Institut za kozmologiju i filozofiju prirode

10/10/2026

Mikrokozmos: Smrt

Utorak, 13. 10. 2026. u 19 sati - Pogon, Mislavova 18, Zagreb

Za čovjeka nije naprosto specifično to što je smrtan – jer upravo su sva živa bića smrtna, već to što je svjestan svoje smrtnosti. Stoga je za pojedinca suočavanje sa smrću i mišljenje smrti, koliko god bilo teško i užasno, nužan preduvjet bivanja čovjekom. Sustavno bježanje od suočavanja sa smrću koje karakterizira naše društvo stoga je jedan od mnogih povezanih simptoma njegovog propadanja ispod razine karakteristične za čovjeka. Nasuprot tome, filozofija ne samo da predstavlja težnju da se smrt gleda u oči, već i da se ona bez straha u potpunosti istraži.

U svojoj trijumfalnoj potvrdi nužnosti ukidanja svega pojedinačnog, smrt predstavlja učiteljicu mudrosti koja pogled duha od propadljivog usmjerava na ono beskonačno, na cjelinu onoga što jest. Takav prolazak kroz vrata smrti da bi se došlo do mudrosti zahtijeva vlastito iskustvo suočavanja sa smrću. U njemu se moraju napustiti svi izgovori i okolišanja („ne treba o tome misliti”, „ima još vremena”, „još sam mlad” i slično) i svaki vid utjehe koja počiva na nedokazanim pretpostavkama (obećanja individualnog života nakon smrti) kako bi se smrt proživjela u čistom užasu neminovnosti vlastitog iščeznuća. Mogućnost takvog suočavanja sa smrću oslobođenog svih pretpostavki označuje strogu razliku između bježanja od smrti i suočavanja sa smrću. Tek nakon što je ovo pročišćavanje i inicijacija provedena može se početi dosljedno razmatrati i provoditi njezine praktičke posljedice po svakodnevno življenje – etiku utemeljenu na oslobađanju od vezanosti za pojedinačno.

Također, tek se nakon navedenog pročišćenja u neposrednom susretu sa smrću može započeti istraživati njezina tajna. Ona je u najužoj vezi s pitanjem o konačnosti ili beskonačnosti psihe koje je diskutirano u ranijem predavanju. U osnovi, istraživanje se sastoji u tome da se u smrti potraži njezina vlastita smrt, dakle smrt smrti ili besmrtnost. Diskutirat ćemo kako je jedno načelno razrješenje problema moguće shvatiti u okviru dijalektike konačnog i beskonačnog. Međutim, da bi se ona shvatila u svojoj neposrednoj realizaciji nemoguće je ostati na terenu čisto misaonog ispitivanja. Potrebno je otvoriti novu frontu istraživanja – istraživanje samog iskustva umiranja (posebno, kritičko istraživanje iskustava na rubu smrti) uz diskutiranje njegovih filozofskih posljedica.

06/10/2026

Jesenski nastavak ciklusa Mikrokozmos u novom prostoru: Pogon, Mislavova 18, 13.10.2026 u 19h

Temeljni cilj ciklusa Mikrokozmos je kroz niz diskusija pozvati na obračun s postojećim duhom malodušja, fragmentiranosti i rascijepljenosti u pogledu doživljavanja čovjeka kao bića - rastrzanim od postmodernizma do pozitivizma, od nihilizma do dogmatizma, od izostanka smisla do prihvaćanja površnih i nametnutih identiteta, od zarobljenosti onim povijesnim do mehanicističkog redukcionizma, od scijentizma do pseudo-znanosti. Nasuprot svemu tome, cilj će biti postaviti radikalno drugačiju sliku čovjeka kao cjelovitog stvaralačkog bića koje je i samo postavljeno u kozmološku cjelovitost, a koje je po mogućnosti svoje umjetničke, simboličke, misaone i praktičke proizvodnosti upravo potpuna slika te uređene cjelovitosti svega što jest - dakle mikrokozmos.

Snimke prethodnih predavanja iz ciklusa Mikrokozmos možete pogledati na YouTube kanalu instituta: https://bit.ly/Mikrokozmos

15/07/2026

Snimku trećeg susret iz ciklusa Mikrokozmos, održanog 30. 6. 2026. u prostorima društveno-kulturnog centra MaMa, možete pogledati na YouTube kanalu instituta: https://youtu.be/CYIlQmM4j7c

Prethodna predavanja iz ciklusa dostupna su na: https://bit.ly/Mikrokozmos

Nakon niza godina istraživanja automatskih umjetničkih tehnika, oku...

11/07/2026

BESKONAČNOST ILI KONAČNOST PSIHE

Posljednje predavanje iz ciklusa Mikrokozmos prije ljetne pauze posvećujemo problemu konačnosti ili beskonačnosti psihe. Premda psiha predstavlja cjelovitost koja se održava u svim nastajanjima i nestajanjima svojih sadržaja, svi njezini sadržaji u budnosti i snovima uvijek stoje u nekom odnosu prema djelatnosti osjetilnih organa - koji se uvijek pokazuju kao vezani za neko određeno tijelo, u odnosu na koje su dana i druga tijela. Tako se, premda promotrena samo prema sebi pokazuje kao neograničena, psiha u iskustvu javlja kao ograničena osjetilnošću, odnosno onim prirodnim.

Osim toga, iskustvena vezanost psihičkog života uz tjelesnost, otvara novi i još neugodniji problem - onaj smrti. Tako se na ovoj točki javljaju temeljni problemi čovjeka kao bića, koji će se u raznim vidovima provlačiti i kroz buduća predavanja. Tradicionalno su se odgovori na postavljeni problem odnosa psihe i tjelesnosti najčešće izražavali kroz dvije temeljne oprečne hipoteze: u shvaćanju psihe kao posebne funkcije tijela, koja onda smrću tijela nestaje, ili - nasuprot tome - u shvaćanju psihe kao posebnog bića koje je u stanju da se održi i nakon smrti tijela.

Razmatrajući navedene - kao i druge moguće hipoteze koje se logički pružaju - prvenstveni će nam cilj biti da ukažemo na njihove unutarnje probleme, te da u pristupu navedenim pitanjima ostanemo kritički otvoreni i neopterećeni unaprijed zauzetim pozicijama.

Voditelj programa: dr. rer. nat. Petar Pavlović

07/07/2026

[Predavanje Petra Pavlovića povodom 170 godina rođenja Nikole Tesle]

Institut za kozmologiju i filozofiju prirode poziva na proslavu 170 godina rođenja Nikole Tesle uz kolače i pića, demonstraciju Tesline zavojnice te prigodno predavanje dr. rer. nat. Petra Pavlovića Teslin značaj za budućnost znanosti i tehnologije.

Nikoli Tesli, rođenom 10. srpnja 1856. godine, danas se gotovo isključivo pristupa povijesno - ističući njegov utjecaj na znanost i tehnologiju prošlog stoljeća, njegovu neobičnu ličnost, a sve se navedeno onda povremeno pokušava komercijalizirati pretvaranjem Tesle u svojevrsni turistički brend. Time se, međutim, sustavno izbjegava upravo najvažnije pitanje: postoji li specifično Teslino nasljeđenje u istraživanju prirode koje je i dalje aktualno? Na koji je to konkretan način Tesla važan za budućnost, a ne samo za prošlost? Diskutirat ćemo kako postoji barem nekoliko povezanih istraživačkih aktivnosti za budućnost koje predstavljaju nastavak Teslinog rada:

i) fenomeni u snažnim električnim poljima,
ii) bežični prijenos električne energije i društvena regulacija energije,
iii) istraživanje metodologije Teslinog rada i njegovog pristupa prirodnim fenomenima,
iv) Sustavni povijesno-rekonstrukcijski rad na Teslinim pronalascima i konceptualnim prijedlozima, njihovo daljnje razvijanje i razmatranje eventualne tehničke upotrebe,
v) Edukacija i obrazovanje iz fizike i elektrotehnike polazeći od praktičnog rada na Teslinim pronalascima.

Proslava započinje 10. srpnja 2026. godine u 19h u prostorima Kozmološkog centra, Trg svetog Florijana 16, Križevci.

30/06/2026

SNOVI, BUDNOST I SAN BEZ SNOVA - Snimku drugog predavanja iz ciklusa Mikrokozmos, održanog 16. 6. 2026. možete pogledati na YouTube kanalu instituta: https://youtu.be/fgnbMjjLhxQ

30/06/2026

SNOVI, BUDNOST I SAN BEZ SNOVA - Snimku drugog predavanja iz ciklusa Mikrokozmos, održanog 16. 6. 2026. možete pogledati na YouTube kanalu instituta: https://youtu.be/fgnbMjjLhxQ

Novo predavanje MIKROKOZMOS: Važnost Manifesta nadrealizma za filozofiju čovjeka održat će se danas, 30. 6. s početkom u 19 sati u društveno-kulturnom centru MAMA Zagreb, Preradovićeva 18.

Opće je iskustvo da se psihički život pojavljuje kroz razliku tri s...

28/06/2026

Nakon niza godina istraživanja automatskih umjetničkih tehnika, okupljanja istomišljenika i traganja za novom revolucionarnom i nekonvencionalnom estetikom, Andre Breton je 1924. objavio Manifest nadrealizma. Navedeni je dokument (koji će kasnije postati poznat kao Prvi nadrealistički manifest) označio formalno rođenje nadrealizma kao posebnog pokreta, koji će po svojim utjecajima i ostvarenim rezultatima predstavljati svojevrsni vrhunac umjetničke avangarde.

Međutim, u našem se predavanju nećemo baviti pitanjima povijesti umjetnosti. Umjesto toga, nadovezujući se na ranije diskusije o razlikovanju budnosti, snova i sna bez snova, naglasit ćemo važnost Bretonovog zahtjeva za sintezom sna i budnosti u novi, viši tip nad-realnosti, kako bi se u potpunosti transformirala ne samo umjetnost, već i svakodnevni život. Polazeći od Manifesta nadrealizma, posebno će se u spoznajnom smislu diskutirati značaj otvaranja prostora za potpuno izražavanje psihičkog automatizma.

Navedena će se diskusija proširiti u isticanje nemogućnosti da se bez umjetnosti pokuša istinski istražiti ukupnost iskustva koje obuhvaća budnost, snove i san bez snova. Štoviše, budući da je mišljenje - a pogotovo ono mišljenje koje polazi od razlikovanja subjekta i objekta, postavljeno u budnost kao svoj medij, ono je neadekvatno da zahvati specifičnost snova. Svaki pokušaj svođenja snova na mišljenje predstavlja stoga pokušaj redukcije jednog tipa iskustva na drugi koji je od njega bitno različit. Istraživanje čovjeka, kao i uopće onoga što jest, stoga neminovno zahtijeva rad na povezivanju mišljenja i estetskog doživljavanja, a posebno onoga koje otvara prostor za izražavanje psihičkog spontaniteta.

Voditelj programa: dr. rer. nat. Petar Pavlović

Treći susret iz ciklusa Mikrokozmos održat će se u utorak, 30. 6. 2026. s početkom u 19h, u prostorima društveno-kulturnog centra MaMa, Preradovićeva 18.

25/06/2026

[Diskusija o Upanišadama u Sloveniji povodom Prešernovog dana]

U povodu Prešernovog dana, nacionalnog slovenskog praznika posvećenog kulturi, član Kozmološkog instituta Petar Pavlović je poveo diskusiju o filozofskom značaju Švetaštvatare upanišade koja je, uz pripadni filozofski komentar, nakon hrvatskog jezika prevedena i na slovenski - zahvaljući suradnji Pavlovića i prevoditeljice Ane Beguš.

Opuštena atmosfera dijaloga omogućila je da se pristupi na neposredniji i osobniji način.

V zahodnem svetu je že dolgo močno prisotno zanimanje za nauke in duhovne tradicije Indije, ki so posebej globoko in močno izraženi vUpanišadah...

11/06/2026

Opće je iskustvo da se psihički život pojavljuje kroz razliku tri specifična stanja: budnosti, snova i sna bez snova, koja se još mogu dalje podijeliti na različite tipove prijelaznih stanja. Pri tome navedena stanja podrazumijevaju radikalno drugačije tipove percepcije, tj. odnosa psihičkih kretanja prema osjetilnim sadržajima. Temeljna je predrasuda glavnine povijesti filozofije, kao i uopće dominantnih vidova europskog mišljenja, kako stvarnost odgovara upravo budnosti - dok bi snovi predstavljali nekakvo stanje privida i konfuzije, gotovo pa nedostojno ozbiljnijeg ispitivanja.

Temeljni će zadatak predavanja biti da se takva nedokazana predrasuda ozbiljno dovede u pitanje, te da se istakne kako se, u svojem fetišiziranju budnosti, zatvarajući se za iskustvo snova i sna bez snova, tradicionalna metafizika zapravo zatvorila za ispitivanje onoga što jest. Nasuprot tome, naglašavajući upravo potrebu fenomenološkog pristupa oslobođenog proizvoljnih pretpostavki, nastojat ćemo pristupiti promišljanju cjelovitosti budnosti, snova i sna bez snova - prvenstveno se pritom nadovezujući na uvide indijskog mišljenja.

Voditelj programa: dr. rer. nat. Petar Pavlović

MIKROKOZMOS: Utorak, 16. 6. 2026. u 19 sati - Društveno-kulturni centar MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb