HPD ZRIN Petrinja

17/06/2026

Izvješće s izleta održanog od 4. do 7. lipnja 2026. na Ozeblin i Sv. Brdo – 9. pohod za hrvatske branitelje poginule na Velebitu

U četvrtak, 4. lipnja, započinjemo svoj četverodnevni izlet s devet planinara. Sastajemo se kod Hrvatskoga doma i u pola sedam, krećemo trima automobilima prema Udbini i prijevoju K*k.
Ozeblin, najviši vrh Ličke Plješivice i njezina najjužnija točka, bio je prva stanica našeg četverodnevnog izleta. Devet planinara HPD-a Zrin iz Petrinje uputilo se starom cestom preko Slunja i Plitvica prema Udbini, a onda opet starom cestom prema Donjem Lapcu, gdje je na prijevoju K*k bila naša polazišna točka za uspon na Ozeblin. Prvi i veći dio p**a šumska je cesta kojom je valjalo pješačiti 8,5 kilometara, dok je zadnji, puno kraći dio strmijeg uspona do samog izlaska na Ozeblin trajao znatno kraće. Ekipa nije bila velika pa smo cijelom dužinom hodali u skupini, razgovarali, fotografirali krajolik i zbijali šale. Izlaskom na sam vrh otvara se pogled od 360 stupnjeva, a posebno se isticao cijeli masiv Velebita, od Vratnika do Crnopca, najjužnijega dijela planine. Budući da je vidljivost bila izuzetno dobra, i mi smo utihnuli te uživali u pogledu i tišini. Jedini zvuk proizvodile su hrpe nekih planinskih muha koje su nas neprestano oblijetale. Nakon odmora i okrijepe valjalo je krenuti istim putem natrag prema automobilima. Znali smo da nisu blizu i da ćemo se dobro nahodati da bismo došli do njih. Sama staza nije baš prometna, što pokazuju rijetke markacije te obraslost staze travom i niskim raslinjem.
Nakon 20-ak kilometara hoda dolazimo do automobila, skidamo gojzerice i krećemo u Lovinac, koji je tradicionalno naša baza za planinarenje Likom i južnim dijelovima Velebita. U Lovincu su nas dočekale naše dvije dobre vile, Ivančica i Edina, koje su se pobrinule da logistički dio (čitaj: hrana, tj. roštilj) bude topao i ukusan. Nakon večere sjedamo u „autobus“ ispred kuće i promatramo Sveto Brdo, vrh na koji ćemo se popeti u subotu u sklopu 9. pohoda za hrvatske branitelje poginule na Velebitu.

Drugi dan našeg izleta bio je rezerviran za slobodne aktivnosti prema vlastitom izboru. Većina se odlučila za posjet Jadranskome moru te su se spustili do Posedarja, dok je preostali „dvojac bez kormilara” otišao do obližnjeg Poštaka i Cerovačkih špilja. Nakon odmora i umora, nas devetero okupilo se tog predvečerja u Lovincu, a na večeri i druženju pridružili su nam se još Marija i Predrag.

Trećega dana, u subotu, spremanje je uslijedilo gotovo u svitanje. Brzo se spremamo i hitamo prema Svetom Roku na sastanak s kompletnom ekipom od 21 planinara. Krećemo Majstorskom cestom prema Malom Alanu. Cesta ove godine (u očekivanju temeljite rekonstrukcije) nije poravnata, ali ipak nije u toliko lošem stanju da se ne bi moglo proći.
Kod Malog Alana silazimo s Majstorske ceste i krećemo šumskim putem prema prvom proširenju ceste, gdje nas redari upućuju na parkiranje. Tu za nas počinje Pohod za hrvatske branitelje poginule na Velebitu u organizaciji Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, Udruge specijalne policije „Omege” Bjelovar i Hrvatskoga planinarskog društva „Gora” iz Zagreba.
Imamo još tri kilometra do zadnjeg okretišta, gdje nas čeka organizator s majicama „Velebit”, koje su nagrada za donaciju Udruzi Ruah iz Samobora. Svrha je djelovanja te udruge pomaganje bolesnoj djeci, djeci s teškoćama u razvoju te djeci slabijeg imovinskog stanja, a ovom je prigodom prikupljeno 13.900 eura.
Staza zatim zalazi u šumu i nakon manje od dva kilometra izlazimo na zaravan Dušice, gdje će se održati sveta misa za hrvatske branitelje poginule na Velebitu.
Dio sudionika odmah se odlučuje na strmi uspon prema Svetom Brdu, a dio ostaje na svetoj misi. Nakon mise i ostatak planinara odlazi prema Svetom Brdu uživajući u „laganom” usponu prema našem odredištu. Ipak, naša Ivančica ovaj put ostaje kod Jurjevića stanova na druženju s ostatkom planinara i veterana Domovinskog rata iz raznih društava i udruga kojima bi uspon možda bio prezahtjevan.
Na vrhu slijede zasluženi odmor, uživanje u „kraljevskim” pogledima i fotografiranje s našim zastavama.
Nakon uživancije na vrhu uslijedio je povratak do Svetog Roka, gdje organizator priređuje feštu uz grah, piće i živu glazbu.

Četvrti dan, nedjelja, bio je nova prilika za slobodno vrijeme, more, kupanje, sunčanje, uspon na Zir i slično, ali i za povratak kućama, čime zaključujemo ovaj izlet koji svakako valja ponoviti.

Hvala Graletu na idejama i organizaciji smještaja.

Hvala svima, bili ste sjajna ekipa! Ići ćemo opet!

Saša G./T.

15/06/2026

Klek – staza iz Bjelskog: izvještaj

Datum: 13.06.2026.
Polazak: Petrinja, 06:00 h, ispred Hrvatskog doma
Sudionici: 4 iz Vitunja – glavni vodič Dražen Kovačević, 16 planinara iz Bjelskog – pomoćni vodič Grozdana Robinić

Put prema Bjelskom i neočekivani preokret

U 6 sati ujutro minibus s ekipom od ukupno 19 planinara — 4 za Vitunj i 15 za Bjelski — krenuo je iz Petrinje. Za jutarnju pauzu i kavu odabrali smo Caffe bar „Kum” u Vojniću, gdje smo se zadržali oko pola sata. Nakon što smo ostavili dio ekipe koja se hrabro odlučila za “junačku” stazu iz Vitunja, mi “antijunaci” nastavili smo prema Bjelskom.
No već nakon nekoliko kilometara — iznenađenje. U Turkovićima Ogulinskim dočekao nas je znak STOP: u tijeku je rally trening za sutrašnju utrku i cesta prema Bjelskom je zatvorena.
Poslije kratkog “preračunavanja”, ekipi javljam da postoji alternativna opcija: umjesto planiranih 3 km, čeka nas 6,5 km; umjesto 550 m visinske razlike, moramo svladati 750 m; a umjesto jednog sata, trebat će nam nešto više od tri, ovisno o pauzama. Prethodno sam provjerila kartu i uvjerila se da na toj ruti nema T2, T3, a kamoli onih T4 „opakih” detalja.
Dio ekipe procjenjuje da im je to ipak previše i ostaje u busu. Ostatak, nas 11, prihvaća izazov i kreće u novu, nepoznatu avanturu, oslanjajući se na kartu i kompas.

Uspon napuštenim šumskim putem do Ferdine staze

Ispostavilo se da je riječ o napuštenom šumskom putu koji nas je, u ugodnoj hladovini krošanja i po mekom terenu, vodio sve do priključka na poznatu Ferdinu stazu kod vidikovca Golubinac.
Za one koji su prvi put bili na Golubincu — oduševljenje je bilo ogromno. Impozantni Klek pred nama izazivao je nevjericu: pa zar ćemo se mi gore popeti?! Nakon fotografiranja nastavljamo dalje, prolazeći livadama prepunim raznolikog cvijeća.
Ulaskom u šumu savladavamo strmiji uspon i priključujemo se na standardnu stazu iz Bjelskog. Ubrzo stižemo do poznatog “portala” koji najavljuje ulazak u carstvo vještica — obavezna foto-točka, a slika nas jedini muški član grupe.

Dolazak do doma i priprema za vrh

Kod doma radimo pauzu, okrepljujemo se hranom iz ruksaka i pićem. Tu nas je dočekao jedan naš član koji je došao vlastitim prijevozom i uspio se probiti do Bjelskog prije zatvaranja ceste, te se popeti na dom puno prije nas. Nakon odmora odlučujemo se za juriš na vrh.
Za šest članova grupe ovo je bio prvi susret sa sajlom, ali hrabro kreću u novu avanturu. Uz savjete i pomoć iskusnijih planinara, uspješno stižemo na vrh Kleka.
Na vrhu uživamo u pogledu, usput pratimo i rally u daljini, fotografiramo se i krećemo u spust. Ponovno iskusniji pomažu manje iskusnima i sretno i sigurno dolazimo do doma.

Povratak i logistika

U međuvremenu uspijevam nabaviti kontakt glavnog organizatora relija, koji potvrđuje da se cesta otvara u 17 h. Javljam vozaču minibusa da se prebaci u Bjelsko, gdje i mi planiramo spust.
Zajedno s ekipom koja je došla iz Vitunja sjurimo se u Bjelsko ipak malo kasnije od planiranog, presvlačimo se, preobuvamo i ukrcavamo na svoja mjesta. U Petrinji smo oko 20:40 h.

Zahvala sudionicima

Dragi planinari,
hvala vam na sudjelovanju na izletu na Klek — u danu u kojem je gotovo sve išlo mimo plana, pokazali ste ono najvažnije: prilagodljivost, hrabrost i spremnost da pomaknete svoje granice.
Mnogi su probali nešto novo, neki su iznenadili sami sebe, a svi zajedno ste dokazali da vrijedi ona naša: “ništa mi neće ovi dan pokvarit” — unatoč konačnoj brojci od ukupno svladanih 837 m visinske razlike i pregaženih 10 km, a sate ni ne brojimo.
Hvala vam na povjerenju, dobroj volji i na tome što ste jedni druge malo „pogurali” kad je trebalo.

Veselim se našim sljedećim avanturama.

Grozdana Robinić

11/06/2026

Najava izleta: Sveta Gera (1178 m), 20. lipnja 2026.

Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok (prema nekim izvorima 1181 m). U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša JNA, nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.

Kružna staza sa polaskom iz Sošica preko Vodica i Pliješa je srednje teška i tehnički nezahtjevna, ukupne dužine 17 km i visinske razlike 614 m. Do vrha, Sveta Gera (1178 m), potrebno je nešto manje od četiri sata hoda. Povratak preko Bojića, je oko dva sata hoda do parkinga.

Oprema: sa obzirom na to da je staza „pitoma” biti će dovoljne i niske planinarske cipele ili čvršće tenisice, preporuka za duge hlače jer u ovo doba godine na mjestima ima kopriva i kupina, štapovi (po izboru).

Prehrana: iz ruksaka.

Polazak je u 7:00 sati ispred Hrvatskog doma, a povratak u Petrinju oko 19 sati. Prijevoz je predviđen osobnim automobilima.

Organizatori: Saša Tomašić i Ankica Brkiš, prijave na sastancima utorkom ili porukom Ankici na 098/1605-962.

11/06/2026

⛰️ Najava izleta: Sveta Gera (1178 m)
🗓️ Subota, 20. lipnja 2026.

Sveta Gera je najviši vrh Žumberačke gore. Vrh je širok, valovit proplanak dug oko 300 metara i visok 1178 m

🥾 O stazi:
• Kružna staza: Sošice – Vodice – Pliješ – Sveta Gera – Bojići – Sošice
• Težina: Srednje teška i tehnički nezahtjevna
• Dužina: 17 km
• Visinska razlika: 614 m
• Trajanje: Oko 4h uspona, oko 2h povratka

🎒 Oprema & Prehrana:
• Niske planinarske cipele ili čvršće tenisice
• Preporuka za duge hlače (ima kopriva i kupina!)
• Štapovi po izboru
• Hrana i piće: Iz ruksaka

🚗 Logistika:
• Polazak: 7:00 h ispred Hrvatskog doma
• Povratak: u Petrinju oko 19:00 h
• Prijevoz: Osobnim automobilima

👤 Organizatori & Prijave:
• Saša Tomašić i Ankica Brkiš
• Prijave na sastancima utorkom ili porukom Ankici na 📱098/1605-962

11/06/2026

OBROVAC-ZRMANJA- CEROVAČKE ŠPILJE- RIJEKA BIJELA 27.06.-28.06.2026.

Dragi planinari, evo i jedanesti p**a u nizu, HPD „Zrin” Petrinja organizira tradicionalni dvodnevni izlet Obrovac-Zrmanja, za vikend 27.-28. lipnja 2026. Obrovac, Zrmanja, te šira okolica, obiluju predivnim prirodnim ljepotama, koje još uvijek pomalo samozatajno privlače posjetitelje, te su tako pravi biseri za planinare i turiste.
Subota:
Polazak u 7.00 sati kod Hrvatskog doma u Petrinji
Jedno usputno stajanje za pauzu, te dolazak do Cerovačkih špilja oko 11 sati.
Vođeni obilazak obje Cerovačke špilje (ulaznica 15 eur za planinare).
Odlazak i smještaj u hotel u Novigradu (30 eur noćenje s doručkom), te slobodno popodne.
Predvečer obilazak utvrde Novigradska Fortica-Castrum Novum. Večernje druženje.
Nedjelja:
Doručak u hotelu te odjava. Odlazak autima do kanjona rijeke Bijele.
Obilazak kanjona rijeke Bijele, zatim mlinice na rijeci Karišnici. Staza je lagana (oko 2,5 h).
Odlazak do Obrovca te vožnja brodicom po Zrmanji (20 eur), do ušća u Novigradsko more.
Poslijepode rezervirano za Muškovce, uz kupanje, ručak, piće, sve po osobnom izboru.
Povratak je planiran oko 17.00 sati, te uz jednu pauzu, dolazak u Petrinju oko 21 sat.
Prijevoz: osobnim automobilima (podijeljeni trošak oko 15-20 eur po osobi)
Akontacija za izlet 30 eur (za trošak noćenja)
Prijave su zaključno sa 17.06.2024. na sastanku ili direktno Marija Pendić 091 600 7350.

POTREBNA OPREMA: Osnovna planinarska oprema (planinarske cipele, štapovi), zaštita od sunca i kiše, sunčane naočale, manji jednodnevni ruksak za pješačenje i brod, hrana i piće prema osobnim potrebama, rekviziti za kupanje (kupaći kostim, ručnik, natikače), rezervna odjeća, planinarska iskaznica, obavezno osobna iskaznica te zdravstvena iskaznica.
NAPOMENA: Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da ima plaćenu članarinu za tekuću godinu, da prihvaća ovaj program, da izletu pristupa na osobnu odgovornost te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i up**a vodiča. Organizator zadržava pravo izmjene programa izleta obzirom na objektivne okolnosti na terenu te u slučaju nepredviđenih okolnosti.

09/06/2026

Dinara – Zrinovci na vrhu Hrvatske 2026 🇭🇷💚🥾
Planinarsko društvo HPD Zrin Petrinja organiziralo je dvoipodnevni izlet na impozantnu Dinaru, najvišu hrvatsku planinu — simbol dalmatinskog zaleđa, snage, širine i one iskonske ljepote hrvatskog krša. I ove godine, kao i lani, dočekala je Zrinovce onako kako samo ona zna: sirovo, snažno i iskreno, bez uljepšavanja. Mi smo joj odgovorili upornošću i humorom.
Prema planu, polazak je bio u petak, 22. svibnja 2026., u 17:00 s parkirališta Hrvatskog doma u Petrinji. Nakon otprilike četiri sata vožnje, uz pauzu u restoranu Mirjana Rastoke, grupa od 12 planinara raspoređenih u udoban kombi, vrhunski oslikan u planinarskom duhu i dva automobila stigla je u Knin, u motel „ Tri lovca”, na noćenje.
Subotu, 23. svibnja, započeli smo doručkom, a u 8:00 krenuli u obilazak Kninske tvrđave. Nakon toga odlučili smo skoknuti i do slapa Krčić, koji nas je, zahvaljujući nedavnim kišama, dočekao raskošan i silovit — prizor koji smo, naravno, ovjekovječili fotografijama. Dio ekipe u međuvremenu je bio zadužen za nabavku kninskog/kraljevskog piva. Uslijedila je vožnja prema Mirkovićima/Glavašu, gdje smo se rasporedili u vozila, a oko 12:00 započeo je uspon. Premda je bilo sunčano i toplo, ugodan vjetar održavao je svježinu.
Staza je vodila kroz tipičan dinarski krš, uz stalni uspon prema planinarskom domu Brezovac. Od kamenjara do pogleda koji oduzimaju dah, od smijeha do tihe pauze u travi podno Tominog nosića — svaki je trenutak bio podsjetnik koliko ova planina iz čovjeka izvuče ono iskonsko i ogoli ga do istine.
Dolaskom na Brezovac formirali smo dvije grupe: jednu koja je krenula na susjedni vrh Badanj i drugu koja je preuzela kuhanje gulaša i tijesta. S Badnja smo uživali u pogledu na Velebit u daljini, Dinaru okupanu zrakama zalazećeg sunca i Podinarje pod nama. Na Brezovac smo se vratili umorni i gladni, a večera nas je već čekala na stolu — prionuli smo joj marljivo i s veseljem. Ostatak večeri protekao je u odličnom raspoloženju, uz pripremu za sutrašnji uspon na Sinjal.
Za nedjelju, 24. svibnja, buđenje je bilo predviđeno najkasnije u 5:00. Nakon toalete i pakiranja, u 6:00 grupa je nastavila prema vrhu. Uspon je bio kondicijski zahtjevan, ali tehnički siguran. Nakratko smo se zaustavili kod planinarskog skloništa Zlatko Prgin, a oko 10:00 Zrinovci su stigli na Sinjal (1.831 m) — krov Hrvatske. Pod zastavom, na vrhu, stajali smo ispunjeni ponosom i puni života.
Po završetku odmora i fotografiranja uslijedio je silazak prema Glavašu, dug i zahtjevan, s visinskom razlikom od oko 1.300 metara. Nakon sat vremena hoda stigli smo do skloništa Drago Grubač, gdje smo obnovili zalihe vode, te obišli susjedni vrh na kojem se nalaze spomenik Domovini i spomenik Planinarima. Spust prema Glavašu nastavili smo uz još jednu dužu pauzu kod Gornjeg Vrela, a oko 16:30 stigli smo u Glavaš. Potom smo se uputili prema izvoru Cetine, kratko se osvježivši u njenoj bistroj i ledenoj vodi — savršen završetak izleta u duhu prirode i ljepote dinarskog krajolika. Kako bismo obuzdali glad, svratili smo u lokalni restoran Kod Šukija i „napunili baterije” platama mesa, rižotom, slasticama i pokojom kapljicom odličnog domaćeg vina kujundžuša.
Povratak ekipe u Petrinju bio je u kasnim večernjim satima, uz šale i smijeh, nakon otprilike četiri sata vožnje.
Ponosna sam na svaki pogled, svaki osmijeh i svaku pruženu ruku. Ovo su trenuci zbog kojih se planine vole — zbog čiste pozitive ljudi koji ih dijele s tobom. Takovi dani ostaju u srcu.
Hvala svim sudionicima na snazi, strpljenju i brizi jednih za druge. Hvala vozačima na sigurnoj vožnji i angažmanu. Hvala Nikoli i Igoru na pažljivo spravljenoj večeri. Hvala našim „metlama”, Mariji i Nikoli, što su vodili računa da nitko ne zaostane. Hvala i Dinari što nas je ponovno podsjetila da je jedna od najposebnijih hrvatskih planina — ona koja uvijek nagrađuje one koji joj pristupe s poštovanjem, pokazujući im koliko zapravo mogu i gdje su im granice.
Do novih vrhova i novih priča za ispričati — veliki pozdrav svim Zrinovcima. 💚🥾🇭🇷
Grozdana Robinić

05/06/2026

Izvještaj sa izleta na Krk 16.05.-17.05.2026.

U subotu 16.5. u 7.00 sati 33 vesela Zrinovca krenula su na dvodnevni izlet na Krk, unatoč mnogim promjena u vremenskoj prognozi koja nam se mijenjala svaki dan prije izleta, te izazivala razne nedoumice i strahove. U Buzinu navraćamo po još jednu planinarku, te tako kompletirani, uz jedno stajanje na kavi usput, stižemo oko 11 sati u mjesto Poljica, gdje nam se pridružuje još dvoje planinara. Tu je polazište za našu prvu stazu „U sjeni velikih hrastova“. Lagana i pristupačna, idealna za šetnju, dužina staze je 6,6 km, a visinska razlika 140 m. Obilje zelenila prati nas cijelim putem, a povremeno i sitna kišica, koja nas ne ometa u uživanju u predivnoj prirodi i dobrom raspoloženju. Dolazimo do uvale Čavlena, te kružno nastavljamo kroz posebno impresivan dio kroz šumu pored 400 godina starog hrasta, koji ima predivan mistični dojam, nešto posebno lijepo i magično. Po završetku hodanja, dolazimo do parkiranih auta, te zatim nastavljamo vožnju prema Baškoj, gdje se raspoređujemo u smještajne jedinice u kampu Valamar. Budući nam vremenske prilike nisu dozvolile planiranu zvučnu kupku na otvorenom, neki su se odlučili za tretman u svojim kućicama, neki za bazen u sklopu hotela, a neki za odmor uz kavicu i razgovor. Tako relaksirani i dobro raspoloženi imamo slobodnu večer, koja je prepuna raznih zabavnih događanja, jer je baš taj vikend manifestacija „Crna ovca“ u Baškoj. Dio planinara posjećuje predavanje astronoma Korada Korlevića, zatim stand up nastup Blogera Kruleta, koncert Tamare Obrovac, a kasnije i koncert Let 3. I sve to uz mirise i okuse otočke janjetine na 100 načina. Druženje nastavljamo i u našim mobilnim kućicama, gdje obaramo rekorde u brojkama koliko ljudi stane u boravak jedne mobilne kućice. Jer smijeha i veselja nikad previše.
Sunčanu nedjelju započinjemo jutarnjom jogom, opuštanjem i zvučnom kupkom pod vodstvom Lidije na predivnoj plaži uz miris mora. Slijedi kava, doručak, sunčanje, pa čak i kupanju neki nisu odolili. U 12 sati krećemo na novu stazu do koje se kratko vozimo autima. Tu nam se pridružuje još četvero planinara. Prijevoj Treskavac (335 m) je polazišna točka za Obzovu (569 m), vrh Krka. Markiranom stazom se krećemo kroz krševiti otočki teren prema Velom Vrhu (542 m) i nastavljamo dalje prema Obzovi. Čitavim putem otvaraju nam se predivni vidici prema gradu Krku i otočiću Košljunu. Sa vrha su posebno jasni vidici 360 stupnjeva, na susjedne otoke, cijeli Kvarner i Velebit. Nakon kraćeg zadržavanja i slikanja, istim putem se vraćamo do parkirališta, staza je ukupno duga oko 6,5 km. Tada svi primjećujemo da nam treba okrijepa nakon hodanja. Odluka pada na simpatičnu Konobu Mulić kod Omišlja, gdje smo uživali u odličnoj hrani i piću, a o desertima da i ne govorimo. Siti i zadovoljni krećemo prema Petrinji, i oko 22 sata smo svi stigli doma.
Toliko događanja, toliko sadržaja, fine hrane i dobrog pića, predivnih vidika i prirode koja dah oduzima, ispunilo nam je ovaj predivan vikend na našem prelijepom otoku Krku. Svim sudionicima izleta veliko hvala na prekrasno provedena dva dana, puna smijeha, šale, veselja i iznimno dobre energije. Vjerujem da ćemo se Krku opet vraćati.
Lidija Kovač i Marija Pendić

28/05/2026

28/05/2026

Pozdrav ekipa!
Uz zahtjevniju turu na Klek iz Vitunja, bit će i laganija opcija iz Bjelskog, a tu će vas voditi Grozdana Robinić.
Ako vam paše lagani đir i dobra atmosfera, javite se.
Za sve dodatne info, Grozdanin broj je 098262954 🙂🙋🏼‍♀️

26/05/2026

Izvještaj s planinarskog izleta: Skrad-Vražji prolaz‐Zeleni vir-Skrad-izvor Dobre

U subotu, 23. svibnja 2026., okupili smo se u Petrinji kod Hrvatskog doma te krenuli na izlet u 7:00 sati. Nakon jutarnjeg pozdrava i smještanja u vozila, uslijedila je nezaobilazna kavica putem koja je dodatno podigla raspoloženje za dan pred nama.

U sastavu od sedam veličanstvenih planinarki i Saše, stigli smo u Skrad, odakle je sa željezničkog kolodvora započela naša planinarska avantura. Staza nas je vodila kroz impresivni Vražji prolaz, jedinstveni kanjon bogat prirodnim ljepotama i zanimljivim geološkim oblicima.

Nakon ugodne šetnje uslijedio je odmor i okrjepa kod planinarskog doma Zeleni vir. Potom smo posjetili prekrasni vodopad Zeleni vir, jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija Gorskog kotara. Povratak prema Skradu nastavili smo kružnom stazom, uživajući u zelenilu, svježem zraku i ljepotama prirode.

Vrijeme nas je poslužilo odlično, a još bolja bila je atmosfera u ekipi. Smijeha nije nedostajalo – bilo ga je doslovno do suza, što je cijelom izletu dalo posebnu draž.

Prije povratka kući nakratko smo svratili do izvora rijeke Dobre, a potom i na zasluženo osvježenje uz kavu. Zadovoljni, puni lijepih dojmova i novih uspomena, vratili smo se u Petrinju oko 19:00 sati.

Hvala svim sudionicima na ugodnom druženju, vedrom raspoloženju i još jednom uspješnom planinarskom izletu. Veselimo se novim zajedničkim avanturama! 🥾😊
Marinela Lončarić