https://www.facebook.com/179611038754287/

Društvo za povjesnicu i starine Molve

Home
Croatia
Molve
Društvo za povjesnicu i starine Molve

Call Directions Contact the organization

Predsjednica društva: Katica Lončar
Tajnica: Martina Rukavina
Autor tekstova: Matej Ištvan edu. hist.

Društvo je osnovano s ciljem čuvanja i promoviranja povijesne baštine Općine Molve. Predsjednica: Katica Lončar
Tajnica: Martina Rukavina
Administrator i autor tekstova: Matej Ištvan, mag.

23/09/2026

MEĐUNARODNI DAN RIJEKE DRAVE (23. RUJNA)

Danas na prvi dan jeseni obilježavamo Međunarodni dan rijeke Drave, europske Amazone. Ovaj dan se obilježava od 2018. godine kako bi se podigla svijest o potrebi zaštite i održivog razvoja jedne od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi koja izvire u talijanskim Alpama (Južni Tirol) te teče kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku te se ulijeva u Dunav kod Aljmaša u Slavoniji.

Drava teče i kroz Općinu Molve, stoga ovdje donosimo prizore s Drave na području Općine Molve iz prošlosti. Zadnjih nekoliko mjeseci svjedoci smo rekordno niskih vodostaja Drave u povijesti mjerenja vodostaja. Netko tko je prvi put vidio Dravu ove godine ne može ni zamisliti da je nekad ta ista Drava pokretala mlinove i skele ili stvarala razorne poplave. Nekad se Podravac bojao prići Dravi i imao je strahopoštovanje. Danas je Drava toliko plitka da je prelaze pješke ili čak motornim vozilima bez ikakvog straha.

08/09/2026

DPSM na edukativno-stručnom izletu u Kumrovcu i Sloveniji

Članovi Društva za povjesnicu i starine Molve u subotu, 5. rujna 2026. godine, sudjelovali su na edukativno-stručnom izletu u Hrvatsko zagorje i Sloveniju. Bio je to dan ispunjen upoznavanjem kulturne i povijesne baštine, tradicije i znamenitosti, ali i ugodnim zajedničkim druženjem.

Putovanje smo započeli u Zelenjaku, u prekrasnom klancu rijeke Sutle, gdje se nalazi spomenik hrvatskoj himni „Lijepa naša domovino“. Na ovom simboličnom mjestu zajednički smo zapjevali hrvatsku himnu i fotografirali se uz obelisk podignut u čast „Lijepoj našoj“. Bio je to poseban i svečan početak našeg izleta.

Put smo nastavili prema Kumrovcu, gdje smo posjetili Muzej „Staro selo“ i upoznali način života stanovnika Hrvatskog zagorja u prošlosti. Razgledali smo tradicijske kuće, gospodarske objekte i muzejske postave koji prikazuju stare zanate, običaje i svakodnevni život ljudi s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Posebno smo razgledali i rodnu kuću Josipa Broza Tita.

Nakon Kumrovca krenuli smo prema Sloveniji, odnosno Olimju. U crkvi i Minoritskom samostanu Olimje srdačno su nas dočekali te smo imali priliku poslušati zanimljivu priču o bogatoj povijesti samostana i crkve, kao i o znamenitoj staroj samostanskoj ljekarni. Nakon razgledavanja posjetili smo poznatu Čokoladnicu Olimje, gdje smo se upoznali s ponudom njihovih čokoladnih proizvoda i, naravno, ponešto ponijeli sa sobom.

Sljedeća postaja bio je Jelenov greben. Nakon zajedničkog ručka prošetali smo imanjem poznatim po jelenima i muflonima te uživali u prirodi, lijepom ambijentu i ugodnom druženju.

Posljednja destinacija bila je Rogaška Slatina, jedno od najpoznatijih slovenskih lječilišta. Prošetali smo uređenim Zdraviliškim parkom i upoznali dio bogate lječilišne tradicije ovoga grada.

Posjetili smo i Pivnicu mineralnih voda, gdje smo kušali poznatu prirodnu mineralnu vodu Donat.

Za sam kraj izleta uslijedio je uspon dizalom na 106 metara visok Stolp Kristal. S vidikovca smo uživali u prekrasnom panoramskom pogledu na Rogašku Slatinu i njezinu okolicu, čime smo na poseban način zaokružili naš cjelodnevni izlet.

Ovaj edukativno-stručni izlet pružio nam je priliku upoznati različite načine očuvanja, predstavljanja i interpretacije kulturne, povijesne i tradicijske baštine u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz nova saznanja i iskustva, nije nedostajalo smijeha, razgovora, fotografiranja i dobrog raspoloženja.

Zahvaljujemo svim članovima na sudjelovanju i lijepom druženju, našim domaćinima na srdačnom prijemu te svima koji su pridonijeli tome da nam ovaj izlet ostane u lijepom i trajnom sjećanju.

Tekst: MARTINA RUKAVINA

06/09/2026

Vrijeme je berbi. Molvarci su nekad imali svoje gorice na brežuljku Krbuljin u Molvama gdje su uzgajali sortu "žuti direktor" kojoj pogoduje pješčano tlo. Osim na Krbuljinu, neki i danas imaju gorice u Šemovcima, u dijelu zvanom Molvarski breg. O ovim temama pisano je ovdje: https://web.facebook.com/photo/?fbid=1864696620245712&set=pb.100064343903406.-2207520000&locale=hr_HR, https://web.facebook.com/photo/?fbid=1870541566327884&set=pb.100064343903406.-2207520000&locale=hr_HR i https://web.facebook.com/photo/?fbid=1870541662994541&set=pb.100064343903406.-2207520000&locale=hr_HR

Fotografija je vlasništvo Marije Žufika iz Molva. Ostali podaci nisu zasad poznati.

02/09/2026

EKOPOVIJEST: JABLANI U OPĆINI MOLVE – OD AZIJE DO PODRAVINE

Jablan je drvo uske piramidalne krošnje koje može narasti do 30 metara.

Domovina jablana je središnja Azija i područje Irana. U Europu je stigao preko Italije, a sredinom 18. stoljeća proširio se i u druge europske zemlje.

U Molvama se jablani prvi put javljaju oko 1859. godine, kada se sade kraj današnje župne crkve koja se gradila u to vrijeme. Pretpostavlja se da je sadnju jablana inicirao zapovjednik Varaždinsko-đurđevačke pukovnije pukovnik Ignac Čivić pl. Rhorski.

Stare molvarske razglednice pokazuju da je nekada oko crkve bilo znatno više jablana nego danas. Prema njihovoj analizi, crkveni je brežuljak ukrašavalo najmanje osam stabala.

Danas je od tih starih stabala ostao samo jedan veliki jablan. U jesen 2012. godine, zalaganjem župnika o. Tomislava Glavnika, posađena su još tri mlada jablana na sjeveroistočnoj strani crkve.

Osim uz crkvu, na području Općine Molve raste više od trideset stabala jablana. Posebno je zanimljiva skupina od trinaest jablana u vrbiku prije ulaska u Repaš. Veliko pojedinačno stablo nalazi se u Repašu, uz cestu prema Novačkoj.

Jablani su također bili česti motivi slikara Mije Kovačića iz Gornje Šume. Zato jablan možemo promatrati i kao dio prirodne i kulturne baštine Općine Molve – stablo koje povezuje prirodu, povijest i izgled našega kraja.

28/08/2026

ANTON MANESTAR (1892. - 1962.) - MOLVARAC RIJEČKIH KORIJENA

Anton Manestar rođen je u Rijeci 1892. godine u siromašnoj obitelji. Rano je ostao bez roditelja pa ga je othranila teta. U mladosti je radio kao radnik i kuhar na brodu, a potom je stupio u žandarmerijsku službu.

Službom je dospio u Virje, gdje je upoznao Francu Sraček iz Molva, koja je prala rublje žandarima. S njom je živio u Molvama, u Marijanskoj ulici 433, na mjestu današnjeg kućnog broja 74. U Molvama je vodio i trgovinu mješovitom robom, a izrađivao je i različite igračke za djecu od drveta i gline.

Posebno je bio aktivan u društvenom životu Molva. Sudjelovao je u osnivanju vatrogasne limene glazbe 1929. godine, u kojoj je tijekom godina obavljao različite dužnosti – bio je predsjednik, tajnik, blagajnik, zamjenik kapelnika i kapelnik. Prema sačuvanim svjedočanstvima, bio je jedan od njezinih najaktivnijih članova. (https://www.facebook.com/dpsmolve/photos/limena-glazba-dvd-a-molve-nastala-je-na-poticaj-antona-manestra-mije-%C5%A1timca-mije/1190428474339200/)

Manestar je sudjelovao i u organizaciji proslave Praznika rada, pokretanju kino-projekcija u Molvama te radu ambulante Crvenog križa.

Bio je politički aktivan u tadašnjem vremenu. Bio je član Jugoslavenske nacionalne stranke (JNS), a 1938. godine obnašao je dužnost tajnika Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) za kotar Đurđevac. Ove podatke navodimo kao dio njegove biografije i političkog konteksta vremena u kojem je živio.

Anton Manestar umro je u Molvama 28. prosinca 1962. godine.

12/08/2026

TAMBURAŠKI SASTAV IZ MOLVA (1950.)

Fotografija iz 1950. godine prikazuje tamburaški sastav iz Molva. Osim godine, na poleđini fotografije, čiji je vlasnik bio Josip Lončar, pišu i imena članova ovog sastava.

S lijeve na desnu stranu stoje: Ivan Mičurin (bugarija), Stjepan Gazdek ("potakač") i Stjepan Fosić (bas).
S lijeve na desnu stranu sjede: Josip Lončar - Sunčani (bisernica) i Stjepan Varga - Hendek (brač)

Prema pričanju starijih, kao i ostali sastavi tog doba, ni ovaj nije imao ime, kao što je to danas praksa. Na fotografiji je vidljivo da su članovi sastava svirali tambure "farkaš sustava", iako su u to doba neki sastavi već svirali i današnje tambure srijemskog sustava. E sad, nećemo o glazbenoj teoriji i razlikama. ;)

10/08/2026

"ŠVERCERICE" IZ MOLVA STRADALE U PROMETNOJ NESREĆI U LJUBLJANI 1989.

U drugoj Jugoslaviji (1945. - 1991.), žene iz Podravine često su putovale vlakovima u Sloveniju, osobito u Ljubljanu, kako bi prodavale domaća jaja, perad i maslac. To je bio važan izvor novca za mnoge siromašne obitelji. Narod ih je zvao "švercerice".

"Švercerica" je bilo i u Molvama, a 7 njih je stradalo u strašnoj prometnoj nesreći 22. ožujka 1989. godine u Ljubljani oko 4:40. Prema navodima Spomenice župe Molve i slovenskog tiska, nesreću je uzrokovao vozač kombija koji je vozio "švercerice" i zaspao za volanom te udario u nosač na koji su bile pričvršćene table za smjer kretanja.

Stradale su:
KATA CENKOVČAN (iz ulice Đurđevačka 1),
ANA KOVAČEK (Marijanska 119),
TEREZA KRZNARIĆ (Marijanska 105),
ANA KEREČIN (Marijanska 81),
ANA HONTIĆ (Virovska 30),
MARA MARIĆ (Medvrti 1) i
KATA MIČURIN (Đurđevačka 59).

Od njih 7, smrtno su stradale Kata Cenkovčan (rođena 1942.) i Anka Kovaček (rođena 1930.), dok su ostale teško ranjene.

Tijela poginulih su dovedena idući dan na Veliki četvrtak u Molve, a pokopana su na Veliki petak. Zbog ovog tragičnog događaja odgođena je uskrsna procesija.

04/08/2026

Ovo je trenutno NAJSTARIJA FOTOGRAFIJA s područja Općine Molve čiju kopiju posjedujem i koja prikazuje pošumljavanje Gornje Šume 1900. godine. Original fotografija je iz arhive Đure Jakovića iz Molva. Ne znam postoji li negdje starija fotografija od ove s područja Molva. Volio bih da postoji.

Mještani Gornje Šume su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće radili kao najamna snaga u pošumljavanju i iskorištavanju obližnjih hrastovih šuma. U tu svrhu izgrađena je 1910. godine i uskotračna konjska pruga za transport drva koja je prolazila kroz Molve do Virja, a o tome je pisano ovdje: https://web.facebook.com/dpsmolve/posts/%C5%BEeljezni%C4%8Dka-pruga-u-molvamagodine-1910-po%C4%8Dela-je-izgradnja-uskotra%C4%8Dne-konjske-pr/1850839221631452/?_rdc=1&_rdr #

29/07/2026

U pojedinačnim sportovima, među prvima se u Repašu amaterski bavio Ivan Dolenec (1941.) 50-ih godina 20. stoljeća. Na fotografijama je prikazan kao lijevi biciklist u završnici jedne biciklističke utrke na nepoznatoj lokaciji. (Arhiva Ladislava Dolenca, Repaš)

IZVOR: IŠTVAN, Matej: "Repaš", Molve: Općina Molve, 2026., str. 171.

Address

Molve
48350

Telephone

+385991970859

Website

facebook.com

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Društvo za povjesnicu i starine Molve posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Organization

Send a message to Društvo za povjesnicu i starine Molve:

Want your organization to be the top-listed non profit organization in Molve?