BIOGRAFIJA KUU „Andrija Matijaš-Pauk“
Kulturno umjetnička udruga „Andrija Matijaš-Pauk“ osnovana je 1996. godine te se ističe kao najstarija udruga koja djeluje na području općine Marina. Ime je dobila u spomen na legendarnog junaka Domovinskog rata, generala bojnika Andriju Matijaša-Pauka, koji je rođen u naselju Pozorac u općini Marina. Predsjedinca Udruge je Dijana Rinčić. Obučeni u narodne nošnje, uz pjesmu i uz zvuke mandolina i gitara, članovi KUU „Andrija Matijaš-Pauk“ prezentiraju rad Udruge, surađuju sa drugim kulturno umjetničkim društvima i udrugama iz cijele Hrvatske i Europe te tako nastoje sačuvati od zaborava tradiciju cijelog marinskog kraja. Udruga se može pohvaliti dugogodišnjim prijateljstvima sa mnogim društvima iz Hrvatske pa tako tradicionalno već više od desetljeća odlazi na gostovanje kod KUD-a „Mladost“ iz Odre, nekoliko p**a u Lovas kod KUD-a „Ivan Goran-Kovačić“, kod KUD-a „Izvor“ iz Generalskog Stola itd. Cilj Udruge jest promicati i podizati opću kulturu, estetske vrijednosti i moralna načela u sredini u kojoj djeluje, njegovanje prijateljstava i zajedništva između članova Udruge te poticanje njihove kreativnosti. Vrlo je važan i aspekt očuvanja folklornog amaterizma, muzičke i etnografske baštine područja cijelog marinskog kraja, što ne bi bilo moguće bez upornosti i rada svakog od članova ove Udruge. SEKCIJE I RAD UDRUGE
U radu Udruge danas aktivno djeluje 90 članova različite životne dobi. Svoje talente iskazuju kroz pet sekcija: Mlađu i stariju sekciju izvornog folklora čiji članovi svojim nošnjama, plesom i starim izvornim pjesmama prikazuju običaje marinskog kraja; Mandolinsku sekciju koja okuplja najmlađe članove Udruge koji prezentiraju ugodne zvuke mandoline prožete u starijim, ali i modernijim dalmatinskim pjesama pa pritom nijedna publika ne ostaje ravnodušna; Sekciju ojkavice čiji članovi dolaze iz kraja u kojem je ojkanje karakteristično stoga na nastupima Udruge ne izostaje uspjeha prilikom prezentiranja ovog glazbenog fenomena; sekciju izvornog folklora Ivan Duknović, Vinišće čiji članovi dolaze iz Vinišća te prezentiraju izvorne viniške napjeve i kola; te ženska klapa Citadela. SEKCIJA IZVORNOG FOLKLORA
Osnovana je u ljeto 2004. godine, trenutno broji 30 članova, a voditelj sekcije je Dario Kosor. Članovi udruge kroz svoje nastupe nastoje očuvati od zaborava stare marinske napjeve i Marinsko kolo. Veliki uspjeh Sekcije se može iščitati u nastojanju da zabilježi pjesme koje su se desetljećima pjevale u Marini pa je tako 2012. godine snimljen CD pod nazivom „Marina je moj rodni kraj“. Na CD-u se nalazi četrnaest napjeva koji su se dugo vremena akumulirali u marinskom puku i bili su neizostavni dio života u Marini. Kao najznačajniji nastupi mogu se istaknuti nastupi u sklopu „Marinskog kulturnog ljeta“, nastup u glazbenom spektaklu „Lijepom Našom“ održanom u Primorskom Docu, gostovanja na smotrama folklora u Metkoviću „Na Neretvu misečina pala“, Slavonskom Brodu „Brodsko kolo“, "Mali vezovi" u Đakovu, "Smotra muških pjevačkih skupina" u Ivanić Gradu, "Mostić" u Opuzenu, županijskim smotrama folklora u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji (Turnju , Bibinjama, Betini, Kninu, Sinju, Trogiru, Makarskoj, Pirovcu) te na međunarodnoj smotri folklora u Njemačkoj (Schlitz 1997 godine, Geismar, 2008. Od studenog 2022.godine djeluje i sekcija dječjeg izvornog folklora,koja broji 36 članova. Voditeljica ove sekcije je Ana Kosor. MANDOLINSKA SEKCIJA
Od samog osnutka Udruge djelovala je i instrumentalna sekcija koja je započela sa svojim radom kao tamburaški orkestar, a iz kojeg se kasnije razvila Mandolinska sekcija koja djeluje i danas. Sekcija broji 25 članova, a umjetnički voditelj je maestro Miroslav Miše Tri su grupe koje na svojem repertoaru imaju poznate melodije iz svih krajeva hrvatske i svijeta, a to su I i II mandolinski orkestar te pripremna dječja grupa. Kao najvažnija postignuća i nastupi mogu se istaknuti slijedeći: gostovanje u Dugoj Resi sa KUD-om „Ivan Duknović“, nastupi na već tradicionalnom „Marinskom kulturnom ljetu“, nastup na Smotri folklora u Turnju, gostovanje na humanitarnim nastupima u Sarajevu (2009. godine), gostovanja u Lovasu, Vinkovcima, Širokom Brijegu, Zagrebu i Odri, nastupi sa HPD Petar Berislavić iz Trogira u sklopu Trogirskog kulturnog ljeta, nastup na otvaranju manifestacije „Dani Karlovačkog piva“ u Karlovcu. Kao sklop svih nastojanja da sekcija napreduje i prikaže svoj trud i rad u nastojanju da sačuva dalmatinske pjesme i ugođaj, 2012. godine je održan prvi samostalni koncert pod nazivom „Noć u Dalmaciji“. Obzirom na uspjeh i odobravanje publike taj je događaj postao već tradicionalan te se izvodi svake godine u sklopu „Marinskog kulturnog ljeta“. SEKCIJA OJKAVICE
Ojkanje je arhaičko pjevanje za koje je karakteristično potresanje glasom posebnim načinom pjevanja iz grla, a to što je uvršteno na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine još jednom pokazuje koju odgovornost i čast imaju članovi Sekcije ojkavice pri izvođenju brojnih tradicionalnih pjesama marinske zagore. Napor članova Sekcije da se na jedno mjesto prikupe pjesme koje su se prenosile većinom samo usmenom predajom, potvrđen je pisanjem knjige „Mala knjiga pisama ojkavice“ ( 2015.)Sekcija ojkavice se može pohvaliti da je uz brojne nastupe po Dalmatinskoj zagori, sudjelovala i u snimanju glazbenog spektakla „Lijepom našom“ u Primorskom docu te je već tradicionalno nositelj organizacije „Festivala ojkavice i narodnog kola“ koji se održava u Blizni Donjoj, a svake godine okuplja sve više KUD-ova i pjevačkih skupina koje prezentiraju folklorne tradicije Dalmatinske zagore. Umjetnički voditelj sekcije ojkavice je Ante Agić. SEKCIJA IZVORNOG FOLKLORA IVAN DUKNOVIĆ- VINIŠĆE
Sekcija je pridružena našoj Udruzi u veljači 2026.god. Trenutno broji 20 članova različite životne dobi, voditelj sekcije je Dario Kosor. Članovi sekcije kroz svoj rad i anstupe nastoje očuvati od zaborava stare viniške napjeve i kola.
ŽENSKA KLAPA CITADELA
Od veljače 2026. u sastavu naše Udruge je i ženska klapa Citadela, klapa broji 8 članica. Cilj klape je njegovanje dalmatinskog glazbenog izričaja. Voditelj klape je maestro Srećko Damjanović.
