚 u zraku —
Ličinka 𝐯𝐫𝐞𝐭𝐞𝐧𝐜𝐚 prugasta konjska smrt (𝐶𝑎𝑙𝑜𝑝𝑡𝑒𝑟𝑦𝑥 𝑠𝑝𝑙𝑒𝑛𝑑𝑒𝑛𝑠) provdi oko dvije godine u vodi, mjenjajući svoj svlak 10-ak p**a kako bi mogla rasti. Zadnje presvlačenje je i najspektakularnije — iz vodenog stvorenja izlazi krilato biće, mekano i blijedo, koje tek satima kasnije dobiva svoju 𝒎𝒆𝒕𝒂𝒍𝒏𝒖 𝒑𝒍𝒂𝒗𝒐-𝒛𝒆𝒍𝒆𝒏𝒖 𝒃𝒐𝒋𝒖.
Kad jednom polete, mužjaci brane svoj mali komad obale i "plešu" pred ženkama raširenih krila — pravi zračni ritual udvaranja. Ako ženka prihvati, odlaže i do 𝟑𝟎𝟎 𝐣𝐚𝐣𝐚𝐬̌𝐚𝐜𝐚 u tkivo vodenih biljaka, a cijeli proces zna potrajati i pola sata.
Sljedeći put kad vidite ovaj sjaj iznad vode, znajte da su iza njega dvije godine tihog rasta!

30/06/2026

Ukoliko vam je trenutno prevruće za boravak u prirodi i nemate ideju 𝒌𝒂𝒌𝒐 𝒑𝒓𝒐𝒗𝒆𝒔𝒕𝒊 𝒑𝒐𝒔𝒍𝒊𝒋𝒆𝒑𝒐𝒅𝒏𝒆 — 𝒊𝒎𝒂𝒎𝒐 𝒑𝒓𝒊𝒋𝒆𝒅𝒍𝒐𝒈! 😊
Danas se otvara 𝒊𝒛𝒍𝒐𝒛̌𝒃𝒂 𝒇𝒐𝒕𝒐𝒈𝒓𝒂𝒇𝒊𝒋𝒂 𝐌𝐚𝐫𝐤𝐚 𝐃𝐨𝐛𝐨𝐬̌𝐚, biologa Parka prirode Papuk i 𝒑𝒐𝒃𝒋𝒆𝒅𝒏𝒊𝒌𝒂 𝒏𝒂𝒕𝒋𝒆𝒄̌𝒂𝒋𝒂 𝐂𝐚𝐦𝐞𝐫𝐚 𝐀𝐮𝐫𝐞𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟔.
Dođite i vidite manje poznate stanovnike Papuka kroz objektiv nekoga tko ih godinama strpljivo upoznaje i fotografira! 📸
Vidimo se u Galeriji svjetlosti! 🌿
📍 𝐆𝐫𝐚𝐝𝐬𝐤𝐚 𝐤𝐧𝐣𝐢𝐳̌𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐏𝐨𝐳̌𝐞𝐠𝐚, 𝟑𝟎.𝟔.𝟐𝟎𝟐𝟔. 𝐮 𝟏𝟖𝐡 😊

| Camera Aurea ― otvorenje izložbe Marka Doboša ― dođi i otkrij čudesan svijet tajanstvenih stanovnika Papuka |

🖼 Otvorenje izložbe pod nazivom Tajanstveni stanovnici Papuka autora Marka Doboša održat će se u utorak, 30. lipnja 2026. godine, u 18 sati na Galeriji svjetlosti.

📷Izložba je rezultat fotonatječaja Camera Aurea, a Prosudbeno povjerenstvo kao najkvalitetnije prepoznalo je radove Marka Doboša.

🥰Dođi na Galeriju svjetlosti i podrži pobjednika natječaja Camera Aurea 2026. Vidimo se u Knjižnici, gdje ćeš se iznova uvjeriti da su profesionalni interes i ljubav prema hobiju savršen spoj ili u ovom slučaju dobitna kombinacija!

17/06/2026

📢 Sretan završetak za malog Miru! 🐦💚

Danas smo dobili dojavu iz Veterinarske stanice Kutjevo o malom Miri, ptiću vjetruše koje je ispalo iz gnijezda tijekom svojih prvih pokušaja letenja.

➡️ Dobra vijest: Miro je na sigurnom!
Podigli smo ga i smjestili na visoko stablo, daleko od opasnosti poput mačaka i drugih grabežljivaca.

👉 Zašto je ovo važno znati?
Mladi ptići često napuštaju gnijezdo i prije nego što su potpuno spremni za let. To je normalan dio njihovog razvoja. Roditelji su gotovo uvijek u blizini i nastavljaju ih hraniti i učiti.

🟢 Ako i vi pronađete ptića na tlu:
Ako nije ozlijeđen – podignite ga
Stavite ga na povišeno i sigurno mjesto
Udaljite se i pustite prirodu da odradi svoje

❤️ Miro će svojim glasom dozvati majku, a ona će ga nastaviti hraniti dok ne postane pravi mali letač.

Hvala svima koji brinu o prirodi i reagiraju na pravi način 🙏🌿🐦

15/06/2026

🌿 Završili smo s programom 𝐌𝐥𝐚𝐝𝐢 č𝐮𝐯𝐚𝐫𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐫𝐨𝐝𝐞 za ovu nastavnu godinu! 🌿

U programu su sudjelovali učenici iz četiri škole: OŠ "Dobriša Cesarić" Požega i OŠ Julija Kempfa iz Požege te „Osnovna škola "Mladost" Jakšić i Osnovna škola Stjepana Radića Čaglin.

Tijekom predavanja učenici su imali priliku upoznati naša zaštićena područja i vrste, naučiti više o važnosti očuvanja prirode te usvojiti pravila odgovornog ponašanja u prirodi. Svoje znanje provjerili su u kvizu, a najuspješnije ekipe nagrađene su terenskom nastavom tijekom jednog školskog sata.

Zahvaljujemo svim učenicima i profesorima na sudjelovanju, interesu i entuzijazmu koji su pokazali tijekom provedbe programa. 💚

S aktivnostima nastavljamo na jesen, kada nas očekuje završna promocija Mladih čuvara prirode. Veselimo se ponovnom druženju i novim zajedničkim koracima u upoznavanju i očuvanju prirode! 🌱🍂

12/06/2026

Završili smo ovogodišnji monitoring 𝐣𝐚𝐝𝐫𝐚𝐧𝐬𝐤𝐞 𝐤𝐨𝐳𝐨𝐧𝐨𝐬̌𝐤𝐞 (𝑯𝒊𝒎𝒂𝒏𝒕𝒐𝒈𝒍𝒐𝒔𝒔𝒖𝒎 𝒂𝒅𝒓𝒊𝒂𝒕𝒊𝒄𝒖𝒎) — i brojke govore same za sebe.
Ukupno 𝟕𝟑𝟏 𝐤𝐨𝐳𝐨𝐧𝐨𝐬̌𝐤𝐚 na području 𝐏𝐨𝐳̌𝐞𝐬̌𝐤𝐨-𝐬𝐥𝐚𝐯𝐨𝐧𝐬𝐤𝐞 𝐳̌𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞!
A zašto 𝒐𝒔𝒎𝒊𝒋𝒆𝒔𝒊? Svaka jedinka nosi cvat s cvjetovima koji — ako ih pogledate malo pažljivije — nalikuju na 𝒏𝒂𝒔𝒎𝒊𝒋𝒂𝒏𝒆 𝒄̌𝒐𝒗𝒋𝒆𝒄̌𝒖𝒍𝒋𝒌𝒆 😊
𝑱𝒂𝒅𝒓𝒂𝒏𝒔𝒌𝒂 𝒌𝒐𝒛𝒐𝒏𝒐𝒔̌𝒌𝒂 𝒏𝒂𝒋𝒗𝒆𝒄́𝒂 𝒋𝒆 𝒐𝒓𝒉𝒊𝒅𝒆𝒋𝒂 𝑬𝒖𝒓𝒐𝒑𝒆 i može narasti više od jednog metra. Raste na suhim travnjacima i šikarama, a ime je dobila po specifičnom izgledu jedne od latica koja nalikuje kozjoj bradi. Zbog nestanka staništa vrsta je 𝐬𝐭𝐫𝐨𝐠𝐨 𝐳𝐚𝐬̌𝐭𝐢𝐜́𝐞𝐧𝐚, a brojnost njenih jedinki prati se svake godine u vrijeme cvatnje.
Ako ste je i vi ove godine sreli — napišite nam gdje! 🌿