Društvo za povjesnicu i starine Molve

28/08/2026

ANTON MANESTAR (1892. - 1962.) - MOLVARAC RIJEČKIH KORIJENA

Anton Manestar rođen je u Rijeci 1892. godine u siromašnoj obitelji. Rano je ostao bez roditelja pa ga je othranila teta. U mladosti je radio kao radnik i kuhar na brodu, a potom je stupio u žandarmerijsku službu.

Službom je dospio u Virje, gdje je upoznao Francu Sraček iz Molva, koja je prala rublje žandarima. S njom je živio u Molvama, u Marijanskoj ulici 433, na mjestu današnjeg kućnog broja 74. U Molvama je vodio i trgovinu mješovitom robom, a izrađivao je i različite igračke za djecu od drveta i gline.

Posebno je bio aktivan u društvenom životu Molva. Sudjelovao je u osnivanju vatrogasne limene glazbe 1929. godine, u kojoj je tijekom godina obavljao različite dužnosti – bio je predsjednik, tajnik, blagajnik, zamjenik kapelnika i kapelnik. Prema sačuvanim svjedočanstvima, bio je jedan od njezinih najaktivnijih članova. (https://www.facebook.com/dpsmolve/photos/limena-glazba-dvd-a-molve-nastala-je-na-poticaj-antona-manestra-mije-%C5%A1timca-mije/1190428474339200/)

Manestar je sudjelovao i u organizaciji proslave Praznika rada, pokretanju kino-projekcija u Molvama te radu ambulante Crvenog križa.

Bio je politički aktivan u tadašnjem vremenu. Bio je član Jugoslavenske nacionalne stranke (JNS), a 1938. godine obnašao je dužnost tajnika Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) za kotar Đurđevac. Ove podatke navodimo kao dio njegove biografije i političkog konteksta vremena u kojem je živio.

Anton Manestar umro je u Molvama 28. prosinca 1962. godine.

12/08/2026

TAMBURAŠKI SASTAV IZ MOLVA (1950.)

Fotografija iz 1950. godine prikazuje tamburaški sastav iz Molva. Osim godine, na poleđini fotografije, čiji je vlasnik bio Josip Lončar, pišu i imena članova ovog sastava.

S lijeve na desnu stranu stoje: Ivan Mičurin (bugarija), Stjepan Gazdek ("potakač") i Stjepan Fosić (bas).
S lijeve na desnu stranu sjede: Josip Lončar - Sunčani (bisernica) i Stjepan Varga - Hendek (brač)

Prema pričanju starijih, kao i ostali sastavi tog doba, ni ovaj nije imao ime, kao što je to danas praksa. Na fotografiji je vidljivo da su članovi sastava svirali tambure "farkaš sustava", iako su u to doba neki sastavi već svirali i današnje tambure srijemskog sustava. E sad, nećemo o glazbenoj teoriji i razlikama. ;)

10/08/2026

"ŠVERCERICE" IZ MOLVA STRADALE U PROMETNOJ NESREĆI U LJUBLJANI 1989.

U drugoj Jugoslaviji (1945. - 1991.), žene iz Podravine često su putovale vlakovima u Sloveniju, osobito u Ljubljanu, kako bi prodavale domaća jaja, perad i maslac. To je bio važan izvor novca za mnoge siromašne obitelji. Narod ih je zvao "švercerice".

"Švercerica" je bilo i u Molvama, a 7 njih je stradalo u strašnoj prometnoj nesreći 22. ožujka 1989. godine u Ljubljani oko 4:40. Prema navodima Spomenice župe Molve i slovenskog tiska, nesreću je uzrokovao vozač kombija koji je vozio "švercerice" i zaspao za volanom te udario u nosač na koji su bile pričvršćene table za smjer kretanja.

Stradale su:
KATA CENKOVČAN (iz ulice Đurđevačka 1),
ANA KOVAČEK (Marijanska 119),
TEREZA KRZNARIĆ (Marijanska 105),
ANA KEREČIN (Marijanska 81),
ANA HONTIĆ (Virovska 30),
MARA MARIĆ (Medvrti 1) i
KATA MIČURIN (Đurđevačka 59).

Od njih 7, smrtno su stradale Kata Cenkovčan (rođena 1942.) i Anka Kovaček (rođena 1930.), dok su ostale teško ranjene.

Tijela poginulih su dovedena idući dan na Veliki četvrtak u Molve, a pokopana su na Veliki petak. Zbog ovog tragičnog događaja odgođena je uskrsna procesija.

04/08/2026

Ovo je trenutno NAJSTARIJA FOTOGRAFIJA s područja Općine Molve čiju kopiju posjedujem i koja prikazuje pošumljavanje Gornje Šume 1900. godine. Original fotografija je iz arhive Đure Jakovića iz Molva. Ne znam postoji li negdje starija fotografija od ove s područja Molva. Volio bih da postoji.

Mještani Gornje Šume su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće radili kao najamna snaga u pošumljavanju i iskorištavanju obližnjih hrastovih šuma. U tu svrhu izgrađena je 1910. godine i uskotračna konjska pruga za transport drva koja je prolazila kroz Molve do Virja, a o tome je pisano ovdje: https://web.facebook.com/dpsmolve/posts/%C5%BEeljezni%C4%8Dka-pruga-u-molvamagodine-1910-po%C4%8Dela-je-izgradnja-uskotra%C4%8Dne-konjske-pr/1850839221631452/?_rdc=1&_rdr #

29/07/2026

U pojedinačnim sportovima, među prvima se u Repašu amaterski bavio Ivan Dolenec (1941.) 50-ih godina 20. stoljeća. Na fotografijama je prikazan kao lijevi biciklist u završnici jedne biciklističke utrke na nepoznatoj lokaciji. (Arhiva Ladislava Dolenca, Repaš)

IZVOR: IŠTVAN, Matej: "Repaš", Molve: Općina Molve, 2026., str. 171.

23/07/2026

KOZACI U MOLVAMA (1944. – 1945.)

Zima 1944. godine donijela je Podravini strah kakav se ne pamti. Dana 13. prosinca 1944. godine u Molve i okolna sela upali su kozaci. To su bili vojnici s područja SSSR-a koji su u Drugom svjetskom ratu (1939. - 1945.) ratovali ne na strani SSSR-a, nego na strani Nijemaca i ustaša na području Nezavisne Države Hrvatske protiv partizana i sovjetske Crvene armije. Njihova pojava bila je neobičan spoj njemačkih vojnih uniformi i tradicionalnih ruskih/kavkaskih kozačkih obilježja. Najprepoznatljiviji dio njihove opreme bile su tradicionalne kozačke šubare od ovčjeg krzna.

Zajedno s ustaškim snagama 1. kozačka divizija je u prosincu te godine zauzela cijeli đurđevački kotar. Kozaci su zapamćeni kao uvijek pijani muškarci, grubi otimači i pljačkaši, silovatelji i okrutni ubojice. Bili su toliko okrutni da je to čak zaprepastilo i same ustaške vlasti koje su prijavljivale kozake Nijemcima, ali bez ikakvog učinka. Ubijali su civile koji su se opirali njihovim neljudskim postupcima. Podravce je najviše pogodilo oduzimanje stoke (pogotovo konja) i napastovanje žena pa čak i kod onih kuća u kojima su kozaci bili smješteni.

Iz matičnih knjiga umrlih molvarske župe poznato je da su Kozaci 13. prosinca 1944. godine u Molvama ubili dvojicu muškaraca, a u travnju 1945. godine strijeljali su jednu Molvarku i jednoga muškarca iz Repaša. Daljnje zločine spriječili su bjelogardisti. Partizani su početkom svibnja 1945. istjerali iz Molva ustaše i kozake, kojih se i danas stariji Molvarci prisjećaju s velikim negodovanjem.

Imate li vi kakvu priču o kozacima? Podijelite je s nama! Bez bezveznih i iscrpnih rasprava o ustašama i partizanima. Svi su činili zločine, neovisno s koje strane.

12/07/2026

Ručno starinsko "kombajniranje" žita sredinom 20. stoljeća u Molvama. (privatna arhiva)

Približno u to doba, godine 1955., hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Molvarac Ivan Ivančan je u Molvama kod svoje bake Eve Ivančan zapisao žetvenu pjesmu:

"Žnjeci žanju pšenicu bjelicu
Nju mi žanju bratac i nevesta
bratac žanje nevestica nemre.
Kaj je tebi nevestica moja
kaj ja žanjem a ti mi pak nemreš?
Je li tebi srpek zatopljeni,
ili ti je moj bratac manjeni.
Niti mi je srpek zatopljeni
niti mi je tvoj bratac manjeni
već ve ima devet godin dana
devet godin kak sam se udala
još ja ne znam što je muška glava.

Pune škrinje i hambare
Oj lepo lado, lado, lado
Či to žnjaci v ravnom polju
Oj lepo lado, lado, lado
To su žnjaci Pintarovi
Oj lepo lado, lado, lado
Što im nosi rani obed
Oj lepo lado, lado, lado
Mlada sneha Katarina
Oj lepo lado, lado, lado"

Zapisao je još jednu, koja nije poznata, a glasi:

"Ma**ca je žito žela,
kaj nažela to svezala.
Ma**ca je žito žela, e haj haj
kaj nažela to svezala rozni haj."

KUD Molve i danas izvodi Ivančanovu koreografiju "Žetveno kolo" u kojoj osim prve navedene pjesme izvodi "Grizlicu", "Gustu maglu", "Žena ide na gosti" i "Lepa Anka kolo vodi".

11/07/2026

Izašla je knjiga dr. sc. Mislava Gabelice o svećeniku i političaru Jurju Tomcu, rođenom u Molvama 1866. godine.

Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVEĆENIK I POLITIČAR JURAJ TOMAC (1866. – 1930.) Mislav Gabelica SVEĆENIK I…

09/07/2026

Iako posjedujem bogatu zbirku starih fotografija s područja Općine Molve, od starih predmeta posjedujem jedino ovo. Riječ je o farkaš tamburici (bisernici) oblika gitare koju je 27. prosinca 1956. godine izradio moj šukundjed Franjo Benotić (sa strane moje pokojne bake), rodom iz Otočke. Današnje bisernice imaju kruškoliki oblik.

Ovom objavom, kao i prethodnim objavama nekih fotografija tamburaških sastava iz Molva, želim pokazati onima koji sjede u komisiji na Županijskoj smotri folklora Koprivničko-križevačke županije, a nemaju veze ni s Podravinom ni s tamburama, da su se tambure svirale puno prije Domovinskog rata u Podravini. Naime, neki pojedinci tvrde da mi u Podravini nemamo pravo svirati tambure, već samo violine i cimbal koji su nam stigli iz Mađarske. Tvrde da se tambura pojavila u Podravini tek 1991. dok je počeo Domovinski rat. Nije. Svirale su se već na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.